Osiguranja za poduze�a

U fazi osnivanja poduze�a moraju se zaklju�iti obvezna i ostala bitna osiguranja.

- Mirovinsko osiguranje (BVG)
- Poslovno osiguranje od odgovornosti
- Osiguranje stvari
- UVG-O
- UVG-Z
- Dnevna naknada za slu�aj bolesti
- Pravna za�tita
- Osiguranje motornih vozila

Na prvom su mjestu dvije vrste osiguranja: socijalna osiguranja za samoga poduzetnika, za eventualne suradnike, kao i poslovna osiguranja.

Koje je osiguranje za poduzetnika dragovoljno a �to je obvezno ovisi kod socijalnih osiguranja o odabranoj pravnoj formi.

Na�elno za oblast socijalnih osiguranja vrijedi:

. Osniva�i pojedina�nih tvrtki, kolektivnih i komanditnih dru�tava za socijalna osiguranja predstavljaju samostalne djelatnike. Za brigu u starosti unaprijed oni su izme�u ostalog odgovorni najve�im dijelom sami.
. Osniva�i dioni�kih dru�tava ili d.o.o. su poduzetnici, a istovremeno svoji vlastiti djelatnici. Za socijalna osiguranja oni stoga predstavljaju nesamostalne djelatnike. U tom je slu�aju ve�ina osiguranja obvezna.
Mirovinsko osiguranje (BVG)

Poslovna mirovinska osiguranja trebaju osigurati uobi�ajeni �ivotni standard. Osnov predstavlja savezni zakon o poslovnoj brizi za starost unaprijed (BVG), kojim je od 1985. godine predvi�eno obvezno osiguranje svih posloprimaca od 18. godine (od rizika) i od 25. Godine (osiguranje sa �tednjom). Uvjet je minimalna zarada od trenuta�no CHF 20'520.-. Prema gore je obvezna osigurana zarada ograni�ena na CHF 82'080.-, dragovoljno granicu, me�utim, mo�ete postaviti i navi�e.
Isplate po zakonu o brizi za starost unaprijed financiraju se prije svega premijama od plate. Kao poslodavac morate preuzeti najmanje 50% premija za rizik, �tednju, specijalne mjere i sigurnosne fondove. Pojedini poslodavci po dragovoljnom osnovu odobravaju ve�i iznos. Ovisno o starosnoj dobi i spolu vrijede razli�ite premije koje mogu iznositi 7 do 18% prihoda (�to je osiguranik stariji, to je premija ve�a). Svake godine djelatnici dobijaju iskaznicu o brizi unaprijed, gdje su izme�u ostaloga navedeni i upla�eni doprinosi i o�ekivani kapital za starost. Nositelji iprava mirovinskih osiguranja mogu biti zaklade, dru�tva, ili javno-pravne ustanove, koje su pod nadzorom kanonalnih i konfederalnih nadzornih organa. Malim se poduze�ima preporu�a priklju�enje zbirnim udrugama ili nekom savezu. Prije nego �to se priklju�ite nekoj ustanovi za brigu za starost unaprijed, trebali bi obvezno usporediti uslulge i administrativne tro�kove. Razlilke su dijelom povelike. Priklju�ite se samo nekoj ustanovi koja nema velike nedostatke u pokri�u. Tema mirovinsko osiguranje je kompleksna, posavjetujte se eventualno kod neovisnih stru�nih osoba.

Poslovna osiguranja

Kod poslovnih je osiguranja poduzetnik slobodniji nego kod socijalnih osiguranja. On na�elno mo�e sam odlu�ivati, koje rizike �eli da pokrije.
Obi�no se pozivanje neovisnoga poreznoga savjetnika isplati. Jer raznovrsnost proizvoda i mogu�nosti kombiniranja veliki su; osim toga, dijelom su prisutne znatne razlike u premijama i uslugama.
Poslovno osiguranje od odgovornosti
Poslovno osiguranje od odgovornosti predstavlja prakti�no u svakom poduze�u u temeljnu potrebu. Rizici se veoma razlikuju od gospodarskog sektora do gospodarskog sektora. Stoga se preporu�a da se prije zaklju�enja osiguranja izradi to�na analiza rizika u poduze�u koje se osigurava.
Slijede�i se rizici mogu pokriti:

Rizici investiranja: �teta koja nastane iz odgovornosti vlasnika ili zakupnika poslovnih nekretnina.

