DOMOVINA SE VOLI I JEZIKOM

Proteklih mjeseci bili smo svjedoci brojnih poziva hrvatskim iseljenicima za u�enje hrvatskog jezika u domovini. Uz Maticu Hrvatsku, koja od devedesetih godina zajedno sa zagreba�kim Sveu�ili�tem organizira akademski dio programa za hrvatski jezik i kulturu, u�enje i pobolj�anje hrvatskog jezika ovog je ljeta bilo mogu�e i u Splitu, Zadru i jo� nekim hrvatskim gradovima. Provjeravaju�i kakav je bio odaziv za u�enje hrvatskog jezika, uglavnom je re�eno da nije lo�, iako je odaziv mogao biti i bolji. Na pitanje odakle sve dolaze mladi Hrvati u�iti jezik svojih o�eva, re�eno je da uglavnom dolaze iz prekooceanskih zemalja, a manje iz zemalja Europe.
Premda je njihov dolazak kudikamo skuplji, izgleda da je ljubav prema domovini i hrvatskom jeziku ja�a proporcionalno udaljenosti od Hrvatske. Premda su hrvatski mladi iz europskih zemalja �e��e u Hrvatskoj, njihovo znanje hrvatskog jezika je, na�alost, iz generacije u generaciju sve lo�ije. Prema podacima hrvatskih dopunskih �kola iz europskih zemalja, svake godine sve manje hrvatskih u�enika poha�a nastavu hrvatskog jezika. Da je u najve�em broju slu�ajeva pora�avaju�e znanje hrvatskog jezika, upozoravaju mnogi, ne samo oni koji brinu o hrvatskom jeziku u izvandomovinstvu. Dovoljno je samo zaviriti na ve�inu izvandomovinskih portala. Kad se samo pro�itaju napisane informacije s tih portala, a pogotovu kad se jo� posjete tamo�nji forumi, onda se donekle naslu�uje pravo stanje hrvatskog jezika. A ono je pora�avaju�e, kako za te mlade ljude, tako jo� vi�e za njihove roditelje.
Poznato je kako je obitelj kolijevka jezika. Ako se u obitelji ne govori hrvatskim jezikom, ako se redovito ne �itaju hrvatske novine i ne gleda hrvatska televizija, onda se ni ne mo�e o�ekivati da mladi ljudi poznaju pisane osnove svoga jezika. Iako se mnogi od njih relativno dobro sporazumijevaju na hrvatskom, ipak je to daleko od znanja jezika.
Njihov govorni jezik naj�e��e je mje�avina narje�ja govora njihovih roditelja i onih s kojima se u stranom svijetu dru�e. Tako se u tom govoru na�e i ikav�tine i turcizama, a nerijetko i ekav�tine. Kad se takvim jezikom progovori u domovini, nije �udo �to se na mlade iseljenike tada gleda s podsmjehom. Vr�njaci im se zbog takvog govora rugaju a nerijetko ih i ismijavaju. To kod njih izaziva nelagodu pa i frustracije. A sve to jer sami nisu spoznali a niti su ih roditelji nau�ili, da se domovina, osim srcem, voli i jezikom.

Prenosimo: Ve�ernji list
Subotnja kolumna: Frankfurtski pogled
Autor: Stipe Pudja