Ni za sve zlato (svijeta) ne prodaje se sloboda

Piše: Rudi Tomi�

Uklesan natpis nad vratima tvr�ave Lovrjenac u Dubrovniku: Non bene pro toto libertas venditur auro! (Ni za sve zlato ne prodaje se sloboda!) stolje�ima ukazuje i pokazuje vrijednosti ljudske i nacionalne slobode za �ije su ideale bezbrojni Hrvati dali svoje �ivote. Sloboda je najdragocjenija rije�, najsla�i osje�aj, najve�e ostvarenje ljudskog bi�a, najdra�a ljubavnica i najve�i ideal za kojeg se odva�no �ivi i juna�ki umire. Sloboda je ugodna i Bogu.   

Mnogi politi�ari u Hrvatskoj su bili indoktrinirani stranim ideologijama koje su imale antihrvatski sadr�aj; uvodili su strane diktature i uguravali Hrvatsku u me�udr�avne okvire sa susjednim dr�ava, uz obe�anja velikih osobnih privilegija. Hrvatska je bila u sastavu europskih monarhija, okupatora, diktatura, ideologija i vjerskih nazora - u tim tisu�ljetnim okolnostima ra�ala su se i umirala hrvatska pokoljenja sanjaju�i o slobodi.   

Kod �ovjeka smrt nastaje odmah nakon prestanka rada srca i mozga. Me�utim, kod hrvatskih politi�ara, politi�kih ideologa, i nakon prestanka bioloških funkcija, odnosno utvr�ene klini�ke smrti, ideološki sljedbenici s mrtvacima �ive i name�u takve ideje hrvatskom narodu, kao �ivotno ostvarenje! Tito je i danas ''�ivi'' uzor mnogim Hrvatima.

Hrvatski je narod uglavnom antijugoslavenski i antikomunisti�ki. No, oba stava spadaju u kategoriju anti-stavova. Oni ne predstavljaju pozitivni unutrašnji sadr�aj, nego samo negaciju jugoslavenstva i komunizma. Drugim rije�ima, oni izra�avaju što mi ne �elimo, ali ne što �elimo.     

Antijugoslavenstvo nije isto što i dr�avotvorni stav. Zato se i moglo dogoditi, da su neki naši antijugoslaveni bili svojedobno, a neki su još i danas, za razli�ne naddr�avne okvire, bilo da se radi o novom izdanju austrougarske (zapravo o t.zv. Podunavskoj federaciji ili konfederaciji), ili o nekoj drugoj naddr�avnoj formaciji: Europskoj uniji ili Balkanskoj regiji.

Isto tako i antikomunizam zna�i negaciju ne�ega, konkretno komunizma, ali ne zna�i automatski afirmaciju ne�ega. Zato je mogu�e, da se pod tim imenom okupljaju ne samo slobodarske i napredne snage, nego i najreakcionarnije, diktatorske struje, pa i oni, koji do�ivljavaju antikomunizam kao slijepo slu�enje kapitalizmu ili Sjevernoj Americi, te smatraju, da se zbog takvog ''antikomunizma'' hrvatski narod treba boriti (ako treba i oru�jem oduprijeti). Uvo�enje komunizma u RH, odnosno Josipovi�-Milanovi�-Pusi�-�a�i�-Jakov�i� stvaranje  ''crvene'' Hrvatske, nova je pojavnost jer su putem slobodnih izbora dobili mandat za takvu politi�ku opciju.

Zašto su Hrvati antikomunisti?

�injenica je, da je danas hrvatski narod, bilo onaj u domovini bilo u dijaspori, u velikoj ve�ini antikomunisti�ki. Samo je manji dio protiv komunizma zbog �istih ideoloških razloga. Najve�i je dio antikomunisti�ki zbog vjere i zbog antinacionalne linije jugoslavenske komunisti�ke struje.

Organizirane vjerske zajednice, a posebice Katoli�ka Crkva, bile su oštre protivnice komunizma. Novi kurs Katoli�ke crkve, zapo�et pod papom Ivanom XXIII., prili�no je otupio ove oštrice, te više nema smetnje, da se neki Hrvat, iako katolik, opredijeli za komunizam. ''Hrvatski narod do�ivljava komunizam ne samo kao stanoviti nasilni ekonomsko-društveni poredak, nego kao nešto tu�e, kao sinonim nacionalnog tla�enja i iskorištavanja.'' (Kazimir Katalini�: RH, br. 64.) 

