Bolesni�ka blagajna / Korisne informacije

Bolesni�ko osiguranje

- KVG/VVG 
- Tko se mora osigurati
- Gdje se mo�e osigurati
- Razni modeli osiguranja
- Godi�nji samodoprinosi (Franchisen) i samodoprinosi osiguranika (Selbstbehalte)
- Osiguranje protiv nesretnog slu�aja
- Obe�te�enja u inozemstvu
- Obe�te�enje za lije�enje zubi
- Ortopedija �eljusti
- Metode prirodnog lije�enja
- Psihoterapija
- Materinstvo
- TARMED
- Prevencija
- Nao�ale
- Kure u kupkama
- Transport i tro�kovi spa�avanja
- Rok otkaza
- Vojna obaveza
- Osiguranje Grenzg�ngera (osoba koje svakodnevno iz inozemstva dolaze raditi u �vicarskoj)
- Dodatna osiguranja
- Osiguranje �vicarskih umirovljenika u inozemstvu

KVG/VVG 

KVG - Savezni zakon o bolesni�kom osiguranju propisuje obavezno osiguranje bolesni�ke skrbi. Socijalno bolesni�ko osiguranje omogu�ava svakoj osobi koja �ivi u �vicarskoj pristup odgovaraju�oj bolesni�koj skrbi u slu�aju bolesti, materinstva i nesre�e, ukoliko ovaj zadnji riziko nije pokriven iz� posebnog osiguranja za nesre�e.

VVG - Savezni zakon o ugovoru osiguranja, propisuje izme�u ostalog kategorije bolesni�kog osiguranja, koje upotpunjavaju obavezno osiguranje bolesni�ke skrbi.

Tko se mora osigurati ?
Sve osobe s prebivali�tem u �vicarskoj :

Svaka osoba s prebivali�tem u �vicarskoj mora se u roku od tri mjeseca nakon �to se nastanila ili �to je ro�ena u �vicarskoj osigurati ili se dati osigurati po svome zakonskom zastupniku.
Kod pravovremenog pristupa osiguranje po�inje od trenutka ro�enja ili po�etka stanovanja u �vicarskoj. Nakon toga tromjese�nog roka osigurana osoba mora kod neopravdanog zaka�njenja platiti dodatak na premiju.

Stranci :

Stranci su obavezni osigurati se ako raspola�u dozvolom boravka koja vrijedi najmanje tri mjeseca ili ako im radna dozvola vrijedi manje od tri mjeseca, ali ako nisu osigurani kod nekog isto tako pouzdanog stranog osiguranja� (dodu�e ima iznimki, na pr. internacionalni slu�benici i diplomati mogu zatra�iti prijem u �vicarsko osiguranje).

Stranci koji su na osnovu stranih zakona obavezno isto tako pouzdano osigurani, mogu u �vicarskoj podnijeti zahtjev za osloba�anje od obaveze osiguranja.�

Stranci koji svakodnevno iz susjednih dr�ava dolaze na posao u �vicarsku (Grenzg�ngeri) :

Stranci koji svakodnevno iz susjednih dr�ava dolaze na posao u �vicarsku, moraju se u �vicarskoj dati osigurati, a mogu i napraviti zahtjev na pravo na opciju da im osiguranje vrijedi i za zemlju u kojoj borave. U slu�aju boravka u bolnici osiguranici �e biti jednako tretirani kao oni, koji stanuju u nekom drugom kantonu (Art.37 KVV).

Azilanti :

Azilanti, osobe kojima je odobrena provizorna za�tita prema �lanu 66 zakona o azilu i osobe kojima je odobren prijem prema �lanu 14a Saveznog zakona o boravku i du�em boravku stranaca (ANAG) obavezni su osigurati se.

Gdje se mo�e osigurati ?

Socijalno bolesni�ko osiguranje nude mnogi osiguravatelji, koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete i to bez svrhe zarade i koji su opunomo�eni upravljati socijalnim osiguranjem. Tim podru�jem� djelatnosti moraju upravljati odvojeno od ostalih osiguranja (na pr. od dodatnih osiguranja).
Osobe koje su obavezne osigurati se mogu slobodno birati svoga osiguravatelja. Osiguravatelji moraju u mjestu u kojem djeluju primiti svaku osobu koja je obavezna osigurati se.
Uloga osiguravatelja nije ograni�ena isklju�ivo na povrat pla�enih tro�kova bolesni�ke skrbi, nego se, uz pomo� kantona, prote�e i na poticanje zdravlja. Osiguravatelji skupa s kantonima vode instituciju, koja razvija i koordinira mjere za poticanje zdravlja i sprje�avanje bolesti.