Primjer: Ispred va�e poslovne zgrade padne opeka i o�teti parkiran automobil.

Poslovni rizici: Rizici koji nastanu iz poslovnih procesa.

Primjer: Prilikom zamjene stroja za pranje rublja, jedan monta�er o�teti kuhinjske elemente, koji se naknadno mora nadoknaditi.

Rizici proizvoda: O�te�enja pogre�kama u konstrukciji ili projektiranju proizvoda.

Primjer: Jedan dio aparata za kavu iz va�e linije proizvoda uzrokuje pregrijavanje, �to mo�e dovesti do po�ara.

Osim toga mogu se uklju�iti i razli�iti specijalni rizici. Osiguranje od poslovne odgovornosti, me�utim, ne pokriva �tetu, koja eventualno nastane za samog poduzetnika ili njegovu obitelj.
Priipadnici tzv. slobodnih zanimanja kao �to su npr. lije�nici, apotekari ili arhitekti mogu zaklju�iti dragovoljno osiguranje od poslovne odgovornosti. Ono pokriva njihove specijalne rizike u izvr�avanju njihovoga zanimanja.

Osiguranja stvari

Kod osiguranja stvari razlikuju se osiguranja zgrada i osiguranja pokretne imovine (robe, strojevi, alati, ra�unala, motorna vozila itd.)
Za osiguranje zgrade morate se pobrinuti samo, ukoliko se va�im poslom bavite u vlastitoj nekretnini. Sve �to je u zgradi smatra se pokretnom imovinom. Na�elno osiguranje stvari pokriva elementarnu �tetu, po�ar, provalu, a dijelom i lom stakla. Potrebno pokri�e mo�e veoma varirati ovisno o gospodarskom sektoru. I ovdje bi trebali poduzeti temeljitu analizu rizika i usporediti nekoliko ponuda.

Osiguranje prekida rada

Ono pokriva financijske posljedice prekida rada (izravni tro�kovi kao i propu�tena dobit) Osiguranje prekida rada mo�e se zaklju�iti prakti�no za sve rizike, a isplati se prije svega iza tvrtke koje ne raspola�u rezervnim mogu�nostima za svoju proizvodnju.
Preporuka: Preporu�a se i zaklju�enje pravnoga osiguranja. Ono pokriva sve tro�kove koji nastanu iz sudskih procesa ili odbijanja neutemeljenih potra�ivanja.

Strojevi i osiguranje elektronske obradbe podataka

Osiguranje strojeva (ili op�e osiguranje za tehni�ka postrojenja) pokriva �tetu na strojevima, ure�ajima, instrumentrima i drugim tehni�kim postrojenjima, koja je nastala vlastitom ili tu�om krivnjom. Jednaka vrsta osiguranja postoji i za ra�unalne sustave.

Osigiuranje od udesa (UVG)O ili (UVG)F za samostalne poduzetnike

Za samostalne je djelatnike osiguranje od udesa sukladno Zakonu o osiguranju od udesa dragovoljno, za suradnike, pak, obvezno. To vrijedi i za suradnike koji su �lanovi obitelji, ukoliko oni dobijaju platu u gotovini i/ili upla�uju doprinose za brigu za starost unaprijed. Osiguranje od udesa mo�e se zaklju�iti preko Suva, ili u kolektivnom osiguranju od udesa.
U mnogim se gospodarskim sektorima samostalni djelatnici mogu na kraju dragovoljnog osiguranja od udesa obratiti Suva. Za ostale gospodarske sektora osiguratelji i zdravstvena osiguranja nude odgovaraju�e proizvode osiguranja. Privatna dru�tva u ponudi imaju i dodatna osiguranja od udesa. Provjerite usluge i uvjete - razlike su dijelom poprili�ne.
Osiguranje od udesa snosi tro�kove lije�enja, a privremeno preuzima i isplatu dnevnica umjesto plate. Osim toga ono kod invaliditeta uzrokovanog udesom ure�uje rente i pru�a potporu o�alo��enima, nakon smrti osigurane osobe.

