DEPOLITIZACIJA DR�AVNE UPRAVE NA HRVATSKI NA�IN
ili
DR�AVNOJ UPRAVI PO�ELJNI ZOMBIJI

 

Zombiji su pojedinci kojima je ili netko isisao du�u
iz tijela ili su crnom magijom o�ivljeni iz mrtvih. ...

Korupcije ima posvuda u svijetu.
Razlika u odnosu na Hrvatsku je samo u tome �to
vani ljudi tra�e novac kako bi vam rije�ili odre�eni problem,
a u Hrvatskoj stvaraju probleme kako bi mogli uzeti novac.
Marko Popov, JL 5.3.2008.

 

Prva depolitizacija hrvatske dr�avne uprave po�ela je s procesom hrvatskog osamostaljenja. Vodstvo Hrvatske demokratske zajednice bilo je prisiljeno voditi realnu politiku. Nije bilo mogu�e stvarati hrvatsku dr�avu bez preuzimanja zate�ene uprave, a ni sama Hrvatska demokratska zajednica nije mogla bez biv�ih �lanova Saveza komunista. U HDZ su stupili mnogi Hrvati vrlo stru�ni na raznim podru�jima, ali bez ikakva iskustva u dr�avnoj upravi. Tu�manovom doktrinom nacionalnog pomiranje razli�itih ideologija sprije�en je gra�anski rat u Hrvatskoj, a time je omogu�ena depolitizacija dr�avne uprave.

Preuzeti kadrovi iz biv�e komunisti�ke vlasti, vjerojatno ustra�eni, na po�etku su radili dosta dobro. Od njih se tra�ila lojalnost hrvatskoj dr�avi i prihva�anje hrvatskih zakona. Me�utim, malo pomalo, preuzeti kadrovi postajali su sve bahatiji i s vremenom su se uspjeli umre�iti. Novim ljudima u dr�avnoj upravi nametnuli su se svojom prividno velikom stru�no��u i iskustvom. Novi ljudi u dr�avnoj upravi, bez iskustva u dr�avnoj slu�bi, dopustili su starima da ih pou�avaju i "nau�e" naslije�enom (ne)radu dr�avne uprave.

�I ne samo da su se stari kadrovi uspjeli odr�ati i zadr�ati svoj stari na�in rada, nego su vrlo brzo po�eli opstruirati primjenu hrvatskih zakona. To su brzo na svojoj ko�i osjetili Hrvati pristigli iz susjednih i prekomorskih zemalja.
Godine 1991. nije trebalo ni �ekati na hrvatsko dr�avljanstvo. Svaki Hrvat, pa i stranac, koji se htio uklju�iti u obranu Republike Hrvatske, smio je odjenuti odoru Zbora narodne garde, uzeti kalja�nikov i po�i na prve crte obrane. Jednako je dobro do�ao Hrvat iz Zemuna, Hrvat iz BiH, Hrvat i Boke, Hrvat iz Janjeva, Hrvat iz Bugarske, Hrvat iz Rumunjske ..., Hrvat koji nije znao hrvatski jezik, Hrvat kojemu se prezime sastojalo od vi�e nehrvatskih rije�i ...

Ali, ve� po�etkom 1992. na Velesajmu u Zagrebu, vi�amo u dugim redovima podnositelja zahtjeva za stjecanje hrvatskog dr�avljanstva momke u odori Hrvatske vojske. Do�li bi kratko u Zagreb na odmor koji su tro�ili na podno�enje zahtjeva za primitak u hrvatsko dr�avljanstvo. Da su pripadnici hrvatskog naroda morali su dokazivati starim jugoslavenskim papirima... Krsni listovi u kojima je stajala zabilje�ka da su doti�ni hrvatske nacionalnost, nisu vi�e uop�e uzimani kao jedan od dokaza.

Vrlo ma�tovita opstrukcija primjene hrvatskih zakona do�la je do u�iju i prvom predsjedniku Republike Hrvatske. U jednoj od njegovih poslanica, koju je pro�itao u Hrvatskom saboru, rekao je da ne treba sa sobom nositi domovnicu pored osobne karte. Nisu ga slu�ali. I dan danas se pored osobne karte zahtjeva i domovnica.

Dolaskom Ra�anove koalicije, provedena je druga depolitizacija hrvatske uprave. U ime depolitizacije dr�avne uprave, provedena je �istka kadrova koji su u dr�avnu upravu do�li tijekom vladanja HDZ-a. Morali su oti�i ne samo pomo�nici ministara, nego �ak i na�elnici koji su postali na�elnicima u krivo vrijeme. Ra�anova vlada u dr�avni aparat na klju�na mjesta postavila je stare kadrove i nove kadrove iz redova SDP-a i SDP-ovih koalicijskih partnera. Zakonom o prijenosu vlasti tim kadrovima su osigurali trajanje i za slu�aj gubitka vlasti pa je biv�a Sanaderova vlada, ali i ova nova, bila prisiljena na klju�nim mjestima ostaviti stare kadrove i kad su se dokazali neradom i nesposobno��u.

