IV- INVALIDSKA MIROVINA

�to je to IV?

�vicarska invalidska mirovina (IV) je kao i starosna mirovina (AHV), zajedno sa zdravstvenim osiguranjem, jedno od obveznih osiguranja u �vicarskoj. Cilj joj je da osiguranicima u slu�aju invaliditeta osigura egzistencijalni minimum.

Tko je sve osiguran ?

Kod IV obvezno su osigurane:
- sve osobe s mjestom boravka u �vicarskoj, kao i
- sve osobe sa zaposlenjem u �vicarskoj
Kod IV se dragovoljno mogu osigurati
- gra�ani �vicarske s mjestom boravka u stranoj zemlji

Kako IV definira invalidnost?

IV definira invalidnost kao takvu onda kad kroz jedan tjelesno, psihi�ki ili duhovno nastali zdravstveni poreme�aj, osoba postane nesposobna, svojim dotada�njim zanimanjem, ili radom (npr. u ku�anstvu) pridonositi.
Ta nesposobnost mora biti trajna ili trajati du�e vrijeme (najmanje godinu dana). Ne igra ulogu jesu li ti zdrastveni poreme�aji postojali od ro�enja, ili su posljedice bolesti, odnosno udesa.

Kako ostvariti pravo na odstetu kod IV?

Da biste ostvarili pravo na od�tetu kod IV-a, morate napraviti pismenu prijavu u mjestu IV-a svog kantona.

�to se tada dogadja ?

Nakon �to ste se prijavili, IV razmatra na koju vrstu od�tete imate pravo. U prvom redu, radi se o tzv. "Eingliederungsmassnahmen". To su mjere kako bi vas povratili u mogu�i normalan radni odnos. Ako postoji pravo na mirovinu, IV daje zadatak zadu�enoj "kasi" procjenu visine mirovine. Kad je sve to napravljeno, IV osiguranicima svoju odluku javlja pismenim putem. Osiguranici koji nisu sporazumni s odlukom IV-a, mogu se �aliti kod ovla�tenog kantonalnog suda. Ukoliko i s tom odlukom nisu zadovoljni, mogu se �aliti kod EVG-a (Eidgen�ssiches Versicherungsgericht) u Luzernu.

Koji je prvi cilj IV-a ?

Prvi je cilj invalidskog osiguranja IV -a, nesposobnim osobama pru�iti toliku pomo�, da bi mogli svoj dohodak koji im je potreban za �ivot, cijelom svojom ili djelomi�no svojom snagom, doprinijeti sami i tako voditi neovisan �ivot. Od�tete i pomo� su prema tome orijentirane uglavnom ka tom cilju. Na prvom mjestu stoje tzv. "Eingliederungsmassnahmen". One slu�e tomu, da odre�enu nesposobnost pobolj�aju ili bar danu nesposobnost odr�e. Na drugom mjestu tek tada dolaze invalidske mirovine. Pravo na njih se stje�e tek, kad tzv. "Eingliederungsmassnahmen" nisu pokazali �eljeni uspjeh. Nesposobne osobe, koje su ovisne o pomo�i tre�ih, imaju tako�er pravo na tzv. "Hilflosenentsch�digung" (od�teta zbog nemo�nosti).

Tko prima odstete od IV-a, mora i nadalje do redovne starosne dobi placati za AHV/ IV, kao i za EO. Ukoliko to ne ucini, imat ce umanjenu starosnu mirovinu.

"Eingliederungsmassnahmen":
Mjere za stalno, odnosno op�enito pobolj�anje pri samostalnom doprino�enju dohodka.
Da bi osobe koje su nesposobne za rad i dalje mogle ostati u svom dosada�njem krugu djelovanja, IV im pripoma�e s odre�enim mjerama.

Mjere IV-a

- medicinske mjere
- ku�na njega
- mjere za posao
- mjere �kolstva
- pomo�ne mjere
- novac za pomo� kod njege maloljetnih
- novac i od�teta za putne tro�kove kao dodatne mjere

IV ne poznaje tzv. " Selbstbehalt"

U odnosu na zdravstveno osiguranje, IV preuzima sve tro�kove.

Kad stje�em pravo na invalidsku mirovinu ?

Pravo na mirovinu osiguranici stje�u onda, kad sve ostale mjere nisu pokazale ili su samo pokazale djelomi�an uspjeh.

Na koliku mirovinu imam pravo ?

Kod prora�una visine iz invalidske mirovine radi se istim sistemom, kao i kod prora�una za starosnu mirovinu. Bitno je koliko je osoba dugo upla�ivala. Ispla�ena visina mirovine je ista kao i kod starosne mirovine.
Stupanj invalidnosti odre�uje koju �e mirovinu osiguranik primati.