Razni modeli osiguranja

Osiguravatelji imaju mogu�nost ponuditi sljede�e modele osiguranja:
Franchisa po izboru
Ograni�eni izbor vr�itelja bolesni�ke skrbi / HMO :
Osiguranik ima slobodni izbor dati se lije�iti isklju�ivo od jednog lije�ni�kog kolektiva, koji se zove HMO (Health maintenance organisation), ili obavezno prvo konzultirati ku�nog lije�nika �koji �e odlu�iti treba li se obratiti specijalisti ili ne. Taj model ima za posljedicu smanjenje premije, osigurana osoba se odri�e prava na izbor lije�nika i bolnice (isklju�eni su nesretni slu�ajevi)

Bonus osiguranje :

Svakom godinom u kojoj osiguranik od osiguravatelja nije tra�io povrat pla�enih tro�kova bolesni�ke skrbi, on dobiva rastu�u redukciju premije. Po�etna premija je 10% ve�a od obi�ne premije, ali popust mo�e za pet godina dosti�i do 45%. Bonus osiguranje mora biti sklopljeno na najmanje 5 godina.

Godi�nji samodoprinosi (Franchisen) i samodoprinosi osiguranika (Selbstbehalte)

Godi�nji samodoprinos je godi�nji iznos, koji osiguranik sam preuzima i do kojeg osiguravatelj ne vr�i povrat pla�enih tro�kova bolesni�ke skrbi.

Povrh toga iznosa osiguranik pla�a i odre�eni samodoprinos osiguranika. Taj odgovara jednom zakonom odre�enom postotku (10%), ali je godi�nje limitiran.

Osiguravatelj preuzima ra�une koji prelaze iznos godi�njeg samodoprinosa, umanjene za iznos samodoprinosa osiguranika.

Daljnji detalji ?

Odre�ivanje premije osiguranika je ovisno o visini godi�njeg samodoprinosa. �to je ve�i iznos godi�njeg samodoprinosa, to je ve�i popust kod premije. (maksimalni popusti su odre�eni odgovaraju�im zakonskim propisima). Ali pravo na bolesni�ku skrb ostaje isto, neovisno o visini godi�njeg samodoprinosa.

Godi�nji samodoprinos mo�e se izabrati izme�u Fr. 500.--, Fr. 1000.--, Fr. 1500.--, Fr. 2000.-- i Fr. 2500.-za odrasle i Fr. 100.--, Fr. 200.--, Fr. 300.--, Fr. 400.--, Fr. 500.-- i Fr. 600.-za djecu.

Osiguranje protiv nesretnog slu�aja

UVG - Savezni zakon o osiguranju protiv nesretnog slu�aja vidi za svaku zaposlenu osobu obavezu osiguranja u okviru osiguranju protiv nesretnog slu�aja.

U slu�aju nesretnog slu�aja predvi�eni u�inci sadr�e invalidsku mirovinu ili u slu�aju smrti osiguranika mirovinu obitelji pokojnika, povrat tro�kova bolesni�ke skrbi, dnevnice i od�tete za tjelesna ili du�evna o�te�enja.

Svaka osoba koja nije obuhva�ena osiguranju protiv nesretnog slu�aja� ( UVG ), mora riziko nesretnog slu�aja osigurati u okviru svoga obaveznog osiguranja bolesni�ke skrbi ( KVG ). Pravo na u�inke podlije�e u tom slu�aju istim propisima kao kod tro�kova bolesni�ke skrbi, osobito �to se ti�e godi�njeg samodoprinosa (Franchise) i samodoprinosa osiguranika.�

Daljnje informacije ?

Nesretni slu�aj je iznenadno nenamjerno �tetno djelovanje na ljudsko tijelo nekog neobi�nog vanjskog faktora, koji o�te�uje tjelesno ili du�evno zdravlje.

Obe�te�enja u inozemstvu

Kod privremenog boravka u inozemstvu pokriveni su samo tro�kovi u slu�aju nesretnog slu�aja. Preuzimanje tro�kova ovisi o tome, je li bolesni�ka skrb pru�ena u UE, EFTA-i ili u nekoj drugoj zemlji.

