Dr�avno starosno osiguranje (AHV)

Cilj dr�avnog starosnog osiguranja (AHV), zajedno s dr�avnim invalidskim osiguranjem (IV) je pokri�e egzistencijalnog minimuma svim zaposlenima, kao i osobama s mjestom boravka, a bez zaposlenja u �vicarskoj .
Ono pokriva osiguranim osobama i njihovim obiteljima rizik invaliditeta, starosti i smrtnog slu�aja. AHV funkcionira po principu "Umlageverfahren". To zna�i da se starosne mirovine dana�njih umirovljenika financiraju s odbitcima od dohodka zaposlenih. Dana�nji umirovljenici su na taj na�in financirali mirovine njihovih prethodnika.

Komentar:

Ovakav na�in financiranja je desetlje�ima dobro prolazio, ali u budu�nosti AHV nailazi na velike pote�ko�e. Razlozi za to su :
- Poslijeratna generacija s velikim natalitetom (porodima) brzo dolazi u dob za mirovinu.
- Populacija u �vicarskoj postaje sve starija (medicinski napredak itd.)
- Od trenutka pojave pilule protiv za�e�a , sve manje se djece ra�a.
U budu�nosti �e, zna�i, sve manje osiguranika (zaposleni), morati pla�ati sve ve�em broju umirovljenika, njihovu mirovinu.
No kako ne znamo kakva nam vremena dolaze u susret, privatna �tednja (mirovina) dobiva sve ve�i zna�aj. Mo�da �e ona i morati zamijeniti dr�avnu starosnu mirovinu?

Tko je osiguran?

Obvezno:
- Osigurane su sve osobe s mjestom boravka, odnosno zaposleni u �vicarskoj.
- Oni koji su poslani u stranu zemlju, na odre�eno vrijeme.
Dragovoljno:

- �vicarci s mjestom boravka u stranoj zemlji.

Kad po�injem upla�ivati za AHV/IV?

Zaposleni:

- 1.sije�nja, kojemu slijedi navr�enih 17. godina �ivota.

Osobe bez zaposlenja:

- 1. sije�nja, poslije navr�ene 20. godine �ivota.
Djeca su uvijek osigurana, ali se za njih ne pla�a.

Koliko moram upla�ivati za AHV/IV?

Zaposleni:

- 10,1 % od bruto dohotka, od �ega poslodavac daje polovicu.
Minimalni iznos je 460.- godi�nje.(stanje 2009)

Samostalni :

- 9,5% od �istog dohotka, gleda se tzv. "Bundessteuer ".
Ispod 54`800.00.- uzima se nizi postotak.

Kad stje�em pravo na starosnu mirovinu?

Pravo na starosnu mirovinu po�inje s prvim danom u mjesecu, u kojem slijedi uredna mirovinska dob.
Za muskarce je uredna mirovinska dob 65. godina �ivota.
Za �ene ovisi o godini ro�enja.
- Od 1938. i starije, uredna mirovinska dob je 62. godina �ivota.
- Od 1939. do 1941. uredna mirovinska dob je 63. godina �ivota.
- Od 1942. i mla�e, uredna mirovinska dob je 64.godina �ivota.

Osiguranici imaju pravo i�i u mirovinu ranije, kao i kasnije, od njihove uredne mirovinske dobi

Ranije:
- 1-2 godine, slijedi umanjena mirovina za cijelo vrijeme.
Jedna godina umanjuje mirovinu za 6.8%.( za �ene postoji jedno prijelazno vrijeme sa 3.4% umanjenom mirovinom).

Kasnije:

- Maksimalno 5 godina, slijedi pove�anje mirovine za cijelo vrijeme dobivanja.

Tko ima pravo, a i �eli koristiti svoju mirovinu, mora to prijaviti svojoj "kasi" 3-4 mjeseca unaprijed.
Ukoliko pro�e vi�e od 2 mjeseca nakon uredne mirovinske dobi, a niste dobili odluku od svoje "kase", imate pravo tra�iti od nje provizorno pla�anje, dok se ne donese kona�na odluka


Kolika �e biti moja mirovina ?

Visina mirovine jako je individualna stvar. 2 �imbenika igraju veliku ulogu: "du�ina godina uplate", kao i "prosje�ni dohodak" svih godina uplate. Drugo se sastoji i od tkz. "Erziehungs-bzw. Betreuungsgutschriften".
No postoji i maksimum. Pravo na njega imaju osobe , koje od svoje 20. godine redovito, bez prekida upla�uju.
Samci:
27`360.00.- godi�nje kod prosje�nog dohotka od 82`080.- i vi�e (stanje 2009.)
Bra�ni parovi:

Maksimalna mirovina za bra�ne parove (ako oba imaju pravo na mirovinu) je 41`040.00.- godi�nje ( stanje 2009. ).

Komentar:

Kako vidimo, dohodak iz dr�avne starosne mirovine jako je ograni�en. Osobe s visokim dohotkom ne dobivaju automatski ve�u mirovinu. Postoje granice. Pitanja, koja si svatko treba postaviti su:
- Od kada sam u �vicarskoj?
- Nedostaju li mi godine uplate? ( za svaku umanjenu godinu uplate smanjuje se mirovina u prosjeku za 2.3%).
- Ako da, �to mogu u�initi? "Pensionskasa"? Privatna �tednja (3.S�ule)?

�to se prije osiguranik s tom situacijom pozabavi, to vi�e mo�e profitirati.

Poslovica:"Tko dugo �eka, njega ka�njava �ivot".

Kad udovice / udovci imaju pravo na mirovinu?

Kad udovice / udovci imaju pravo na mirovinu?

Udovice:

Pravo na stalnu mirovinu imaju: kada u trenutku smrti supruga:
- postoji dijete ili djeca ( i iz prija�njih brakova ), u zajedni�kom ku�anstvu.
- Ili navr�enih 45. godina �ivota i najmanje 5 godina braka, (uva�ava se i prija�nji brak).
I rastavljena �ena, kojoj je biv�i suprug preminuo, ima pravo na mirovinu, ako ispunjava odre�ene uvjete.
Udovci:
Pravo na mirovinu imaju udovci, samo dok su zajedni�ka djeca maloljetna.

Komentar:

Upravo vjen�ani bez djece, i nevjen�ane osobe u zajedni�kom ku�anstvu, nemaju nikakva prava na mirovinu.
�to kao takvi, trebaju poduzeti?

Dodatni dohodak (EL) Erg�nzungsleistungen

Dodatni dohodak (EL) Erg�nzungsleistungen
Mirovine iz AHV-a trebaju pokriti egzistencijalni minimum. Ukoliko to nije slu�aj, mo�e se tra�iti dodatni dohodak (EL). Ima li se pravo na njega, ovisi o osobnoj situaciji.

Kad siro�ad ima pravo na mirovinu?

Kod smrti oca ili majke.

Ovi tekstovi su samo male smjernice. Za odre�ivanje prava pojedina�nih slu�ajeva, bitni su jedino va�e�i zakoni.

Za preciznije informacije glede Va�e osobne situacije, mo�ete se javiti Va�oj osobnoj "kasi", �iji su telefonski brojevi na posljednjoj stranici telefonskog imenika.