ISTRA�IVANJE �to Hrvati misle jedni o drugima pitanje je i iseljeni�kog FORUMA

Josip Mayer Njema�ka

Interesantno bi bilo kada bi netko napravio sli�nu anketu o hrvatima u dijaspori.

Neka si svatko na svoj na�in pomo�u ovog iztra�ivanja promisli, kako je to dru�tveno u dijaspori?, zna se da su Hrvati iz BiH brojniji a sla�u se dobro sa svim ostalima, udaju se i �ene sa me�imurcima, zagorcima, slavoncima kao i sa drUgima iz svih hrvatskih pokrajina, pojedinci i drugim nacijama.

U stvari pitanje bi bilo za iseljeni�ke FORUME: "Njemci ako nemaju razloga za momentalno slavlje oni ga stvore iz, repe, krumpira, u sjeniku ili podrumu bilo iz �ega. Kako to da se hrvati me�usobno tako vole a dru�tva im bilo u domovini ili u iseljeni�tvo naspram drugih nacija slabe? Ako se zna da malo koje dru�tvo je spremno osim hotelijera organizirati osim ono najosnovnije, koju fe�tu vi�e ili proslavu Nove godine, kako bi izmisliti ne�to novo a trebalo bi biti za dru�tveno dobro."

ISTRA�IVANJE �to Hrvati misle jedni o drugima

Hrvati o Hrvatima: Slavonci najomiljeniji

Autor Silvana Perica

Hercegovci mogu odahnuti: u anketi koju je proveo Ve�ernji list, ispituju�i 600 gra�ana o tome �to misle o stanovnicima drugih regija, nisu pro�li tako lo�e kako se moglo o�ekivati. Ne voli ih samo 12 posto Dalmatinaca, 18 posto Slavonaca, a ne�to vi�e lo�ih vibracija Hercegovci izazivaju samo u Istri i Hrvatskom zagorju.

Izme�u stanovnika ostalih regija, prema na�oj anketi, gotovo i nema nesno�ljivosti ni udaljenosti, ve�ina anketiranih spremna je za sve vrste socijalnih veza sa svima unutar hrvatskog naroda, od susjedstva, braka do toga da im �ef bude netko iz neke druge regije. Mr. Zoran Malenica, sociolog s Pravnog fakulteta u Splitu, ka�e kako je to zapravo o�ekivan rezultat.

Tijekom devedesetih godina znatno je porasla nacionalna svijest me�u Hrvatima i razlike unutar hrvatskog korpusa nisu vi�e tako zna�ajne. No, mislim da u nas nisu ni postojale izrazito negativne predrasude izme�u stanovnika razli�itih regija ka�e mr. Malenica.

Barijere zbog rata

Prof. dr. Boris Banovac, sociolog s Pravnog fakulteta u Rijeci, ka�e kako rat nije neposredno utjecao na odnose me�u regijama, ali je u nekim krajevima doveo do dru�tvenog zatvaranja. U krajevima koji su bili neposredno zahva�eni ratom stvorene su te�ko premostive barijere izme�u etni�kih grupa kao �to su Srbi i Hrvati. To je plodno tlo za razvoj predrasuda, i to ne samo prema Srbima, jer svaki takav sukob dovodi do etni�ke homogenizacije i kulturne isklju�ivosti isti�e dr. Banovac.

Pod njegovim vodstvom nedavno je provedeno istra�ivanje kolektivnih identiteta u Istri, Gorskom kotaru i Lici, u kojem su obavljeni razgovori sa 721 predstavnikom razli�itih djelatnosti, od gospodarstva, dr�avne uprave do sve�enika. Istra se o�ekivano pokazala kao multikulturalna sredina u kojoj etni�ka pripadnost nije izvor marginalizacije, no idili�nu sliku pokvarila su dvojica Istrana koji ka�u da su Romi i Albanci problemati�ni.

Sno�ljivost u Istri

Kod Roma je u pitanju tradicionalni obrazac velike kulturne distance, a kod Albanaca tome se pridru�uje i kontrola nad zna�ajnim materijalnim i gospodarskim resursima, posebno u turisti�kim destinacijama poput Pore�a i Rovinja obja�njava dr. Banovac. No, valja re�i i da je ta nesno�ljivost u Istri puno manja nego, primjerice, u Lici prema Srbima.

