Kafi� "Pri �tefeku"

Veseli diktator

Gospon Ivek, pak danas ste nam dobro raspolo�en. Rekel bi, i vesel! Kaj pak, da niste dobili povi�icu penzije? Pribli�avaju se izbori, pak nam politi�ari opet puno toga obe�avaju. Mislim, ono, ne, da su se sjetili i vas penzi�a.

Eee, moj Dudek. Kaj se ti�e mog raspolo�enja, kak tak. S jedne strane gledano, sam raspolo�en - s druge pak, kroz tijelo mi trnci prolaze. Mu�nina me lovi. A to moje izmije�ano raspolo�enje vam, dragi moji pajda�i, s penzijom nema nikakve veze. Ve� vam je po srijedi nekaj sasvim drugo. Naime, ju�er sam, ono, kaj bi rekli, na dah pro�ital knjigu o na�em pokojnom Jo�eku. I to pod nazivom koji u potpunosti, na sliku i priliku, odgovara njegovom liku i djelu, a zove se "Veseli diktator". Napisal ju je, prou�avaju�i povijesnu dokumentaciju i vode�i bezbrojne razgovore s Titovim drugovima, Slovenac �arko Petan.

To vam je dragi moji pajda�i, autenti�na, �iroj javnosti nepoznata biografija Josipa Broza Tita. De�ki, to povijesno remek djelo si morate pro�itati. Velim, remek djelo, jer vam o Jo�eku i komunizmu na svjetlo dana izlazi potpuno druga slika od one kaju su pisali njegovi komunisti�ki biografi i kaj su nas u �kolama u�ili. Ono, ne, drugovi koji su ga u stopu pratili, falsificirali i glorificirali njegovu biografiju kao i cjelokupnu komunisti�ku doktrinu, dok su u komunisti�koj Jugoslaviji u�ivali - pa i vi�e od toga - sve komunisti�ke, bolje re�i kapitalisti�ke, blagodati.

Dodu�e o Titu je napisano vi�e od 900 knjiga u kojima sve vrvi la�nim hvalospjevima. Tek poslije njegove smrti na svijetlo dana je po�ela izlaziti istina o njemu kao �ovjeku i politi�aru, o njegovoj pohlepnoj strasti prema luksuznim vilama i ljetnikovcima, a koristio ih je preko 70, o automobilima, jahtama, �enama i ...
A Jo�ek je to sve, navodno - dobil na poklon od zahvalnog naroda. De�ki, ku�ite sad to komunisti�ko licemjerje? Tito vam je zapravo u du�i bil veliki prepredeni komunisti�ki kapitalist, pak je tak i �ivel. Se razmemo, ne? Hochstaplerski!

No, dragi moji prijatelji, pak i sami znate kak se krivotvorila komunisti�ka povijest. I to sve u ime socijalisti�ke ravnopravnosti, radni�kog samoupravljanja, komunisti�ke internacionale, proleterijata i... Koje ideolo�ke la�i, prevare i gluposti.

Eee, moj narode. Sve ideologije u povijesti utemeljene na la�nim doktrinama koje prelaze okvire humanisti�kih znanosti, a posebno one koje su utemeljene na ljudskim patnjama i ubijanju politi�kih protivnika - kao �to je bio komunizam, na ljudskoj povijesnoj ljestvici su zavr�ile kao ekstremno negativne. Rekel bi, zlo�ina�ke!
Komunizam zapravo, postoji samo u teoriji izvitoperene, la�ne povijesti, dok je u istinskoj povijesti velika crna mrlja iza koje se kriju neopisive ljudske tragedije. U toj knjigici vam se iznose �injenice, kaj je meni i moj djeda pripovedal - ono ne; da je Jo�ek bil sve drugo samo ne Hrvat. Mislim, po nacionalnosti. Jedni tvrde da je Jo�ek bil ma�arski �idov, drugi pak da je bil Rus i sovjetski agent, pa Austrijanac i ...
U knjigi vam tako�er lijepo pi�e, gdje je pravi Broz ubijen.
To�no je, da je hrvatski govoril dosta lo�e i kad je poslije rata prvi put do�el v Kumrovec ni vlastita rodbina ga nije prepoznala. De�ki, ku�ite te igre?
Drugim rije�ima, na� Jo�ek, za neke, ono ne, voljeni drug Tito, je u stvari bil la�ni Tito. De�ki, pa i sam Vladimir Dedijer, Titov biograf, je rekel povijesnu izreku, da je na Balkanu jo� od vremena turskih prodora prema Evropi la� pru�ala mogu�nost opstanka. Ono, ne, da se pre�ivi. Naime, mnogi su na temelju la�i pravili politi�ke karijere, kaj je pak posebno do izra�aja dolazilo u vremenu jednopartijske komunisti�ke diktature.

