UVG - Zakon o osiguranju u slucaju nesrece

Tko je osiguran?

- Osigurani su zaposlenici u slu�aju nesre�e na radnom mjestu, kao i u privatnom �ivotu.
- Strani dr�avljani koji rade u �vicarskoj.
- Osobe koje su iz �vicarske poslane na privremeni rad u inozemstvo.
- Osobe koje ne rade puno radno vrijeme (du�e od 8 sati kod jednog poslodavca)
- Nezaposleni (ako su kao takvi prijavljeni)
- Dragovoljno se mogu osigurati samostalni djelatnici, kao i �lanovi njihove obitelji koji im poma�u u poslu.

Dragovoljno osiguranje:
Osobe koje se dragovoljno mogu osigurati, trebaju visinu prihoda odrediti prema zakonu:

Poslodavci i samostalni:
Osigurani prihod mora biti izme�u polovice i cijelog najve�eg iznosa osiguranog prihoda obveznog osiguranja.

�lanovi obitelj koji im poma�u:
Osigurani prihod mora biti izme�u tre�ine i najve�eg iznosa osiguranog prihoda.

Ukoliko bi u slu�aju naplate osiguranja do�lo do prekomjernog osiguranja, s obzirom na to da je osigurani prihod bio ve�i nego realni prihod, davanja osiguranja, tzv. "Taggeld" kao i rente skra�uju se do te mjere, do koje je bio stvarni prihod.

�to je osigurano?

Zakon o obveznom osiguranju u slu�aju nesre�e pokriva rizik:

- nesre�e
- tjelesnih oste�enja koja nastaju u slu�aju sli�nih pojava nesre�e
- bolesti koje nastaju pri obavljanju to�no odre�ene vrste posla

U principu su sve nesre�e osigurane, neovisno o tome dogode li se na poslu ili u slobodno vrijeme - pri �emu se ura�unava i put od ku�e do posla i obrnuto.

Osobe koje rade manje od 8 sati tjedno kod jednog poslodavca, osigurane su samo kod nesre�e na poslu. Kod takvih osoba put od ku�e do posla i obrnuto, iznimno se osigurava.

Definicija nesre�e!

Nesre�a je:

- iznenadni
- nenamjerni
- �tetni utjecaj
- vanjskog faktora
- na ljudsko tjelo

Netko tko si na poslu ili kod ku�e slomi ruku, do�ivljava nesre�u.
Kada ta ista osoba dobije bolove u kralje�nici prilikom normalnog obavljanja svog posla, ili prilikom bavljenja sportom bolove mi�i�a, odnosno zglobova, prema definiciji - nije do�ivio nesre�u.

Savezno vije�e izdalo je tabelu koja odre�uje koja o�te�enja imaju kvalifikaciju nesre�e.

�to su bolesti koje nastaju prilikom obavljanja to�no "odre�ene" vrste posla?

To su bolesti koja nastaju prilikom radnog odnosa sa najmanje 50 % -tnim utjecajem �tetnih tvari ili odre�enim poslom.

Iako je npr. bolest nastala na poslu ili je kroz posao nastala, npr. sr�ani udar na radnom mjestu ili infekcija gripom - ne ra�una se kao bolest koja nastaje prilikom samo odre�enog posla.

�to je sve osigurano prema zakonu o osiguranju u slu�aju nesre�e?

1. Njega
Tro�kovi med. lije�enja, u principu vremenski neovisno i to kod slobodnog izbora lije�nika, stomatologa, kiroprakti�ara, ljekarne, bolnice (samo "allgemeine Abteilung"). Tro�kovi za toplice koje je odredio lije�nik, pomo�ne sprave koje slu�e lije�enju isto se preuzimaju.
Ukoliko je potrebno, izvaja se i iznos za ku�nu njegu, ali samo u slu�aju kad ga obavlja
odobreno osoblje za ku�nu njegu.

