NEPRIJEPORNA XI. IZBORNA JEDINICA?
U svezi s predstoje�im izborima za Hrvatski sabor mo�emo navesti vi�e �injenica koje nisu prijeporne, bez obzira na to sla�emo li se s politikom odnosno programom odre�ene stranke ili ne. Jedna od tih je, da su svi hrvatski dr�avljani na svijetu jednakopravni, pa prema tome svi imaju pravo glasa. Drugi problem, s kojim se susre�u sve zemlje koje priznaju dvojno dr�avljanstvo, je na�in kojim se ostvaruje to pravo i konkretizira glasovanjem ili biranjem, za �to je potrebna politi�ka volja i zakonodavna regulativa. Da bi i oni hrvatski dr�avljani, koji nemaju prebivali�ta u Hrvatskoj, mogli sudjelovati u izborima, Hrvatski je sabor donio odluku o stvaranju XI. izborne jedinice. (Dijasporska lista se ne spominje u Izbornom zakonu pa je taj popularni naziv neto�an i intrigantan.) Da Hrvatska svojim zakonima omogu�ava svojim dr�avljanima diljem svijeta sudjelovanje na izborima, ne samo da nije prijeporno, nego taj �in na�u dr�avu svrstava u red suvremenih demokratskih dr�ava.
Prijeporno nije ni to �to Dr�avno izborno povjerenstvo tra�i registraciju bira�a koji ne borave na dan izbora u svom prebivali�nom mjestu. (Ipak ne valja ispustiti iz vida da se i registracijom bira�a mo�e manipulirati tako �to se bira�a mo�e, ve� prema potrebi, iseliti iz jedne i prijaviti u drugu izbornu jedinicu u BiH.) A jo� manje se taj prijepor mo�e odnositi na nedostatak dopisnog glasovanja. Nije samo prijeporno nego i sramotno �to pojedinci za XI. izbornu jedinicu tra�e olak�icu dopisnog glasovanja da bi obavili svoju gra�ansku du�nost. Ti pametnjakovi�i uop�e ne vode ra�una o tro�kovima kojima se dr�avna blagajna izla�e dopisnim glasovanjem diljem svijeta.
To�na je, me�utim, i suprotna tvrdnja, da hrvatska dr�ava ne bi bila manje demokratskom, kad XI. izborna jedinica ne bi uop�e postojala. �vicarskoj primjerice nitko ne predbacuje nedemokrati�nost zbog nepostojanja takve ili sli�ne izborne jedinice, premda se u zadnjih nekoliko godina �vicarske politi�ke stranke vidno trude da pridobiju i iseljenike za svoje programe. Demokracija je manje sustav, a vi�e na�in organiziranja upravljanja dr�avom.
Ve�ernji list je 5.11.2007. objavio 13 lista s po 14 kandidata koji se natje�u u XI. izbornoj jedinici. Izme�u 182 kandidata, rijetki su kandidati, osim "Neovisne liste" pod brojem 11, �ije prebivali�te nije u Hrvatskoj. Na primjer, na HDZ-ovoj listi ih je samo �estoro s bosanskohercegova�kom adresom, a ni jedan s iseljeni�kom. To je donekle i razumljivo glede slabog interesa "dijaspore". Prema statistici iz 2003. godine glasovanju se u "dijaspori" odazvalo 70.525 (od toga iz BiH 56.298) od ukupno registriranog broja bira�a 396.617. U �vicarskoj s oko 60-tak tisu�a Hrvata registriralo ih se 6.970, a izi�lo na birali�ta 824. Skurilnost gornjih lista je dvostruka: Kandidati s prebivali�tem u Hrvatskoj natje�u se za zastupni�ka mjesta koja su rezervirana za one koji nemaju prebivali�ta u Hrvatskoj, dok se, s druge strane, kandidati bez prebivali�ta u Hrvatskoj natje�u za zastupni�ka mjesta u zemlji u kojoj ne �ive i ne�e i ne mogu snositi posljedice onih propisa koje su suizglasali!
Ono �to je u svezi s XI. izbornom jedinicom prijeporno je njezina korist za hrvatski narod op�enito, njezini nevidljivi rezultati na temelju dosada�njega sudjelovanja u radu Hrvatskoga sabora te njezine posljedice glede animoziteta, koje izaziva, i nepotrebnog, donekle i neodgovronog, strana�kog i politi�kog instrumentaliziranja Hrvata koji ne �ive u Hrvatskoj. Osim toga, prijeporno je �to samo neki Hrvati, koji ne �ive u Hrvatskoj, automatski postaju hrvatskim dr�avljanima. Dosljednosti radi moramo ovdje spomenuti gradi��anske i moli�ke Hrvate kao i Hrvate diljem svijeta koji ne potje�u iz Hrvatske.