Pak, dragi moji pajda�i; i sami znate da je komunizam utemeljen na la�ima i prevarama, odnosno na la�nim ideologijama. Tko je pripovedal i propovedal istinu bil je ubijen ili strpan u zatvor kao narodni neprijatelj. E pa sad, prosim vas lijepo: Sad vam kona�no mora biti jasno, zakaj su Hrvati u Jo�ekovoj rusko-komunisti�koj Jugoslaviji bili toliko proganjani i ubijani. Pa i u ovoj velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, dominirala je beogradska komunisti�ka �ar�ija la�i.

Sjetite se samo, koliko je Tito sa svojim komunisti�kim sljedbenicima gazil Katoli�ku Crkvu i koji su sve sve�enici ubijeni na najzvijerskiji na�in. Pa i sam politi�ko montirani proces bla�enom Alojziju Stepincu u kojem je osu�en na 16-godi�nju robiju. Naime, u Zagrebu u vili na Pantov�aku su se 4. lipnja 1945 sastali zagreba�ki nadbiskup
Alojzije Stepinac i Josip broz Tito, koji je bio doma�in tog po Hrvate i Katoli�ku Crkvu povijesnog susreta. Na�alost u negativnom smislu.
Naime, Jo�ek je od Stepinca zahtijevao da Katoli�ku Crkvu odvoji od Vatikana i pape, kaj Stepinac, naravno, ni po cijenu vlastita �ivota nije htio. Kak je Stepinac pro�el, to pak danas svi znamo.

A kad je Jo�ek u Ljubljani le�al u postelji na umoru, onda je tra�il sve�enika da se pospominaju. Ono ne, o zagrobnom �ivotu i svemu kaj poslije ovozemaljskog �ivota dolazi, i da se pred smrt ispovijedi.
Po svemu sude�i, i njega je pred smrt progonila njegova komunisti�ka pro�lost. A u knjigi vam pak lijepo pi�e, da je u djetinstvu i sam bil ministrant. Zanimljivo, nema kaj. Jo�eka je u bolnici, na njegov osobni zahtjev, posjetil sve�enik Fran�ek Kri�nik i s njim se je zadr�al u poduljem razgovoru.
De�ki, kad bi danas znali - kaj je Jo�ek, da bi pred smrt olak�al svoju du�u, sve rekel ovom sve�eniku? Pajda�i moji. Jedna knjiga, ono ne - "Ispovijed jugoslavenskog komunisti�kog diktatora".
Pak to bi vam bil hit stolje�a! Bestseller! Ma kakav Harry Potter. Ajde, molim vas lijepo. Al da do toga ne do�e, za to vam se na vrijeme pobrinula jugoudba. Pak je jadni sve�enik na svom studijskom putovanju po Njema�koj poginul u prometnoj nesre�i. Na njega je 28.03.1980. godine naletio kamion. Tim metodama prometnih nesre�a, Titova jugoudba je likvidirala mnoge protivnike jednopartijske komunisti�ke diktature u Jugoslaviji i diljem svijeta. U tim poznatim likvidacijama je najvi�e ubijeno Hrvata.
Ono, ne. Em te pogazil auto, il si pal pod tramvaj, vlak, il si pal u rijeku ili more, pak si se utopil. Jedni su se u moru kupali pak je na njih naletil gliser. Drugima su pak �icom vezali ruke na le�a, kamen oko vrata i po no�i ih na velikim dubinama bacali u more I tak, te stvari. U iseljeni�tvu, pak, znate i sami, kad su nekog likvidirali onda su jugonovine lijepo pisale da su se usta�e me�usobno pobili. De�ki, ku�ite te igre?
Tito vam se, dragi moji pajda�i, pak i sami znate - nije htel pokopati pod zlo�inakom petokrakom. Stari, prepredeni lisac je jako dobro znal, da je ta crvena komunisti�ka petokraka utemeljena na krvi stotinama tisu�a nevinih ljudi. Ljudi koji nisu prihva�ali komunizam kao bolj�evi�ku jednopartijsku diktaturu. Utopijski socijalizam.