2.Preuzimanje tro�kova:
Tro�kovi za ukop, spasila�ku ekipu, kao i tro�kovi putovanja i transporta isto se preuzimaju, ukoliko su medecinski uvjetovani.
Za nao�ale, aparate za u�i, i zubne proteze tro�kovi se preuzimaju samo ukoliko postoji od�teta za dio tijela kojeg treba lije�iti.
Ali pa�nja: Po zakonu postoje ograni�enja. Ne preuzimaju se u svim slu�ajevima svi tro�kovi:

Naknada za prihod iz osiguranja za nesre�e

Naknada iznosi 80% osiguranog prihoda. Za procjenu uzima se zadnji prihod iz satnica-, tjednica-, ili mjese�ni prihod zajedno sa jos neispla�enim dijelovima prihoda , na koji osiguranik ima pravo.Taj prihod se prera�unava na cijelu godinu, a onda se djeli kroz 365 dana.
Ako je osiguranik 100% nesposoban za obavljanje posla, dobiva 80% -tnu naknadu, a ukoliko je djelomi�no nesposoban za obavljanje posla dobiva srazmjerno tome manju naknadu.

Najvi�i mogu�i osigurani prihod po zakonu, iznosi 126`000.00.- u godini ili 349.30 po danu, (stanje 2009).

Pravo na naknadu po�inje sa tre�im danom poslije udesa i zavr�ava sa 100%- nom sposobno��u za rad. Ako se 100%-tna sposobnost za rad i nakon du�eg vremena ne ostvari, naknada za prihod s vremenom se zamjenjuje mirovinom.
Pravo na naknadu gubi se i smr�u osiguranika.

Invalidska mirovina iz osiguranja u slu�aju nesre�e

Pod pojmom "invaliditeta", UVG smatra utjecaj na sposobnost za rad kroz zravstveni poreme�aj koji �e ostati stalan ili �e potrajati du�e vrijeme. Stupanj "invalidnosti" se ra�una iz usporedbe privre�ivanja sa ili bez nesre�e.
Invaliska mirovina kod 100% invalidnosti iznosi 80% osiguranog prihoda, ali najvi�e 80% maks.mogu�eg osiguranog prihoda, zna�i 80% od 126`000.00.- ( stanje 2009).
Kod djelomi�ne invalidnosti srazmjerno stupnju invaliditeta.
Ovdje je bitan prihod koji se ostvario cijelu godinu prije nesre�e, zna�i ne (kao kod "Taggelda"),onaj dohodak koji se ostvario u trenutku prije nesre�e.

Primjer:

Godinu prije nesre�e ostvaren prihod:
Godi�nji prihod Fr. 55.000.-
Invalidnost 30%
80% od 55.000.- Fr. 44.000.-
invalidnost 30% = godi�nja mirovina Fr. 13.200.-

mjese�na mirovina Fr. 1.100.-

Ukoliko nova nesre�a osigurane osobe vodi do ve�eg stupnja invalidnosti, tada je za procjene nove mirovine bitan prihod koji bi osiguranik imao bez prija�njeg udesa. Ako je taj prihod manji od prija�njeg koji je osiguranik imao sa prvim udesom, uzima se onaj prihod koji je osiguranik imao prije nove nesre�e.
Ukoliko je osiguranik zbog obveza prema dr�avi,( npr. vojna slu�ba, ili "Zivilschutz" ili je imao nesre�u, poro�aj, bio nezaposlen, ili je morao vr�iti "Kurzarbeit") dobivao manji prihod, ra�una mu se kao osigurani dohodak onaj, koji bi imao da nije imao te obveze.
Ako se iz nesre�e, pored prava na invalidsku mirovinu iz UVG ima pravo na mirovinu iz IV ili AHV, osiguranik prema zakonu ima pravo na tzv. "Komplement�rrente". Ona odgovara razlici izme�u 90% osiguranog prihoda i mirovini IV ili AHV.

"Integrit�tsentsch�digung" - jednokratna o�teta

Ukoliko osiguranik kroz nesre�u do�ivi znatno oste�enje tjelesnog i du�evnog zdravlja, ima pravo na jednokratnu o�tetu iz UVG- a.
Za prora�un visine o�te�enja postoje tzv. tabele za svako do�ivljeno o�te�enje. Starost, zanimanje i spol prilikom prora�una ne igraju nikakvu ulogu.Svi dobivaju za isto o�te�enje - istu nadoknadu. Ona se ra�una u postotcima maks. mogu�eg osiguranog prihoda od 126`000.00.- (stanje 2009).Osigurani prihod prije nesre�e za prora�un isto ne igra nikakvu ulogu.