Op�enito je od prednosti za predvi�eno trajanje boravka u inozemstvu sklopiti dodatno osiguranje, s obzirom da preuzimanje tro�kova mo�e uslijediti samo djelomi�no.

Obe�te�enje za lije�enje zubi

U principu tro�kovi za lije�enje zubi ne podpadaju pod obavezno osiguranje bolesni�ke skrbi. Artikel 31 KVG kao i Artikel 17 bis 19 KLV predvi�aju jednu zaklju�nu listu tro�kova za lije�enje zubi koji se imaju preuzeti.

Ortopedija �eljusti

Svaka polica ima vlastita svojstva i zakonski propisi ne omogu�uju jasan odgovor bez da se predhodno pogleda policu osiguranja.
Molimo Vas kontaktirajte Va�eg osiguravatelja.

Metode prirodnog lije�enja

Akupunktura se u okviru obaveznog osiguranja bolesni�ke skrbi preuzima, ukoliko ju vr�i lije�nik koji raspola�e odgovaraju�om izobrazbom.

Antropozofska medicina, kineska medicina, homeopatija, neutralna i fito terapija od 1. srpnja 2005. god. vi�e nisu uklju�ene u socijalno osiguranje. Kako bi se pokrili tro�kovi ovih 5 terapija, kao i svih ostalih nepomenutih terapija, mora se dakle zaklju�iti dodatno osiguranje.

Psihoterapija

Preuzimanje tro�kova psihoterapeutskih tretmana vremenski je ograni�eno i podlije�e odre�enim odredbama.

Materinstvo

Materinstvo obuhvata pra�enje trudno�e i poro�aj, kao i boravak u bolnici zdravog novoro�en�eta sa svojom majkom.

Isplate specifi�ne za materinstvo isklju�ivo su i kona�no navedene u odgovaraju�im zakonskim propisima Art. 29 KVG i 13ff KLV

U slu�aju prekida trudno�e osiguranje preuzima iste tro�kove kao kod bolesti.

�lanak 29. Materinstvo

1 Obvezno zdravstveno osiguranje osim tro�kova za iste usluge kao kod bolesti preuzima i tro�kove osobenih usluga kod materinstva.

2 Te usluge obuhvataju:

a. Kontrolne preglede koje izvr�avaju lije�nici ili babice, za vrijeme i nakon trudno�e;

b.1 Poro�aj ku�i, u bolnici, u porodili�tu, kao i pomo� kod poro�aja od strane lije�nika ili babica;

c. Neophodno savjetovanje:

d.2 Njega i boravak zdravog novoro�en�eta, dok boravi s majkom u bolnici.

TARMED

Ovdje je rije� o novoj strukturi tarifa s ciljem da se ujedinji 26 kantonalnih lije�ni�kih tarifa. TARMED izlazi u obliku kataloga usluga. Svaka usluga odgovara broju bodova, vrijednost bodova raizlikuje se, me�utim, od kantona do kantona.

TARMED postavlja lije�ni�ke tarife u zdravstvenom osiguranju na gospodarski osnov, uspore�uje tro�kove i pove�ava transparentnost. Od sada je pove�anje vrijednosti usluga u cijeloj �vicarskoj jedinstveno. Time u cijeloj �vicarskoj svaka usluga odgovara istom broju bodova. Odre�ivanje vrijednosti tarifnih bodova na teret obveznoga zdravstvenog osiguranja i dalje se odre�uje na kantonalnom nivou.

Prevencija

Obvezno zdravstveno osiguranje snosi tro�kove odre�enih pregleda, koji slu�e prijevremenom dijagnosticiranju bolesti, a i slu�e kao preventivne mjere za osobito ugro�ene osiguranike. Ti pregledi ili preventivne mjere navedeni su u KVG i njegovim propisima za primjenu, a mora ih sprovesti ili propisati lije�nik.

Nao�ale

(Izvor: �vicarski savez opti�ara www.sov.ch) U katalogu usluga obveznog zdravstvenog osiguranja predvi�en je maksimalni iznos od Fr. 180.-za oop�e slu�ajeve poreme�aja vida. Za slu�ajeve uvjetovane bole��u vrijede posebni propisi. Djeca i tinejd�eri do 18 godina imaju svake godine olak�icu od Fr. 180.--.

Pozor, ove se usluge odnose isklju�ivo na stakla i ni u kom slu�aju na okvir!