Osiguranje nesretnog slu�aja koji se ne desi na poslu (NBU)

Ono pokriva sve financijske posljedice nesretnih slu�ajeva, koji se nisu dogodili na radnom mjestu. Svi posloprimci zaposleni u �vicarskoj obvezno su osigurani od nesretnih slu�ajeva u slobodnom vremenu, uklju�uju�i put do posla, ako najmanje 8 sati tjedno rade kod istoga poslodavca. Poslodavac premije za osiguranje nesretnog slu�aja koji se ne desi na poslu mo�e zahtijevati natrag od posloprimca.
Za posloprimce sa manje od 8 sati tjedno nesretni slu�ajevi u slobodnom vremenu nisu osigurani (Izuzetak: Nesretni slu�ajevi na putu do posla osigurani su za ove posloprimce unutar osiguranja od udesa na poslu). Kako bi ipak bile osigurane, te osobe moraju svoj rizik od nesretnog slu�aja osigurati u okviru svoga obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Dodatno osiguranje od udesa

Na osnovu zakonskih propisa poslodavac u �vicarskoj obvezan je osigurati svoje zaposlenike od posljedica udesa na poslu ili bolesti uzrokovanih poslom. Zakonsko osiguranje pru�a socijalno nezaobilazne minimalne usluge, a individualne potrebe ne mo�e zadovoljiti. Dodatno osiguranje od udesa dopunjuje usluge od 80% na 100% na idealan na�in.
Osiguranje od udesa preuzima tro�kove njege, dnevnice i rente u slu�aju udesa. Svi posloprimci, uklju�uju�i i one koji rade doma, volonteri i �egrti moraju se obvezno osigurati. Samostalni djelatnici i �lanovi njihovih obitelji mogu se dragovoljno osigurati.

Osigurane usluge:

Usluge njege

Izmirenje tro�kova za pomagala, putovanja i prijevoz, mjere spa�avanja i pronalaska, prijevoz pokojnika i tro�kove ukopa.
Dnevnica: Kod pune radne nesposobnosti 80% zarade od 3. dana poslije dana udesa do po�etka invalidske mirovine, ili do ponovnoga radnog osposobljavanja.

Posebne nov�ane isplate kao �to su naknada za integraciju i bespomo�nost

Dodatno osiguranje od udesa

Tro�kovi lije�enja

Za puno pokri�e tro�kova kao dopuna obveznom osiguranju od udesa sukladno zakonu o osiguranju od udesa u privatnom odjelu bolnica i privatnim klinikama u cijelom svijetu.

Dnevnica:

Dnevnica za prihode do maksimalnog iznosa osiguranja od udesa: Isplata dnevnica do 100% neostvarenog prihoda s po�etkom isplate od 1., 3., ili individualno odre�enog dana nakon dana udesa.
Bolni�ki tro�kovi, koji slu�e pla�anju nepokrivenih tro�kova (ku�na pomo�nica, privatni tro�kovi), kao posljedica boravka u bolnici ili u lje�ili�tu.
Kod ku�ne njege maksimalno 50% osiguranih bolni�kih tro�kova.

Posebni rizici:

U svrhu pokri�a umanjenja usluga u zakonskom osiguranju od udesa i osporavanju grubog nemara, izvanrednih opasnosti i rizika.

Invaliditet

Osiguranje od udesa omogu�uje da se isplate osiguranja od udesa dopune sukladno potrebama osiguranika.
Invaliditetom mogu nastati tro�kovi ili obveze, koje su osiguranjem od udesa pokrivene samo nedostatnon, kao na primjer amortizacija hipoteke, ili nadogradnja za invalide.
Bitno je prije svega osiguranje kapitala invaliditeta ili invalidske rente u okviru dijela plate koji prelazi najve�u isplatu osiguranja od udesa, jer ovdje nedostaje jedna usluga iz zakona o osiguranju od udesa.