"Hilflosenentsch�digung" - nadoknada za bespomo�nost

Uz zdravstvenu njegu i mirovinu, o�te�ene osobe imaju pravo, uz odre�ene uvjete, na nadoknadu za bespomo�nost. Ona je predvi�ena za tro�kove koje nastaju za njegu bepomo�ne osobe.
UVG kao i IV poznaje tri stupnja bespomo�nosti.
- lagani
- sredjnji
- te�ki
Nadoknada se dobiva mjese�no. Ona se dobiva toliko dugo, dok se bespomo�nik ne prebaci u dom i zbog toga po�ima dobivati naknadu soc. osiguranja.
Tko dobiva naknadu za bespomo�nost iz UVG- a, nema pravo na takvu iz IV- a.

Mirovine za udovice ili udovce

Pravo na mirovinu iz UVG-a imaju pre�ivjeli supru�nik, ali i uz odre�ene uvjete i rastavljeni partner.
Udovica ili udovac imaju pravo na mirovinu, ako:
- U trenutku smrti bra�nog partnera imaju djecu koja imaju pravo na mirovinu
- Ili su sami najmanje 2/3 invalidi
- Ili u roku dvije godine nakon smrti bra�nog partnera sami postaju najmanje 2/3 invalidi
- Udovica uz to, ima pravo na mirovinu ukoliko je u trenutku smrti bra�nog partnera ve� navr�ila 45. godinu �ivota.
- Rastavljeni bra�ni partneri imaju pravo na mirovinu jedan od drugog, ukoliko je kroz sudsku odluku biv�i bra�ni partner bio du�an za pla�anje uzdr�avanja.

Mirovina za siro�ad

Djeca koja su izgubila jednog roditelja imaju pravo na mirovinu.
Pravo na punu mirovinu imaju siro�ad koja:
- su izgubila oba roditelja
- ako drugi roditelj umre poslije
- ako odnos djeteta postoji samo sa jednim roditeljem
Ista prava imaju i djeca koja su bila na brizi i koja su se u trenutku udesa nalazila bez nov�ane naknade na stalnoj brizi i odgoju kod te obitelji.
Pravo na mirovinu traje do 18. godine �ivota djeteta, ukoliko �kolovanje du�e traje do 25. godine �ivota.
Za usvojenu djecu vrijedi isti zakon, s tom razlikom da mirovina prestaje ukoliko se vrate svojim pravim roditeljima.

Specijalni slu�ajevi:

Naravno da u praksi i ovdje postoje specijalni slu�ajevi. Za takve su va�e�e sudske odluke koje su vremenom donesene.

Komentar:

Osobe koje rade najmanje 8 sati kod jednog poslodavca, osigurane su u slu�aju nesre�e na radnom mjestu kao i u privatnom �ivotu.
Osiguranje traje max. do 30 dana nakon napu�tanja posla. Jedino ukoliko se napravi tzv."Abredeversicherung" osiguranje traje jo� 180 dana.
U slu�aju nesre�e osigurano je u prosjeku 80% ili 90% dohotka do maks. 126`000.00.-(stanje 2009).
Potreba za privatnim osiguranjem koje nadokna�uje razliku od 20% ako po�eljno , i da plati poluprivatno ili privatno lje�enje.
Privatno osiguranje za osobe sa pla�om preko 126`000.00-
Osobe koje rade odre�eni vremenski postotak i osobe koje tek po�imaju svoju karijeru sa manjim prihodom, osigurane su samo sa aktualnim prihodom.
Djeca, studenti, ku�anice i umirovljenici nisu osigurani. Ovdje se preporu�uje privatno osiguranje.

Za savjete glede Va�eg osobnog slu�aja, stojimo Vam na rapolaganju. Kontaktirajte nas ovdje

Ovo su samo male smjernice. Za odre�ivanje prava pojedina�nih slu�ajeva bitni su samo va�e�i zakoni.