Banja

Savezni zakon o zdravstvenom osiguranju (KVG ) u �lanku 25. predvi�a preuzimanje dijela tro�kova za banjsko lije�enje koje propi�e lije�nik. Propis o uslugama temeljnog osiguranja (KLV) propisuje da su ti tro�kovi ograni�eni na 21 dan u kalendarskoj godini. Ova nadoknada od Fr. 10.-po danu treba pokriti tro�kove za banju, koji se ne nadokna�uju ostalim uslugama obveznog zdravstvenog osiguranja.

Tro�kovi prijevoza i spa�avanja

Prijevoz:

Osiguranje preuzima 50% tro�kova meicinski uzrokovanih prijevoza bolesnika od dozvoljenog, za pla�anje pogodnog i u pravu odabira osiguranika navedenog izvr�itelja uslugel, ukoliko je zdravstveno stanje pacijenta takvo da se za prijevoz ne mo�e koristiti javno ili privatno prijevozno sredstvo. Godi�nje se preuzima maksimalni iznos od Fr. 500.--

Tro�kovi spa�avanja:

Osiguranje za spa�avanja u �vicarskoj preuzima 50% tro�kova spa�avanja. Godi�nje se preuzima maksimalni iznos od Fr. 5.000.--

Otkazni rok

Otkaz socijalnog zdravstvenog osiguranja:

Osiguranik mo�e promijeniti osiguranje uz pridr�avanje tromjese�nog otkaznog roka, na kraju kalendarskog polugodi�ta.

Prilikom saop�enja novih premija osigurana osoba mo�e promijeniti osiguratelja uz pridr�avanje otkaznoga roka od mjesec dana, na kraju mjeseca (31. prosinca), �to u odnosu na vrijednost nove premije predstavlja prioritet.

Odre�ene su posebne situacije bile povod za posebne zakonske odredbe (kod izbornih fran�iza, selidbe u inozemstvo,...)

Otkaz socijalnog dodatnog osiguranja:

Imajte u vidu uvjete osiguranja danog osiguravaju�eg dru�tva, koje nudi proizvod osiguranja.

Ali, u svakom se slu�aju u slu�aju �tete najkasnije prilikom isplate od�tete mo�e otkazati. Pravo na isplatu odmah prestaje vrijediti, pri �emu se premija za teku�i osigurani period ra�una kao dug.

Vojna obveza

Obustavljanje obveze osiguranja:

Obveza se osiguranja mo�e obustaviti za osobe, koje u trajanju od vi�e od 60 uzastopnih dana izvr�avaju vojnu obvezu sukladno Saveznom zakonu o vojnom osiguranju.

Osiguranje osoba koje svakodnevno prelaze granicu

Situacija:

Sporazumom o slobodnom kretanju osoba zdravstveno je osiguranje regulirano tako da osoba podlijei�e zdravstvenom osiguranju one zemlje u kojoj izvr�ava poslovnu djelatnost. Ovo se odnosi na osobe koje su zaposlene u jednoj a nastanjene u drugoj zemlji, kao i na njihove nezaposlene �lanove obitelji. Nakon stupanja na snagu slobodnog kretanja osoba, �vicarska osoba koja svakodnevno prelazi granicu, koja je nastanjena u �vicarskoj ali radi u Njema�koj, Francuskoj, Italiji, ili lAustriji, mora se osigurati u tim zemljama. Isto vrijedi i za nezaposlene �lanove obitelji, ako �vicarska ve� predvi�a obvezu osiguranja, na temelju prebivali�ta.

Osobe koje svakodnevno prelaze granicu, koje rade u �vicarskoj, ali su nastanjene u Francuskoj, Italiji, Austriji, ili Njema�koj, moraju se osigurati u �vicarskoj. Isto vrijedi i za nezaposlene �lanove njihovih obitelji. Ipak, doti�ne zemlje tim osobama daju mogu�nost da se osiguraju u mjestu boravka.

Dodatna osiguranja

Usluge dodatnoga osiguranja opisane su u uvjetima osiguranja va�eg osiguratelja.

Za dodatne informacije molimo stupite u kontakt s njim.

Osiguranje za �vicarske umirovljenike u inozemstvu

Zakonske su odredbe koje se odnose na isplate za �vicarske umirovljenike koji �ive u inozemstvu komlicirane.

Molimo stupite u kontakt s va�im osigurateljem.

Izjava o odgovornosti:

arhiva.croatia.ch ni u kojim okolnostima ne odgovara za izravne ili neizravne gubitke ili o�te�enja.
Ako imate pitanja, KLIKNITE Ovdje!