Kakvu korist imaju bosanskohercegova�ki Hrvati od toga �to �e nekolicina Hrvata iz Bosne ili Hercegovine sjediti u Hrvatskom saboru, �ije su ingerencije ograni�ne granicama hrvatske dr�ave, kad se sve za njih va�ne odluke, koje se ti�u njihove svakodnevice, donose u Sarajevu ili Banjaluci? U jednom pismu saborskoga Odbora za useljeni�tvo stoji i ova re�enica: "Dr�avljani Bosne i Hercegovine koji su stekli dr�avljanstvo Republike Hrvatske te imaju prebivali�te u Republici Hrvatskoj, gube bira�ko pravo u BiH temeljem zakona Bosne i Hercegovine" (26.09.2007.). Jesu li dosada�nja �etiri zastupnika u Hrvatskom saboru XI. izborne jedinice upozorila hrvatsku Vladu da je ova odredba pogubna po bosanskohercegova�ke Hrvate, kojima je svaki glas �ivotno va�an, i zamolila za hitno pregovaranje s nadle�nim tijelima u BiH? Na to je ve� odgovorio don Ante Kutle�a, delegat za inozemnu pastvu HBK-a, 16.9.2007. u Lausannei: "Do ovih izbora imali smo �etiri saborni�ka mjesta koji participiraju za vas iz iseljeni�tva. U ove dvije godine nikad nisam niti jednog od njih �uo da su ne�to rekli ili se zalo�ili za vas koji ste ih izabrali. Niti jednom se nisu obratili niti meni niti bilo kome drugome, tko je zadu�en za iseljeni�tvo, niti su ikada stali u obranu interesa hrvatskoga �ovjeka izvan domovine. Ja sam im rekao otvoreno: Budete li stavljali na listu iste, koji su do sada bili, bolje da ih ne stavljate. Ja, evo, koristim priliku i pozivam sve da one koji ne�e dostojanstveno zastupati interese hrvatskoga �ovjeka izvan domovine ne treba ni birati, bez obzira kojoj stranci pripadaju."
Dr. Marko Tadi� opisuje situaciju s kojom su suo�eni bosanskohercegova�ki Hrvati glede XI. izborne jedinice ovako: "Hrvati u BiH, odnosno dr�avljani Hrvatske s prebivali�tem u BiH, nemaju gotovo nikakve izravne koristi od toga prava. Imaju, me�utim, izravne i neizravne �tete. U Republici Hrvatskoj poja�ava se animozitet gra�ana Hrvatske prema tom pravu Hrvata iz BiH i op�enito prema Hrvatima iz BiH. Hrvati u BiH sve vi�e dobivaju odlike hrvatske dijaspore i sve se vi�e u prakti�noj hrvatskoj politici i politici BiH tretiraju kao dijaspora ili pak kao nacionalna manjina. Oni se na�alost sve vi�e pona�aju kao dijaspora, a manje kao autohtoni i konstitutivni narod BiH. Posljedica je to paternalisti�ke politike pojedinih politi�kih stranaka iz Hrvatske prema Hrvatima u BiH i osnivanje strana�kih filijala-sestrinskih stranaka u BiH te vo�enje strana�ke, a ne dr�avne politike prema Hrvatima u BiH". Valjalo bi ispitati koliko je hrvatska politika, pored svih unutarbosanskih nesre�a i neda�a, utjecala na desetkovanje hrvatske zajednice u BiH, koja je prije 17 godina brojila ne�to manje od 800 tisu�a �lanova, a danas ih ima "maksimalno 230 tisu�a" (NZZ, 15.6.2007.)! Kad sam ovih dana u splitskom dnevniku pro�itao naslov �lanka "I od Laj�aka su zaboravljeni Hrvati" - naravski oni u BiH, pomislio sam, koliko bi bilo iskrenije nasloviti �lanak, samo malo vi�e u duhu hrvatskoga jezika, "I Hrvati zaboravljaju sami sebe"!