Gospon Ivek. Bi vas nekaj pital.

Dudek, samo pitaj.

Ovoga, pak znate: Ak se Tito nije htel pokopat pod svojom komunisti�kom petokrakom - zakaj danas u Hrvatskoj imamo tolike komunisti�ke spomenike s petokrakom?
Mislim, da bi te sve petokrake, te spomenike pod hitno trebalo ukloniti. Ako drugovi ne�e ukloniti ba� svaki spomenik, onda bi u najmanju ruku sa njega trebali skinut petokraku i ugravirati raspelo. Pak samo mislim, ono znate; da ne optere�uju du�e onih u �ije su ime podignuti.
Jer pod petokrakom, ovoga, pak znate kaj ho�u re�i - ne�e nikada sti�i do Svevi�njega. Pak vidite, da se danas ni jedan komunista ne pokapa pod petokrakom. Bi rekel, ono ne; da ih pred smrt ipak progoni gri�nja vlastite savjesti. Zlodjela koja se ni�im ne mogu opravdati. Pak i sam Stepin�ev tu�itelj, drug Bla�evi�, je pred smrt tra�il sve�enika da se, ono ne - da olak�a svoju savjest i du�u ispovijedi.

Dudek, dragi moji pajda�i. Staljin je pod petokrakom u ime komunisti�ke dogme dal likvidirati, na ovaj ili onaj na�in 20 milijuna ljudi. Tito je pak sa svojim komunistima, kak pi�u istra�iva�i jugoslavenske komunisti�ke povijesti, samo po zavr�etku rata dao zeleno svjetlo za likvidaciju 200 tisu�a potencijalnih suparnika jugoslavenskog komunisti�kog re�ima. Taj zlo�ina�ki ceremonijal je bil isplaniran do najsitnijeg detalja.
I kod likvidacija se nije postupalo u skladu s vojnom tradicijom ni po temeljnim osnovama gra�anskog prava. Ljudi su ubijani bez procesa. Svla�ili su ih do gola, �icom vezali u parove i ubijalii, a mnoge jo� napola �ive bacali su u jame u kojima su u patnji polako umirali. Pobijenima su uskratili osnovno ljudsko pravo. Pravo na grob. A sve zajedno, pobijeno je, poginulo na ovaj ili onaj na�in u ime komunisti�ke petokrake, samo dragi Bog zna koliko nedu�nih ljudi. De�ki, pak vidite sad samo u Sloveniji kod gradnje cesta koje sve masovne grobnice izlaze na svjetlo dana.

Jo� vam je zanimljivije, a to i sami svaki dan vidimo, dragi moji pajda�i - ono ne; da na Stepin�ev grob v Zagreba�koj katedrali svakodnevno hodo�aste duge povorke ljudi, a na Titov grob u Beogradu tek pokoji njegov sljedbenik. I sad vam Srbi ho�e Jo�eka i njegov spomenik iz beograda maknuti. Onu Ku�u cvije�a. Ku�ite sad te igre?
Ho�e ga ugurat nama Hrvatima. A Jo�ek vam, barem kak nas danas u�i istra�iva�ka povijest, nije bil Hrvat. Mislim, po ro�enju. I kak sad. Pa kaj bumo mi �njim? Ja osobno, dragi moji pajda�i predla�em - da si ga uzmu Rusi. Naime kaj: Jo�ek je u Sovjetskom Savezu, kak lijepo v knjigi sve pi�e - zavr�il �kolovanje za agenta za posebne zada�e. Tam se i o�enil sa Pelagijom Bjelousovom, koja je tako�er bila sovjetska agentica. A kak je pored ostalog bil i veliki kazanova, a ljubavnice su mu uglavnom bile Ruskinje, a ne Hrvatice - onda bi zbilja bil red da si ga, kad ga ve� Srbi ne�e, uzmu Rusi. Od svih navedenih ljubavnica, bar tak v knjigi pi�e, nijedna nije bila Hrvatica.

No, kak bilo da bilo. Al vam dragi moji pajda�i predla�em, da si ovu po mnogo �emu iznimno zanimljivu knjigu pro�itate, pak se bumo drugi put opet malo o "na�em" Jo�eku pospominali. Pak se jo� sje�ate one parole, koju su nama, ono ne - stoki sitnog zuba plasirali njegovi drugovi: "I poslije Tita - Tito".

Za portal: Boris Ga�par