Bili smo uvjereni nakon pada Berlinskog zida, rasula Sovjetskog saveza, sloma Jugoslavije i oslobo�enja dr�ava isto�ne Europe od Ruskog komunisti�kog imperijalizma, da se je kona�no Europa oslobodila od komunisti�kih zabluda. Ali, nije!

Prije �etrdeset godina (1971.) napisao sam prilog (knji�icu) za suverenu hrvatsku povijest: Republikanski antikomunizam i antijugoslavenstvo, gdje je definirano hrvatsko anti-(…), posebice kada je rije� o ideologiji i narodu, kao i udru�ivanje u naddr�avne okvire, što je opet, na �alost, postalo aktualno i nakon dvadesetogodišnje obljetnice oslobo�enja od velikosrpskog jugoslavenstva i komunizma; nakon uspostave samostalne i slobodarski ure�ene nezavisne Republike Hrvatske!    

Razlozi za moj (ponovni) osvrt na vrednovanje komunisti�ke ideologije su višestruki i mnogobrojni, koje nije mogu�e svrstati u jednom uratku, stoga �u se ograni�iti samo na dvije �injenice: dolazak Kukuriku koalicije na vlast i mo�nost medija u Republici Hrvatskoj. 

Hrvatski je narod putem slobodnih izbora, dao povjerenje Kukuriku koaliciji, �iji su �elnici na svim javnim skupovima i u medijima isticali svoju ideološku komunisti�ku i partizansku privr�enost; odanost Titu i komunisti�koj ideologiji; najavljene su neke izmjene i dopune u Ustavnom zakonu, koje �e imati velike posljedice za dr�avu hrvatskog naroda i za Hrvate op�enito. Za vrijeme dok je još HDZ bio na vlasti kukurikovci su uspjeli omalova�iti hrvatsku dijasporu i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, izbaciti iz naziva Hrvatski dr�avni sabor rije� - dr�avni. Naime, nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj imaju viša prava i ve�i broj saborskih zastupnika nego sveukupni Hrvati koji �ive izvan okvira današnjih hrvatskih republi�kih granica.    

''Sad mogu sve!''

Zastrašuju�i je naslov u tjedniku Forum: ''Milanovi� i Josipovi� mogu sve, a nitko im ne mo�e ništa'' (?) Crvena koalicija, kojoj je bio idejni i stvarni za�etnik Stjepan Mesi�, do�ivjela je svoju kulminaciju 4. prosinca 2011. na parlamentarnim izborima u RH.

Gra�anski predsjednik RH Ivo Josipovi� rekao je u Srbu na obilje�avanju 64. obljetnice �etni�kog ustanka u Lici, kako je ''petokraka simbol mira'', što je Pupovac potvrdio: ''U Hrvatskoj nema pravde bez petokrake u srcu.'' U Republici Hrvatskoj (komunisti�koj i ovoj današnjoj) petokraka nikad nije bila – hrvatska, nego internacionalna, srpska, �etni�ka i izdajni�ka, te prema utvr�enim �injenicama ''antifašizam'' u Hrvatskoj imao je prvenstveni zadatak uništiti Nezavisnu dr�avu Hrvatsku i ubiti u svakom Hrvatu osje�aj hrvatske dr�avotvornosti.

U svakodnevnom �ivotu mo�emo �uti i vidjeti kako se namjerno zaobilaze rije�i: hrvatski narod -  inzistiraju na ''gra�anima''; dr�ava hrvatskog naroda – dobila je naziv ''zemlja'', a kada je rije� o agresiji Srbije na Hrvatsku, onda se spominju �rtve, ali ne po�initelje zlo�ina – Srbiju.

Sve od onih dana još u prošlom mjesecu kada se po�elo u RH (dakle i slu�beno i privatno, ali prije svega u svim medijima) govoriti o Vukovaru, pa sve do neki dana kada se govorilo o napadu na Dubrovnik, uporno i stalno upotrebljavali su se izrazi za to tko  je to napao, razarao, klao, ubijao, silovao, i sl. kao na primjer, neprijatelj, agresor, iz susjedne nam zemlje, naši susjedi, iz svih raspolo�ivih oru�ja i sve u tom smislu, ali nitko, baš nitko od onih koje smo �uli, a �uli smo mnoge, nije rekao da je to bio srpski agresor, srpski neprijatelj, naš srpski susjed itd., da opet sve ne nabrajamo.

E, sada, zar ne bi bilo prikladno postaviti pitanje, tko nas je to napao, ubijao, razarao, na kraju 20. stolje�a? Da to nisu opet bili: Turci, mo�da Mle�ani, mo�da njema�ko-fašisti�ki okupatori (nakon što se u RH svakodnevno ionako slavi antifašizam), mo�da susjedi Mad�ari, mo�da susjedi Austrijanci, ili mo�da – �ak Marsovci?