Jednu od posljedica "dalekovidne" politike s XI. izbornom jedinicom opisuje Mladenka �ari�, kolumnistica Ve�ernjega lista (14.9.2007.), upozoravaj�u na izbjegle Srbe. "No, iako se spor vrti isklju�ivo oko glasovanja Hrvata u BiH, ukidanje tog ustavnog prava zasigurno bi se odrazilo i na bira�ko pravo najmanje 100.000 hrvatskih dr�avljana koje se opisuje terminom izbjegli Srbi. Mnogi od njih, naime, nemaju prebivali�te u Hrvatskoj, svoj su �ivot organizirali u Srbiji ili tzv. Republici Srpskoj, mnogi su prodali imovinu koju su imali u Hrvatskoj i ne planiraju se vratiti. Njihov je status takav, da su hrvatski dr�avljani, a da nisu dijaspora, nego pripadnici konstitutivnog naroda u zemljama u kojima �ive, da ne �ive u Hrvatskoj, ne pla�aju ovdje poreze i ne slu�e vojni rok... Treba li njima oduzeti pravo glasa? I tko bi se od protivnika glasovanja hrvatskih dr�avljana koji nemaju prebivali�te u Hrvatskoj kako taj dio bira�ke populacije definira ustav RH usudio to izgovoriti?"
Milorad Pupovac (Feral Tribun 24.10.2007.) proturje�i gornjim tvrdnjama Mladenke �ari� kad ka�e: "U zadnje dvije godine vra�a se oko pet hiljada ljudi godi�nje, a u Srbiji i Bosni i Hercegovini ima jo� uvijek ne�to manje od 100 hiljada onih za �iji se povratak borimo".
Kad su hrvatski "dijasporski" zastupnici, po�ev�i od Zdenke Babi�-Petri�evi� pa nadalje, izi�li pred hrvatsku javnost s ovako jasnim podatcima o povratku Hrvata na svoja ognji�ta? Ako Milorad Pupovac sa svojim saborskim mandatom mo�e vra�ati izbjegle Srbe u zemlju protiv �ije samostalnosti ih se ve�ina pobunila, kako to isto ne mo�e �initi Zdenka Babi�-Petri�evi� i co. s onim pu�anstvom koje se zdu�no borilo za osamostaljenje zemlje? Umjesto konkretnog broja o povratku iseljenih Hrvata, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) nam nudi "Informativnu bro�uru za Hrvate izvan domovine" kao alibi organiziranom povratku onih koji to �ele. Ni�ta novo, jer je hrvatska povijest puna pretvaranja vojnih pobjeda u politi�ke poraze!
Nema ni jedne �injenice, ili je autoru ovog �lanka nepoznata, kojom bi se potkrijepila opravdanost postojanja XI. izborne jedinice, osim �to doti�na politi�ka stranka dobiva koji mandat vi�e i �to ti zastupnici stje�u mirovine. Dakle, sve se vrti oko uskogrudne sebi�nosti i profiterstva. Hrvatski sabor, naime, je mjesto odluka, ali ne i mjesto provedbi tih odluka. Ustavna odredba o obvezi Republike hrvatske da skrbi o Hrvatima izvan Republike mo�e se daleko djelotvornije ostvariti jednim poduzetni�kim duhom nego desetinama saborskih zastupnika. Brigu o iseljenim Hrvatima zasad vode, na ra�un dr�avnog prora�una dakako, saborski Odbor za useljeni�tvo, MVPEI Uprava za hrvatske manjine, iseljeni�tvo i useljeni�tvo, te Hrvatska matica iseljenika (HMI). U�inkovitost im je takva da se sve vi�e Hrvata iseljava, a da se rijetko tko useljava. U Saboru vlada strana�ka stega, u MVPEI-u birokracija, u HMI-u selektivnost, folklor i nogomet.
Ideologija nije nadomjestak znanju. Prava su uvijek povezana s obvezama. Ustavom je tako�er zajam�eno pravo na vlasni�tvo, pa se nitko ne buni �to dobar dio, a po svoj prilici ve�ina, hrvatskoga pu�anstva u Hrvatskoj nema vlasni�tva. Ono �to slu�i vlasti u trenutku, ne slu�i bezuvjetno narodu i njegovoj perspektivi. Nisu sve zamjerke hrvatskoj demokraciji proizvod zlobe. Jezik i pona�anje iz komunisti�koga doba kao i dodvoravanje Europskoj Uniji nisu ba� najprikladniji na�in hvatanja u ko�tac s pravom i njegovim posljedicama. Hrvatska politika mora kona�no shvatiti da ovo nije vrijeme romantike i da je ograni�ena prostorom i vremenom. Njezini su uspjesi samo ako je uspje�na na odre�enom prostoru i u danom vremenu.
Za portal: Tihomir Nui�
