Privatna slobodna �tednja (tre�i stup)

-Cilj privatne slobodne �tednje- tre�i stup
-Slobodna stednja - visina uplate
-Kad se mo�e podi�i novac iz slobodne �tednje?
-U slu�aju smrti - �to se doga�a sa kapitalom iz slobodne �tednje?
-Oporezivanje u vrijeme uplate i isplate kapitala?
-Mirovina u slu�aju nesposobnosti za rad !
-Osloba�anje od pla�anja u slu�aju nesposobnosti za rad ("Premienbefreiung")!
-Komentar

Cilj privatne slobodne�tednje - tre�i stup

Tre�i stup, svima poznat po nazivu " Dritte S�ule", ima zadatak upotpuniti praznine 1. i 2. stupa u slu�ajevima nesposobnosti za rad, kao i kod starosti.
Kao individualna nadopuna, 3. stup postaje sve va�niji. Zbog toga je dr�ava zainteresirana da se �to vi�e osoba osigura privatno, i to subvencionira s ogromnim poreznim olak�icama osiguranika kod vezane �tednje.
Kod privatnog osiguranja razlikujemo tzv.:
- "privatnu vezanu �tednju" 3a i
- "privatnu slobodnu �tednju".3b
U ovom �emo djelu obraditi privatnu slobodnu �tednju, a vezanu �tednju imate u drugom djelu.
Privatna vezana �tednja danas se mo�e ostvariti u bankama ("konto"), isto tako kao i u osiguravaju�im ku�ama ("polica osiguranja"). Zakonski se tretiraju isto, osim �to se u policama mo�e uklju�iti i renta u slu�aju invalidnosti kao i tzv. "Premienbefreiung".

Slobodna stednja - visina uplate
Slobodnu �tednju mogu zapo�eti sve osobe koje u �vicarskoj imaju stalno prebivali�te.Uplate su neograni�ene.
Ograni�ene uplate pod navodnim znacima imaju samo samostalni djelatnici koje mogu odbijati od poreza i to �fr 32`832.00 (stanje 01.01.2009)

Kad se mo�e podi�i novac iz slobodne �tednje ?
Slobodna ��tednja je jedan od dugotrajnijih oblika �tednje. Zami�ljena je kao �tednja za starost, no postoje i odre�ene situacije koje zakonski omogu�avaju da se ranije povu�e kapital iz slobodne �tednje.
Novac iz slobodne �tednje mo�ete povu�i nakon izvjesnog vremena slobodno t.j nakon 3-godine t.j nakon 3/10 tri desetine trajanja, sto zna�i ako va�a slobodna �tednja traje 30 - godina vi Novac mo�ete ( �tedni dio ) podi�i nakon tre�e godine.Ali ne treba da zaboravite da prve tri godine vas, va�a slobodna �tednja �najvi�e ko�ta riziko + birokratija ( provjera ugovora,upiti doktora,izdavanje Police Osiguranja,provizija i sl. ostali tro�kovi)

U slu�aju smrti - �to se doga�a sa kapitalom iz slobodne �tednje?
Postoji regulirana zakonska odredba:
U slu�aju smrti osobe, koja ima slobodnu �tednju, na prvo mjesto dolazi bra�ni partner. Ako je osoba neudata, neo�enjena ili rastavljena, na drugo mjesto dolaze djeca (i iz prija�njeg braka), kao i osobe koje je osiguranik uzdr�avao. U tom slu�aju to mo�e biti i partner s kojom je osiguranik �ivio u izvanbra�noj zajednici.
Na tre�em mjestu dolaze roditelji. Na �etvrtom, bra�a ili sestre, a na petom ostali nasljednici.
A u slobodnoj �tednji se mo�e staviti redoslijed kakav odgovara Osiguraniku.

Oporezivanje u vrijeme uplate i isplate kapitala?
U osiguravaju�im ku�ama kamata se dijeli na dva djela. Prvi dio je tehni�ka kamatna stopa koja je garantirana, a drugi dio je kao i kod banke - negarantirani dio. U oba slu�aja kamate su oslobo�ene poreza. Kapital koji se sa vremenom stvorio na tom ra�unu, tako�er je oslobo�en poreza ali se mora svake godine deklarirati naravno poslije trece godine t.j 3/10 trajanja jer tek onda ima tzv.r�ckkauftswert.Slobodna� �tednja nije zanimljiva za u�tedu poreza, nego ima mnoge prednosti u slu�aju invaliditeta ili starosti.