Sanadera se nije moglo optu�iti da je npr. iz Sredi�njeg dr�avnog ureda za upravu pobacao stare kadrove, ali to �to je ostavio stare kadrove nije smetalo oporbi da optu�i Sanaderovu vladu za lo� Zakon o prebivali�tu i boravi�tu gra�ana i lo� Zakon o ustrojstvu i djelokrugu sredi�njih tijela dr�avne uprave

Sanaderova vlada na�la se tako pred dvojbom: bude li smijenila nesposobne, bit �e optu�ena za revan�izam, ne bude li uvela red, bit �e optu�ena za lo�u upravu i sve �tete koja lo�a uprava �ini dr�avi i dr�avljanima.

Nade Sanaderove vlade da �e projektom "Hitrorez" olak�ati i poboblja�ati rad dr�avne uprave potpuno su se izjalovile. U HDZ-u su to znali pa tijekom izborne kampanje ni sam Sanader niti itko drugi iz vrha HDZ-a, nije izustio rije� "Hitrorez".

Ne samo da se broj kojekakvih nepotrebnih pravilnika smanjio nego se dapa�e i pove�ao, a nastavljeno je s pisanjem "naputaka" koji nigdje nisu objavljeni.

Navedeno potvr�uje izvje�taj iskusnog hrvatskog diplomata Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.

"Dokumenti koje je MUP zahtjevao za dr�avljanstvo iseljenika do 1999. godine kao prilog molbi za dr�avljanstvo su bili: ispunjavanje tri obrasca molbe, �ivotopisa, dopis ovog Gen. Konzulata da je molitelj iseljenik te ovjerene kopije identifikacijskih dokumenata; rodnog ili krsnog lista, osobne iskaznice ili putovnice i po potrebi vjen�anog lista. U slu�aju pomanjkanja nekih izgubljenih ili uni�tenih u ratu bila je prije dovoljna izjava uz ovjerene potpise molitelja i 3 svjedoka.

Od 2000. godine po�elo se zahtjevati uz 3 obrasca na hrvatskom jo� i ovjerene prijevode na hrvatski svih dokumenata na stranim jezicima ( iako su obrasci s podatcima bili na hrvatskom), zatim apostille, koji tada u ... jo� nije bio uveden i koji ovdje zahtjeva niz preduvjerenja (prikupljaju�i i pove�avaju�i tro�kove), i djelimo�no obezvrije�uju�i konzularna uvjerenja.

Od 2004. do 2007. broj zahtjeva dokumenta povi�en je na 9 prema prilo�enoj listi, te kona�no dokumenta o dobrom vladanju i neka�njavanju krajem 2007. (�to pokazuje nepovjerenje prema izjavi Gen. Konzualta RH, da je molitelj neporo�an i dobrog vladanja).

Usprkos velikom pove�anju birokratskih procedura ovaj je Gen. Konzulat ove nove proceduralne zahtjeve u pripravljanju molbi hrv. iseljenika doslovno ispunjavao prije nego bi molba i zatra�ena dokumentacija bila poslana preko MVPEI u MUP u Zagreb. No cijeli proces je prili�no usporen koliko ovdje u prikupljanju dokumenata, toliko u MUP-u prilikom rje�avanja predmeta. Tako je na primjer, pred kraj 2007. uveden spomenuti zahtjev o dobrom pona�anju i neka�njavanju upravo prije nego je trebalo oti�i oko 110 molbi u MUP. Vrijeme trajanja rje�avanja molbi se je povisilo od 2 do 3 mjeseca u razdoblju od 1996- 1999. na 1 do 3 godine u razdoblju 2004-2007.

Kad smo upitali u MUP-u za razlog re�eno nam je da samo 17 osoba radi na tisu�ama molbi.
(na �ekanju je 17 000 zahtjeva, a neki na rje�avanje �ekaju 3 i vi�e godina. Jedan od branitelja �eka ve� 7 godina, a na gospi�koj boji�nici proveo je dvije godine o.a.)

U MUP-u, stoji u navedenom izvje�taju, vr�e diskriminaciju Hrvata prema rasnoj ili vjerskoj pripadnosti i prema mjestu i vremenu ro�enja pa tako hrvatsko dr�avljanstvo kao hrvatski iseljenici ne mogu dobiti Hrvati iseljeni npr. iz �ida, Zemuna ili Kotora, iako su ti krajevi u vrijeme kad su ti ljudi iselili bili u Trojednom Kraljevstvu Hrvatske Dalmacije i Slavonije.

