Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Inka, kraljevstvo Sunca (Perú) - 9. dio:
Puno (3827m n/m) i jezero Titicaca

Nakon deset sati vo�nje vlakom preko Anda, u sumrak sti�emo u Puno, najve�i peruanski grad na obali �uvenog jezera Titicaca. Grad ima oko 80.000 stanovnika, a poznat je prvenstveno kao ulazna vrata jezera, te folklorni centar Perúa.

Na karti, Puno je u jugoisto�nom dijelu dr�ave, na vodenoj granici s Bolivijom, s kojom dijeli jezero Titicaca u omjeru 60:40, koje je najve�e/najviše plovno jezero na svijetu i najve�e jezero Ju�ne Amerike. Ka�u da ono drugo veliko, Maracaibo u Venezueli, nije pravo jezero, jer je spojeno s Atlantikom.


Image and video hosting by TinyPic


No� je brzo pala i ve� nas po mrklom mraku voze do hotela 'Jose Antonio Puno'. Hotel je nov i smješten na par metara od obale, s vlastitim drvenim pristaništem. Svuda su uokolo tisu�e svjetala, �ak i površina jezera mutno sjaji. No�i su prili�no hladne, ali nas uvjeravaju da �emo se sutra, na izletu po jezeru, kuhati od vru�ine.

Na recepciji saznajem da smo s vremenom dolaska u Puno promašili. Velike su poklade u studenom, pa onda u velja�i. Festival La Diablada baš je vra�ji, jer po vjerovanju Indiosa, proslave trebaju umiriti drevne duhove jezera, koji vrebaju u dubinama.

Ujutro, prije doru�ka, šetam drvenim pristaništem. Uz mo�varni dio jezera udoma�ile su se ptice, patke i flamingosi.


Image and video hosting by TinyPic
(hotel)

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
(mo�varna obala)

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic


Za razliku Cusca koji datira još od Srednjeg vijeka, Puno je relativno mlad, kojeg su španjolski okupatori osnovali po�etkom 19.st. prvenstveno zbog eksploatacije srebra iz obli�njih rudnika Laykakota.

Nemam posebnih dojmova iz samog grada, niti nekih spektakularnih slika. Za boravak u Punu potrebna je, osim dekice za no�, i adaptacija na visoku nadmorsku visinu, ali tu smo muku ve� prošli. Ulice su šarene, a glavni je trg, poga�ate, opet Trg oru�ja, Plaza de armas.


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Novine su tih dana bile pune skandala, korupcije i preljuba, ali ja sam, baš kao i ova Indijanka, samo gledao naslove i slike:

Image and video hosting by TinyPic

Kona�no smo krenuli na samo jezero. Titicaca je u mnogo �emu najve�e, a svakako najpoznatije jezero na svijetu: površine od 8.500 kv.km, duga�ko dvjestotinjak kilometara, najve�e dubine 284 metra/prosje�ne 135m; u njega se ulijeva 5 rijeka i voda otopljenih gle�era.

Prva velika atrakcija Titicace su 40-tak umjetnih, plutaju�ih jezera, na kojima �ive pripadnici naroda Uros.

Image and video hosting by TinyPic

Legenda ka�e, da su u Srednjem vijeku Inke, osvajaju�i podru�ja Anda, došli i do Velikog jezera, gdje su zatekli miroljubive Urose. Kako su Inke bile veliki ratnici, dobro organizirani u svojim osvaja�kim pohodima diljem Ju�ne Amerike, sve pokorene narode aktivno su uklju�ivali u svoje nove osvaja�ke pohode, sli�no Rimskom carstvu. Inkama su svi pokoreni narodi morali pla�ati poreze, �ak i njihovi najsiromašniji podanici, Urosi. Kako nisu imali baš ništa vrijedno, legenda ka�e da su ih Inke tjerali da u posude skupljaju uši iz kose i tako barem plate simboli�an porez.

Urosi su, s druge strane, bili (i dan-danas jesu) miroljubivi ribari i zemljoradnici, bez talenta za ratovanje, pa su bje�e�i pred Inkama, sagradili od plutaju�eg korijenja i trske improvizirane plove�e otoke za bijeg. Na njima su -prema legendi- pobjegli daleko od obale. Tradicija plutaju�ih jezera i �ivota na njima odr�ala se do danas. Zanimljivo, ali Urosi govore Quechua jezikom i danas su atrakcija kako strancima-turistima, tako pomalo i doma�ima. Na obalu dolaze zbog lije�nika i kupnje neophodnih namirnica, ali uglavnom �ive od ribe i prodaje suvenira, pletenih od trstike.

Image and video hosting by TinyPic

Jezera plutaju na debelom sloju istrulog korijenja trske, koje za sebe ve�e sloj zemlje; kad korijen, vezan za dno jezera istruli do kraja, sloj zemlje sa korijenjem odvaja se od dna i po�inje plutati. Urosi na taj sloj svakih tjedan dana stavljaju nove, svje�e odrezane snopove trske, koju pola�u u cik-cak, pletu�i novu, suhu podlogu po kojoj hodaju.

Image and video hosting by TinyPic

Od trske se radi sve: ku�e, 'tlo', kreveti; od trstike se plete obu�a, odje�a, suveniri...

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Na trsci se i kuha, s otvorenim lo�ištem, pa treba jako paziti da se od kuhanja ne zapali ku�a, dvorište i cijeli oto�i�.

Image and video hosting by TinyPic

Na otocima su i mini-ribnjaci:
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Mene su �amci, koje Urosi pletu od trstike, podsjetili na lijeno klizanje felucca po Nilu, a i oblici imaju sli�nosti sa staroegipatskima, �ak i sa "Ra II" Thora Heyerdahla.

Image and video hosting by TinyPic

Još samo da snimim i doma�ine na otoku:
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

A onda nastavljamo premo udaljenim prirodnim otocima na pu�ini- prema otocima Taquile i otocima Sunca i Mjeseca- Isla de sol i Isla de la luna. To �e biti u zadnjem, posljednjem i kona�nom nastavku.


Izvor: wall.blog.hr, autor: Tihomir Horvat-Wall, wallblog@gmail.com
Za portal odabrao i dozvolom autora pripremio: Zvonimir Mitar

 

*****

Od istog autora objavljeno na portalu:

Putovanje na Ju�nu hemisferu
Glavni grad, Lima
Lima, ex Ciudad de los Reyes
Ande i Cusco, glavni grad Inka
Arheološka nalazišta Tambomachay, Saqsaywaman, Chinchero, Ollantaytambo
Machu Picchu (Stari vrh), aka Izgubljeni grad Inka
Wayna Picchu (Mladi vrh)
Vlakom preko Anda

Sutra na portalu:

Inka, kraljevstvo Sunca (Perú) - 10. dio:
Kraj putovanja (otok Taquile, jezero Titicaca)
autor: Tihomir Horvat-Wall

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.