Tihomir Dujmovi� na Internetu Ve�ernjeg lista upitao je svoje �itatelje, da li su realizirali kako je Josipovi�  u Bruxellesu, govore�i o prošlom ratu, izbjegao re�i tko nas je napao, ve� je upotrijebio izraz, da je to bio ''Potres''. Ne srpska agresija, ne srpsko razaranje, ve� - POTRES. Samo što nije rekao koje je ja�ine bio.

Mediji u Hrvatskoj su tu�inski

''Vlasnici i dalje izravno interveniraju u ure�iva�ku politiku. Politi�ki pritisci na medije nisu prestali ni u javnim, ni u lokalnim, niti u privatnim medijima' ka�e HND, i upozorava…' Sadašnji trend izbjegavanja bitnih tema, forsiranje zabava, spektakla, dominacije crne kronike, izmišljanje i proizvodnja celebritya u kona�nici rezultira bijegom od novinarstva, cenzurom i autocenzurom.''

HRsvijet.net na Internetu (12. prosinca 2011.) objavio je dokumentarni prikaz Marijana Bošnjaka   ''HRVATSKA BEZ GLASA: Tko su pravi vlasnici medija u Hrvatskoj?'' Znali smo i ranije, ali dobro je ponovo naglasiti da su njema�ki socijalni kapitalisti, vlasnici WAZ i EPH,  izdava�i najve�eg broja ''hrvatskih'' novina i publikacija, dr�e 60% ukupnog medijskog podneblja u RH: Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Sportske novine, Slavonski dom, Dubrova�ki vjesnik, Šibenski list. WAZ tako�er ima u vlasništvu: Globus, Arenu, Auto klub, Auto šlic, Glorija, Cosmopolitan, Moto Klub, Teen, Moja tajna, O.K., Grazia, Playboy, Tena i Vita.

Drugi medijski imperij je austrijska Styria Medien AG koja u svom vlasništvu ima: Ve�ernji list, Poslovni dnevnik, TV tjedan, besplatni tjednik Metropol i portal www.njuskalo.hr. U svom vlasništvu još dr�i: Elle, Elle dekor, Men's Health, Nacional Geographic, Lisa, �arolija okusa, Moj lijepi vrt, Moj stan, Moje dijete, Story, Stars, GEO, Klik, Gala style, Sensa i Burda. Rezultati istra�ivanja Marijana Bošnjaka vrijedni su velikog priznanja: sve strane vlasnike medija u RH redom je pribrojio kako bismo imali što boljeg uvida tko putem medija u RH daje politi�ke i ''nacionalne'' impulse za ''edukaciju''  hrvatskog pu�anstva.

Dakle, ne samo što su mediji u RH tu�inski, nego više od polovice njih nemaju ni hrvatsko naslovlje, nego su ''ukrašeni'' engleskim nazivima. Upravo zbog lošeg informiranja, odnosno anacionalnog usmjerivanja u medijima mnogi su Hrvati postali imuni i ne pokazuju vidljivo nezadovoljstvo zbog lošeg �ivotnog standarda i povampirenih politi�kih �elnika, izuzev u kavanama i na športskim stadionima. 

Zaklju�na misao

Hrvatski je narod ostvario svoju dr�avotvornu nezavisnost 1941. godine i 1991. godine. Me�utim, velikim utjecajem stranih sila i doma�ih izdajnika, ne samo da je uništena NDH, nego je zbog njenog proglašenja ubijena i iseljena jedna tre�ina sveukupnog pu�anstva. Isto tako, nakon uspostave današnje samostalne Republike Hrvatske, odnosno nakon pobjedonosnog Domovinskog rata, krvavih stradanja kojima smo bili o�evidci, Vlada u RH poslala je najbolje vitezove u Haag, gdje su im izre�ene drasti�ne kazne jer su dotukli JNA i velikosrpski fašizam. Predsjednici RH, Mesi� i Josipovi� oduzeli su hrvatskim generalima i odli�ja, te ih i proglasili ratnim zlo�incima poput Tadi�a u Beogradu i srpskih �etnika koji su na vlasti u RH.

Ovih dana predsjednik USA Barack Obama ''dokon�ao'' je Bushov osvaja�ki rat u Iraku, koji je koštao Ameriku oko 5000 ljudskih �ivota (Ira�ani ne mogu sve svoje �rtve ni pribrojiti) i preko trilijun ameri�kih dolara. Ali, na sve�anom do�eku prvih vojnih povratnika iz Iraka Obama je odao velike po�asti i priznanja za njihove �rtve i patriotizam.