Sredi�nji dr�avni ured za upravu prisiljava Hrvate, �ije se prezime sastoji do vi�e rije�i, na klja�trenje prezimena pa tako i Babi� van der Werth mora prezime oklja�triti i u putovnicu dati upisati samo Babi� Werth.

Osobe koje preko deset godina �ive u RH, temeljem novog "naputka" MUP-a moraj zatra�iti iz zemlje porijekla u koje zadnjih 10 godina nisu i�le, uvjerenje o neka�njavanju. Nije dosta uvjerenje da se u Hrvatskoj protiv njih ne vodi sudski postupak i da nisu ka�njavane.

I nova koalicijska vlada sa svih strana zasuta je zahtjevima za depolitizacijom dr�avne uprave u ime prilagodbe pravnoj ste�evini EU.

Me�utim, umjesto da se od kandidata i zaposlenika u dr�avnoj upravi tra�i sposobnost, odgovornost i druge kvalitete, depolitizacija na hrvatski na�in pretvorila se u tragikomediju. Da bi netko dokazao svoju depolitiziranost, mora odbaciti �lansku iskaznicu bilo koje stranke i glumiti da ga politika ne interesira, da su njemu sve stranke jednake, ukratko, da je zombi ili da glumi zombija.

Hrvatski sabor je jednoglasno izabrao u dr�avno izborno povjerenstvo depolitizirane dr�avne slu�benike, koji su se preko no�i depolitizirali svje�im �ivotopisom i bacanjem �lanske iskaznice. �ini se da su ti ljudi preko no�i ostali bez svojih politi�kih uvjerenja i simpatija� bacanjem �lanske iskaznice. Za novu podobnost potrebno se deklarirati nezainteresiranim za bilo koju stranku. Strana�ku iskaznicu smjeti �e imati samo dr�avni tajnici i ministri.

Da depolitizacija na hrvatski na�in ne�e omogu�iti bolji rad dr�avne uprave dokaz je Sredi�nji dr�avni ured za upravu koji je odavno depolitiziran, ali ga ta depolitizacija nije u�inila racionalnijim i u�inkovitijim. Zahvaljuju�i tom uredu koji je nedavno bio predlagatelj Prijedloga �zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu sredi�njih tijela dr�avne uprave, ostale su stara i dodana nova �preklapanja nadle�nosti i davanja nadle�nosti nenadle�nim, kao npr. MUP-u, odobravanje radnih i poslovnih dozvola, a MVPEI-ovoj Upravi za hrvatske manjine, isljeni�tvo i useljeni�tvo, Odjelu za iseljeni�tvo "pokretanje postupka dono�enja zakona o iseljeni�tvu". Kakav to zakon o iseljeni�tvu mo�e usvojiti Hrvatski sabor koji bi obvezivao Hrvate u Australiji, Kanadi, BiH ...?

Svakomu je o�ito da je Hrvatskoj potrebna reforma pravosu�a i uprave, ali bojim se da do velike reforme dr�avne uprave ne�e do�i budu li je napravili akademici u dr�avnoj upravi

U novinama �itamo da je �ur�a Adle�i� strategiju dr�avne uprave na ocjenu poslala i akademskim autoritetima kako bi dobila njihovo mi�ljenje o tom reformskom dokumentu. Krajem o�ujka HAZU priprema velik skup na kojemu �e najve�i nacionalni autoriteti na podru�ju znanosti dati svoj pravorijek o stanju u dr�avnoj upravi. Izlaganja o perspektivama hrvatske uprave imat �e akademik Eugen Pusi� i sveu�ili�ni profesori prof. dr. Ivan Kopri� s Pravnog fakulteta i prof. Zdravko Petak s Fakulteta politi�kih znanosti.

Uz sve du�no po�tovanje prema njihovoj stru�nosti njihovi proizvodi, biv�i studenti koji u zvijezde ukivaju akademika Pusi�a, �ivi su dokaz jalovosti njegovih velikih teorija o upravljanju.

Dok god Hrvatski sabor prema Poslovniku bude usvajao zakone, a ne bude prema istom poslovniku pratio, "u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela �iji rad nadzire Sabor sukladno Ustavu i zakonu" (�l. 42), ne�e biti pomaka na bolje. Zombiji �e bez ikakve odgovornosti pisati kojekakve pravilnike i naputke, i�i �e i na razli�ite te�ajeve informati�kog obrazovanja, svake godine mijenjati ra�unalo a sve �e opet ostati po starom.

 

B. P.