Od kada imam pravo na mirovinu?

Kada stupi invalidnost na snagu.

Osiguranici imaju pravo najranije u 18. godini �ivota primati invalidsku mirovinu. Po�etak dobivanja mirovine je ovisan o tome radi li se o du�oj bolesti ili o stalnoj invalidnosti. Pojam du�e bolesti IV definira, kad se zdravstveno stanje mo�e pobolj�ati ili pogor�ati. Pravo na mirovinu u tom slu�aju po�inje najranije poslije jedne godine �ekanja. U toj godini nesposobnost za rad mora biti u prosjeku 40 %, i poslije isteka toga roka nemogu�nost privre�ivanja mora biti u najmanju ruku iste visine. Stalna invalidnost postoji, kada se zdrastveno stanje osiguranika ne mo�e pobolj�ati ili pogor�ati.

Pojam " nesposobnosti za rad " i " nemogu�nost privre�ivanja"

IV razlikuje nesposobnost za rad i nemogu�nost privre�ivanja. Nesposoban za rad je onaj, koji je zbog zdrastvenog poreme�aja u nemogu�nosti obavljati svoj dosada�nji posao ili zadatak. Stupanj nesposobnosti za rad odre�uje lije�nik. Nemogu�nost privre�ivanja nastaje, kada je osiguraniku na osnovu njegove zdravstvene od�tete, onemogu�eno na cijelom polju mogu�ih poslova pridonijeti svom prihodu . Za odre�ivanje stupnja invalidnosti bitna je samo " Nemogu�nost privre�ivanja".

Koliko dugo imam pravo na invalidsku mirovinu ?

Pravo na invalidsku mirovinu se gubi, kada navedeni uvjeti vi�e nisu na snazi, ali najkasnije, kada osiguranik do�e u dob za starosnu mirovinu.

Komentar:

Kako vidimo punu mirovinu dobivamo tek kada napunimo 70% invalidnosti. �to se doga�a kada mi IV odredi samo 69%, 67%, 60% stupnjeva invalidnosti. �ovjek se sam ne osje�a vi�e sposobnim za bilo kakav posao, ali se dobiva samo tri�etvrtine mirovine. Naravno da �ete se �aliti, ali u ve�ini slu�ajeva jedini je put za ostvarivanje prava putem suda.
Kod invaliditeta u slu�aju bolesti postoji velika potreba djelovanja.
Op�enito si moramo postaviti ova pitanja:
- Kako sam osiguran u prve dvije godine? Po zakonu ili kolektivnim ugovorom? (Tema: Novac za bolovanje KTG)
- �to dobivam iz svoje mirovinske "kase" kod poslodavca?
U ve�ini slu�ajeva pokrivaju AHV/ IV zajedno s mirovinskom "kasom" (Pansionskasa) samo 50 do 60 % dohodka. �to mogu u�initi da si osiguram dohodak na jednu normalu od 80 % ili vi�e po mojoj potrebi? ( Tema: Vezana ili slobodna �tednja ).

Kada imam pravo na dodatna primanja "Erg�nzungsleistungen" ?

Invalidske mirovine slu�e za pokrivanje egsistencijalnog minimuma osigurane osobe. Kada te mirovine ne zadovoljavaju taj minimum, i kada primjerice ne postoji drugi dohodak , tada osiguranici imaju pravo na dodatna primanja. Dodatna primanja su ona primanja, koja nadopunjuju razliku izme�u dohodka i granice egzistencijalnog minimuma.

Kad imam pravo na od�tetu za pomo� tre�ih lica "Hilflosenentsch�digung" ?

Pravo na od�tetu za pomo� tre�ih lica zapo�inje najranije s navr�enih 18 godina �ivota i zavr�ava sa smr�u osiguranika. To zna�i da se i nakon dobivanja starosne mirovine, pla�anje od�tete nastavlja. Onaj kome je potrebna pomo� trecih lica pri odjevanju, ustajanju, sjedanju, jelu, �i��enju tijela itd. taj ima pravo na od�tetu. Prema stupnju pomo�i, IV razlikuje 3 stupnja: lagani, srednji i te�ki stupanj pomo�i. Prema tim stupnjevima odre�uje se i visina od�tete.

Koliko dugo imam pravo na od�tetu za pomo� tre�ih lica?

Ovi su tekstovi samo male smjernice.
Za odre�ivanje prava pojedina�nih slu�ajeva bitni su jedino zakoni koji su trenuta�no na snazi.
Za preciznije informacije glede Va�e osobne situacije, mo�ete se javiti Va�oj osobnoj "kasi", �iji su telefonski brojevi na posljednjoj stranici telefonskog imenika.