Mirovina u slu�aju nesposobnosti za rad!
U slu�aju nesposobnosti za rad ova mirovina pla�a odre�enu dogovorenu rentu. Grafika u rubrici "�vicarska soc. osiguranja" pokazuje da mirovine iz 1. i 2. stupa nakon odre�enog dohotka osiguravaju samo 50 - 60 % sada�njeg dohotka u slu�aju invalidnosti koja nastaje kao posljedica bolesti.
Ovdje treba re�i da otprilike u 95 % slu�ajeva, invalidnost nastaje kao posljedica bolesti, a ostalih 5 % zbog nesre�a. U slu�aju nesre�e ve�ina je stanovnika dobro osigurana, mo�da �ak i previ�e. No, invalidnost kao posljedicu bolesti mnogi zanemaruju.
To se mo�e objasniti time �to u medijima uvijek �itamo o tragi�nim nesre�ama na putu ili o drugim katastrofama, a jako malo ili gotovo nikad o bolestima. Ono prvo se vjerovatno bolje prodaje. Zato smo vi�e osjetljivi na nesre�e nego na dugotrajnu ili do�ivotnu bolest.
Zna�i, u slu�aju invaliditeta kao posljedicu bolesti dobiva se otprilike samo 50- 60 % dohotka. Ukoliko je dohodak bio natprosje�an, onda je postotak koji se dobiva jo� manji. Po�to je ne mogu�e u dana�nje vrijeme �ivjeti sa pola dohotka, postoji mogu�nost da se kod osiguravaju�ih ku�a ugradi i dodatna renta u slobodnoj �tednji, koja bi u slu�aju nesposobnosti za rad dolazila na isplatu. Takva se dodatna renta u ve�ini osiguravaju�ih ku�a maksimalno osigurava do redovne starosne mirovine, izuzetno rijetko preko toga. Na �alost, takvu rentu nije mogu�e napraviti do�ivotno �to bi zapravo imalo dosta smisla.
Samostalnim poduzetnicima bez "pensionskase" osobito se �urno preporu�uje ugovoriti dodatnu mirovinu, s obzirom da oni imaju samo mirovinu iz AHV/IV-a.
Rentu mo�emo ugovoriti na razli�ite rokove �ekanja isplate. Poznajemo u ve�ini slu�ajeva rokove od 3, 6, 12, ili 24 mjeseca. �to su kra�i rokovi, to je cijena takvih riziko renti ve�a. Naro�ito bi se bolje trebale osigurati osobe koje nemaju ve�ih financijskih rezervi u odnosu na osobe sa velikim rezervama.

Osloba�anje od pla�anja u slu�aju nesposobnosti za rad ("Premienbefreiung")!
"Premienbefreiung"- osloba�anje pla�anja police osiguranja u slu�aju nesposobnosti za rad zbog nesre�e ili bolesti jako je va�an sastavni dio police osiguranja. Ne mo�e se ugraditi pri ��tednji u banci, nego samo kod osiguravaju�ih ku�a. Ona nastavlja pla�ati osiguraniku nakon dogovorenog roka njegov ulog dalje, sve do isteka ugovora. Time je i �tednja za starost osigurana, po�to nakon isteka ugovora dolazi do isplate garantiranog kapitala plus kamate.

Komentar
Koliko je na�ih sunarodnjaka do�lo u �vicarsku tek sa 28,30,35 godina ili kasnije?
Svi oni bi u slu�aju invaliditeta kod IV-a ili kod starosne mirovine AHV-a, dobili umanjenu mirovinu. Takve se osobe u svakom slu�aju trebaju privatno osigurati.
Dosta je velika nepoznanica da osobe koje idu na zanat, studenti ili doma�ice nisu dovoljno osigurane u slu�aju invaliditeta. Oni imaju mogu�nost osigurati se pomo�u privatne slobodne �tednje.
Sve ve�i porast starijih osoba u �vicarskoj pokazuje nam da AHV/IV kao i "pensionskase" u budu�nosti moraju izvr�iti velike promjene.
Privatno osiguranje postaje sve va�nije. Za sada je jo� dobrovoljno, no u budu�nosti bi se i to moglo promijeniti.
Zato je va�no ve� rano po�eti sa privatnim osiguranjem.
Svako osiguranje nudi privatnu slobodnu �tednju. Neizmjerno je va�no izabrati pravi proizvod, jer mo�e biti velikih razlika prilikom isplate ukoliko ste pogre�no izabrali.

Rado �emo Vas posavjetovati o Va�oj osobnoj potrebi i pomo�i Vam pri odabiru pravog oblika �tednje za Vas . Kontaktirajte nas ovdje.