Predsjednik Obama nagra�uje svoje vojnike i njihove �asnike, koji su bili pla�eni da se bore u tu�oj dr�avi, što je nanijelo astronomske financijske troškove, materijalne štete od kojih Amerika nema i ne�e imati nikakve beneficije, �ak Obama mo�e izgubiti i izbore zbog rata u Iraku i Afganistanu.          

S druge strane, predsjednici u Republici Hrvatskoj odrekli su se velikog broja hrvatskih vojnika i �asnika, koji su im osigurali raskošnost na Pantov�aku i status dr�avnika u svijetu. Ono što su Hrvati u osloboditeljskom ratu krvlju branili i oslobodili, to su dragovoljno poklonili onima koji su dobrim dijelom uništili nacionalni ponos, dr�avotvornu ideju i gospodarstvo, tako da je moralno i materijalno osiromašen hrvatski narod.

Tko je odgovoran za ovakvu situaciju u Hrvatskoj?  Odgovoran je hrvatski narod, a najviše su odgovorni oni koji su se ogriješili grijehom – nehaja (8. smrtni grijeh), jer nisu htjeli izi�i na izbore, nisu se odazvali na dr�avotvornu odgovornost, što se u civiliziranom svijetu smatra dezerterstvom. Svi oni koji nisu izišli na izbore, glasali su šutnjom, odnosno dali su glas Kukuriku koaliciji za – crvenu Hrvatsku.

Na ovim posljednjim izborima u RH nisu izbornu pobjedu dobili kukurikovci, nego su svi drugi politi�ki strana�ki �imbenici izgubili izbore, što je rezultiralo u korist Milanovi�a i njegove crvene koalicije.

Ipak Hrvatska još nije permanentno izgubljena, jer slijedi referendum o ulasku u Europsku uniju, �ak hrvatski narod mo�e donijeti spasonosnu odluku i odgoditi ulazak u naddr�avni okvir, u Europsku zajednicu koja puca po nacionalnim šavovima i do�ivjet �e sudbinu Titanika, osim ako ju ne spasi nova ministrica vanjskih poslova (Pusi�), koja je na HTV-dnevniku od 16. 12. o. g. izjavila da �e se ona – za pretpostaviti je, nasuprot svim ostalim ministrima vanjskih poslova svojih dr�ava – zalagati da EU opet postane više ''europska'' a ne ''nacionalna'' kako je to sada slušaj. Ma, bravo, ministrice: tako se štite hrvatski nacionalni interesi! Osim ako �ete tu funkciju dobiti baš zbog toga, što Vam ve� sada ne pada na kraj pameti da štitite baš – hrvatske nacionalne interese. (Cameron, štiti nacionalne interesi Engleske - i pod cijenu izlaska iz EU; Sarkozy štiti nacionalne interese Francuske kao majka svoje dijete; Markela ne bi dala nacionalni ponos Njema�ke za cijelu Europu, takve su sve �lanice Europske unije.) Ministrice: Fuge magna! (Kani se velikih stvari!)

Istina, mnogi Hrvati su za ulazak u Europsku uniju, pa i uz cijenu što �e izgubiti veliki dio svoje suverenosti, samo da se ne bi morali po tre�i put bratiti u zajednici sa Srbijom.

Milanovi�eva vlada ima i perspektivu, jer ne mo�e biti gora od one koju naslje�uje. Ako se premijer Zoran Milanovi� u po�etku odlu�i na stvaranje boljih uvjeta za �ivot hrvatskog �itelja (makar ih nazivao i ''gra�anima'') i nastavi nemilosrdnu borbu protiv kriminala u politici, pravosu�u (treba ukloniti Baji�a, da se protiv njega mo�e povesti sudski postupak) i dr�avnim institucijama - mogao bi biti uzor dr�avnika Josipovi�u, Mesi�u, Sanaderu i Kosorici. Ako se, pak, odlu�i za politi�ku orijentaciju osmišljavanja crvene Hrvatske, onda �e to biti Sizifov posao.

Milanovi� je mlad �ovjek, on je komunista iz kolijevke (bešike), kakvi su mnogi danas u Hrvatskoj, koji se razlikuju od onih iz partizanskih i �etni�kih �eta na �ijim su rukama ostale mrlje hrvatske krvi. Quid multa? (�emu da duljim?)        

Autor: Rudi Tomi�

Uredništvo portala se mo�da i ne sla�e baš sa svakom napisanom re�enicom, ali poštuje mišljenje autora.