�tednja poreza - Osiguranjem

-Porezi koji se odnose na obiteljsku ku�u
-Vrijednost vlastite najamnine
-Prodaja nekretnine

U najva�nije poreze koje neka privatna osoba mora pla�ati u �vicarskoj, osim poreza na imovinu spada i porez na prihod. Svaka osoba, koja �ivi i radi u �vicarskoj, mora jednom godi�nje pla�ati porez na prihod. Porez na prihod je izravan porez.

Porez na prihod mora se pla�ati na platu s posla (dohodak) i na prihode iz imovine (bankovne kamate, dividende). Me�utim, postoji mogu�nost da se od poreza na prihod odbiju razne stvari, kao na primjer pau�ala za poslovne izdatke, premije osiguranja, odbitak za djecu, kamate na dugove, itd. Osnov su za porezni izra�un time oporezivi prihodi, �to podrazumijeva �isti prihod sa odbijenim odbicima.

Porezna uprava orijentira se prema visini prihoda. To zna�i da se odre�eni dio prihoda (npr. 20%) mora platiti u vidu poreza. Koliki je taj porez, ovisi o slijede�a tri faktora:

. Kanton i op�ina Svaki kanton i svaka op�ina ima drugu, demokratski odre�enu, poreznu stopu.
. Prihodi: Dio prihoda koji se mora platiti u vidu poreza, ovisi o visini samog prihoda. U �vicarskoj je porez na prihod skoro svugdje progresivan. To zna�i da porezna stopa raste, �to je ve�i prihod. Vi�e na Progressive Steuer. U rijetkim je kantonima porezna stopa za visoke prihode lagano degresivna (npr. 25% poreza na 150'000 franaka prihoda i 22% na 200'000 franaka prihoda).
. Bra�no stanje: Kod bra�nih se parova zbraja prihod oba bra�na partnera i zajedno oporezuje. Ukoliko obje osobe rade, to je nedostatak, jer je na taj na�in gore navedena progresija poreza ve�a. Kako bi se ovaj nedostatak bar djelimi�no ubla�io, za bra�ne parove vrijede ni�e porezne stope, a oni imaju i mogu�nost ostvariti pravo na takozvani odbitak za bra�ne parove u kojima dvoje radi.

Porezi koji se odnose na obiteljsku ku�u

Kako bi se sprije�ilo pla�anje visokih poreza, isplati se, temeljito planirati radove odr�avanja.

Najve�i potencijal za u�tedu poreza vlasnicima je nekretnina planiranje godi�njega odr�avanja zgrade. Radovi na odr�avanju mogu se odbiti od porezaza, ukoliko doprinose odr�anju vrijednosti. Kod zapu�tenih se nekretnina, pak, u prvih pet godina nakon kupnje ne smije ni�ta odbijati, pa ni djelimi�no samo pola odbitka (tzv. Dumontpraxis). Porezna uprava Kantona Bern na obrascu 5 daje iscrpan opis mogu�nosti odbijanja tro�kova odr�avanja. Dumontpraxis se ne primjenjuje kod �istih poklona i nasljedstva, kao ni isplate nasljedstva unaprijed ili podjele zaostav�tine. Uvijek se za 50% od poreza mogu odbiti u prvih pet godina mjere za u�tedu energije.

Zamijeni li se jedan stari radijator sustavom za u�tedu energije, tro�ak za taj poduhvat mogu se odbiti od poreza, pa i ako se vrijednost umanjuje.
Efektivni tro�kovi ili pau�alno pla�anje?
U Kantonu Bern i ve�ini drugih kantona vlasnici ku�a svake godine mogu slobodno birati, da li �ele odbiti efektivne tro�kove za odr�avanje i renoviranje, ili �ele platiti pau�al. Da li je povoljnije sve radove izvr�titi istovremeno, ili ih rasporediti na nekoliko poreznih perioda, individualno se razlikuje. �esto �e biti prednost, ako se radovi podijele na nekoliko poreznih perioda, kako bi se zaustavila progresija poreza na prihod. U poreznom smislu privatne osobe, pak, moraju izbjegavati da oporezivi prihodi padnu ispod ni�tice, jer se ti tro�kovi, koji prelaze prihode, ne mogu vi�e koristiti za optimiranje poreza. Osim toga, odgovarati mora i "sezonsko" planiranje: Na primjer, te�ko je na smjeni godine zamijeniti radijator, samo kako bi se tro�kovi podijelili na dva porezna perioda. Ovdje se ne treba razmi�ljati samo o poreznim prednostima, nego i o kakvo�i �ivota koja je prije odnosno poslije radova na renoviranju �esto ograni�ena.

Vrijednost vlastite najamnine

Na porezima se tako�er mo�e u�tediti optimalnim financiranjem. Vlasnicima ku�a zara�unava se vlastita najamnina kao naturalni prihod. Prilikom procjene slu�bene vrijednosti preporu�a se da se prepoznaju mogu�nosti vlastitog utjecaja i da se provjeri zapisnik o utvr�ivanju slu�bene vrijednosti i vrijednosti vlastite najamnine. Pravilo postavljeno na temelju posljedaka iz prakse je: Visina hipoteke odnosno kamata na dug trebala bi se urediti tako da se prirodni prihod (vrijednost vlastite najamnine) mo�e umanjiti prema ni�tici.
Neizravna amortizacija
Jo� jedna mjera u poreznom planiranju je otpla�ivanje hipoteke putem neizravne amortizacije, uplatama u stup 3a. Pri tomu su kamate na dug u narednim godinama sli�ne visine, a doprinosi za stup 3a mogu se tako�er odbiti od oporezivih prihoda.

Prodaja nekretnine

Prave porezne zamke donosi prodaja ku�e. Ukoliko se ostvari dobit, mora se platiti porez na dobit od parcele, �ija visina izme�u ostaloga ovisi o trajanju vlasni�tva. Ukoliko u slu�aju razvoda do�e do prijenosa nekretnina na jednog bra�nog supru�nika i time do pla�anja poravnanja, eventualno latentno porezno optere�enje poreza na dobit od parcele treba se regulirati, a i za razvod bra�nih supru�nika trebalo bi se uzeti u obzir. Prilikom nabave nadomijestka za nekretninu u kojoj se trajno osobno �ivi, ovaj porez na�elno se odga�a; platiti se, pak, mora, ukoliko je kupovna cijena novog stambenog vlasni�tva u kojem se osobno �ivi, ni�a od prodajne cijene stare nekretnine. Stariji bra�ni parovi, koji nakon iseljenja djece prodaju ku�u i presele u vlastiti stan, moraju za to u pravilu platiti porez na dobit od parcele.

Osim toga, veoma je korisno da se �uvaju svi dokazi o kupnji ku�e i o radovima u svrhu pove�anja vrijednosti, jer se u slu�aju prodaje nekretnine prvobitna cijena nabave i radovi u svrhu pove�anja vrijednosti moraju uvijek dokazati. �to su ti tro�kovi ve�i, to je manja dobit od parcele a time i porez na dobit od parcele.

Izjava o odgovornosti:

arhiva.croatia.ch ni u kojim okolnostima ne odgovara za izravne ili neizravne gubitke ili o�te�enja.
Ako imate pitanja, KLIKNITE Ovdje!