Smrt

Osiguranje od udesa omogu�uje da se isplate osiguranja od udesa dopune sukladno potrebama osiguranika.
Koristan odabir uz ostavinsku mirovinu. U slu�aju se smrti ugovorena svota kapitala za slu�aj smrti ili ostavinska mirovina ispla�uje.
Bitno je prije svega osiguranje kapitala za slu�aj smrti ili ostavinske rente u okviru dijela plate koji prelazi najve�u isplatu osiguranja od udesa, jer ovdje nedostaje jedna usluga iz zakona o osiguranju od udesa.
Osiguranje dnevne naknade za slu�aj bolesti / osiguranje od radne nesposobnosti, odnosno prekida plate

Za poduzetnike se preporu�a zaklju�enje osiguranja dnevne naknade za slu�aj bolesti. Ono pokriva neostvarenu platu u slu�aju bolesti. Tako�er je preporu�ljivo zaklju�iti osiguranje od radne nesposobnosti. Ono po isteku osiguranja dnevne naknade za slu�aj bolesti (poslije 2 godine) pru�a odgovaraju�u rentu. Ova je vrsta osiguranja dragovoljna, ali u odnosu poslodavac prema zaposlenicima veoma zastupljena.
Kao poslodavac obvezni ste svojim zaposlenicima u slu�aju bolesti odre�eno vrijeme i dalje ispla�ivati platu. Koliko dugo zakonom nije jasno regulirano, minimalni je rok prema sudskoj praksi 3 tjedna u 1. poslovnoj godini. Ina�e se uskla�uje po tzv. ciri�koj, bazelskoj, bernskoj skali.

Poslodavci ovaj rizik mogu osigurati u zdravstvenim osiguranjima ili osiguravaju�im ku�ama. Polovina premija mo�e se staviti na teret osoblju. Preporuka: Ako sva osiguranja za osoblje zaklju�ite kod istog ponu�a�a, dobit �ete bolje uvjete.

Pravna za�tita

Ne �elite samo imati pravo, nego i biti u pravu?

Usluge

Kao osiguranik pravne za�tite profitirate od pravno op�irne brige i savjetovanja od strane stru�njaka za pravna osiguranja. Odvjetnik �e se pobrinuti za va� slu�aj i zastupat �e va�a prava na sudu.
Pravno osiguranje preuzima za vas osim va�ih osobnih tro�kova za obradbu

- tro�kove odvjetnika
- tro�kove ekspertize
- sudske tro�kove i tro�kove postupka
- od�tetu za procese nalo�enu osiguraniku
- tro�kove prijevoza
- tro�kove za postupak medijacije
- tro�kove za kaznene dra�be

Osiguranje pravne za�tite za vas preuzima tro�kove do:

- maksimalno CHF 250'000.-, ukoliko se pravni slu�aj dogodio u �vicarskoj
maksimalno CHF 25'000.- kod inozemnih pravnih slu�ajeva

Podru�ja odgovornosti - osobe i rizici

Tko je osiguran?

- Osiguranik kao vlasnik poduze�a
- Osiguranik kao samostalni djelatnik
- Zaposlenici tog poduze�a

Za koje rizike i pravna podru�ja vrijedi ovo osiguranje?

- Pravo na nadoknadu �tete
- Pravo na osiguranje
- Ugovor o radu
- Ugovor o najmu
- Ugovori o kupnji, najmu, iznajmljivanju za pokretne strojeve i namje�taj
- Ugovor o zajmu
- Kazneno i upravno pravo

Osiguranje motornoga vozila ili flote motornih vozila

Osiguranje za va�u flotu vozila sukladno potrebi

Izjava o odgovornosti:

arhiva.croatia.ch ni u kojim okolnostima ne odgovara za izravne ili neizravne gubitke ili o�te�enja.
Ako imate pitanja, KLIKNITE Ovdje!