Kulturne razlike ne moraju dovesti do nesno�ljivosti i sukoba, kao �to ih nema u primjeru Nijemaca u Belgiji, Hrvata u Austriji ili Bo�njaka u Makedoniji. No, elite mogu iskoristiti kulturne razlike za podizanje barijera, vode�i se svojim interesima. Naj�e��e je rije� o podjeli bogatstva, mo�i, presti�a, vidljivim u primjerima kao �tu su legisti�ki pokreti u Italiji (Lega Nord, Lega Veneta), separatisti�ke varijante u �panjolskoj ili Korzici.

Tu dolazi do dru�tvenog zatvaranja i ja�anja predrasuda ka�e dr. Banovac, dodaju�i kako modernizacijski procesi utje�u na ru�enje barijera. No, povezanost kulturnih skupina s odre�enim teritorijem svakako pove�ava izglede lokalnih elita za politi�ku mobilizaciju u smjeru zatvaranja. Do �ega dovodi rat i dru�tveno zatvaranje, pokazuju rezultati istra�ivanja dr. Banovca.

U Lici �ak 40 posto ispitanika ka�e da nije spremno prihvatiti da pripadnici drugih etni�kih grupa �ive u Hrvatskoj! Raspad zajedni�kog �ivota zbog agresije na Hrvatsku ostavio je duboke tragove, nasuprot Gorskom kotaru koji se u ovom istra�ivanju pokazao kao izrazito tolerantna sredina, s tradicionalno lojalnim Srbima i gdje su i Hrvati i Srbi na po�etku rata aktivno djelovali kako bi sprije�ili mogu�i sukob. Nasuprot tome, Slavonci su se u istra�ivanju GfK iz 2005. godine pokazali najtolerantnijima prema svim narodima o kojima su upitani, od Srba, Slovenaca, Crnogoraca do Bo�njaka, unato� tome �to je rije� o regiji koja je najvi�e pretrpjela za vrijeme Domovinskog rata. Iznena�enje takvim rezultatima bilo je to ve�e �to je netrpeljivost Slavonaca u istra�ivanju iz 2002. godine bila znatno ve�a.

Mo�da je rije�, obja�njava se, i o sustavnom radu lokalne zajednice na smanjivanju socijalne distance. Prema na�oj anketi, pak, samo 40 posto stanovnika Istre, koja je bila po�te�ena ratnih razaranja i odr�ala visok stupanj blizine me�u etni�kim grupama, ima pozitivan stav o Hercegovcima. Prema istra�ivanju dr. Banovca, vi�e Istrana spremno je na uspostavljanje rodbinskih veza s pripadnicima manjina nego �to bi im prepustili vode�e politi�ke pozicije.

Tko je najpopularniji u Hrvatskoj? Prema na�oj anketi, to su Slavonci. Protiv njih gotovo nitko nema ni�ta, a postoci podr�ke vrlo su visoki, od 70 do 80 posto.

S kamena u ravnicu

Slavonce mnogi dr�e za dobre du�e, ljude koji vole dobro jesti i veseliti se. Osim toga, njihov govor je razumljiv svima, dok se Zagorci i Dalmatinci i ne mogu lako razumjeti ka�e mr. Malenica. Me�u dana�njim Slavoncima, zanimljivo, mnogo je ljudi podrijetlom iz Hercegovine. Kao da ljudi presa�eni s kamena u ravnicu postaju mek�i i prihvatljiviji drugima.

No, zanimljivo je da sami Slavonci i ne vole previ�e Zagrep�ane. Povezao bih to s Glava�evim djelovanjem, koji je artikulirao osje�aj Slavonaca da ih Zagreb eksploatira ka�e splitski sociolog, dodaju�i kako je Slavonija zaista u te�koj situaciji, nezaposlenost je ve�a nego drugdje, a mladi ljudi i stru�njaci bje�e od malih pla�a i turobne atmosfere.

To upu�uje na potencijalno ve�i sukob i nesno�ljivost od onih izme�u regija, na sukob izme�u periferije i centra. Visok stupanj centralizacije jedan je od najve�ih problema Hrvatske. Ako se tako nastavi, ja�at �e sukob periferija-centar i razli�iti oblici politi�kog regionalizma, za razliku od Europe gdje se razvija prekograni�na suradnja ka�e dr. Banovac, a mr. Malenica isti�e kako ni deset godina nakon rata Hrvatska nema djelotvoran program regionalnog razvoja, �ak ni u konceptu.

Ina zara�uje u cijeloj Hrvatskoj, a porez pla�a samo u Zagrebu. To je samo sitna ilustracija svega onoga o �emu se uop�e ne govori, a �ivotno je va�no za sve izvan Zagreba ka�e mr. Malenica.

Za portal pripremio i proslijedio
Josip Mayer Njema�ka