Privatna vezana �tednja (tre�i stup)

Cilj privatne vezane �tednje - tre�i stup

Tre�i stup, svima poznat po nazivu " Dritte S�ule", ima zadatak upotpuniti praznine 1. i 2. stupa u slu�ajevima nesposobnosti za rad, kao i kod starosti.

Kao individualna nadopuna, 3. stup postaje sve va�niji. Zbog toga je dr�ava zainteresirana da se �to vi�e osoba osigura privatno, i to subvencionira s ogromnim poreznim olak�icama osiguranika.

Kod privatnog osiguranja razlikujemo tzv.:
- "privatnu vezanu �tednju" 3a i
- "privatnu slobodnu �tednju".3b

U ovom �emo djelu obraditi privatnu vezanu �tednju, a slobodnu �tednju u slijede�em djelu.

Privatna vezana �tednja danas se mo�e ostvariti u bankama ("konto"), isto tako kao i u osiguravaju�im ku�ama ("polica osiguranja"). Zakonski se tretiraju isto, osim �to se u policama mo�e uklju�iti i renta u slu�aju invalidnosti kao i tzv. "Premienbefreiung".

Vezana �tednja - visina uplate

VVezanu �tednju mogu zapo�eti sve osobe koje u �vicarskoj imaju dohodak za koji izdvajaju AHV/IV. To prakti�no zna�i i osobe sa B-vizom.
Uplate su, na �alost, ograni�enje do jednog maksimalnog iznosa koji se s vremena na vrijeme povisuje, ovisno o inflaciji.

Trenutno maksimalne mogu�e uplate su :

- osobe sa "pensionskasom" (zaposleni) - mogu maksimalno uplatiti 6`566.00-Sfr. (stanje 2009.)
- osobe bez "pensionskase" (samostalni, ili djelomi�no zaposleni- "Teilzeitangestellte") - mogu uplatiti 20% od svog AHV-dohotka, ali maksimalno 32`832.- �fr.(stanje 2009.)

U�teda poreza pri uplati!

Cijeli upla�eni iznos mo�e se skinuti od oporezivanog dohotka. Porez koji se pri tome u�tedi je ogroman.

Primjer:
�ovjek, zaposlen sa tzv. "Grenzsteuersatz" od 30 % u�tedi pri godi�njoj uplati od 6`566.- �fr. na vezanu �tednju, cirka. 1780.- �fr. poreza godi�nje.

"Grenzsteuersatz" - je postotak poreza kojeg treba platiti svaka osoba, ve� prema svom dohotku za oporezivanje. Konkretno to zna�i da osobe sa ve�im dohotkom, imaju ve�i "Grenzsteuersatz". U na�em primjeru bilo bi da ta osoba pla�a za svaki zara�eni franak 30 Rappi poreza. Cilj je da taj dohodak za oporezivanje �to vi�e smanjimo pomo�u odbitaka koji su nam zakonski na raspolaganju. U praksi ima jako malo mogu�nosti koje mo�emo odbiti od poreza. Prema tome, osobito je va�no da svatko iskoristi mogu�nosti vezane �tednje. Ona pored uplate za "pensionskasu" nudi najve�i mogu�i postotak odbitka, a i samim time u�tede poreza.

Kad se mo�e podi�i novac iz vezane �tednje ?

Vezana �tednja je jedan od dugotrajnijih oblika �tednje. Zami�ljena je kao �tednja za starost, no postoje i odre�ene situacije koje zakonski omogu�avaju da se ranije povu�e kapital iz vezane �tednje. To su:

- pet godina prije redovne mirovine (jako zanimljivo za osobe koje ne razmi�ljaju raditi do redovne mirovine)
- za kupnju stana ili ku�e, samo za osobnu upotrebu (osobito zanimljiva porezna mogu�nost tzv. indirektne amortizacije)
- napu�tanja �vicarske (selidba u drugu dr�avu). Mogu�nost, osobito zanimljiva za na�e sunarodnjake koji bi ranije napustili �vicarsku i zajedno s novcem iz "pensionskase" stvorili kapital koji bi im pomogao dok ne ostvare pravo na starosnu mirovinu AHV-a.
- kod otvaranja svog samostalnog privatnog poduzetni�tva
- za uplatu u "pensionskasu"
- kada osoba dobiva punu invalidsku mirovinu IV-a (osim ukoliko rizik
invalidnosti nije bio osiguran)

U slu�aju smrti - �to se doga�a sa kapitalom iz vezane �tednje?

Postoji regulirana zakonska odredba:
U slu�aju smrti osobe, koja ima vezanu �tednju, na prvo mjesto dolazi bra�ni partner. Ako je osoba neudata, neo�enjena ili rastavljena, na drugo mjesto dolaze djeca (i iz prija�njeg braka), kao i osobe koje je osiguranik uzdr�avao. U tom slu�aju to mo�e biti i partner s kojom je osiguranik �ivio u izvanbra�noj zajednici.
Na tre�em mjestu dolaze roditelji. Na �etvrtom, bra�a ili sestre, a na petom ostali nasljednici.
Izmjene se mogu u�initi samo poslije drugog mjesta, �to bi zna�ilo, poslije djece i
osoba koje osiguranik uzdr�ava.

Oporezivanje u vrijeme uplate i isplate kapitala?

Vezana �tednja u bankama ima ve�u kamatu nego obi�an �tedni ra�un. Kamata nije garantirana i promjenjiva je. U osiguravaju�im ku�ama kamata se dijeli na dva djela. Prvi dio je tehni�ka kamatna stopa koja je garantirana, a drugi dio je kao i kod banke - negarantirani dio. U oba slu�aja kamate su oslobo�ene poreza. Kapital koji se sa vremenom stvorio na tom ra�unu, tako�er je oslobo�en poreza.
Tek pri isplati, dolazi do jednokratnog oporezivanja kapitala. Oporezivanje se vr�i
odvojeno od ostalog dohotka i to sa puno bla�om poreznom stopom. U�teda
poreza koja se dobiva prilikom uplate je daleko ve�a nego porez koji se mora
platiti pri isplati.
Vezana �tednja nije samo zanimljiva za u�tedu poreza, nego ima i mnoge
prednosti u slu�aju invaliditeta ili starosti.

Mirovina u slu�aju nesposobnosti za rad !

U slu�aju nesposobnosti za rad ova mirovina pla�a odre�enu dogovorenu rentu. Grafika u rubrici "�vicarska soc. osiguranja" pokazuje da mirovine iz 1. i 2. stupa nakon odre�enog dohotka osiguravaju samo 50 - 60 % sada�njeg dohotka u slu�aju invalidnosti koja nastaje kao posljedica bolesti.
Ovdje treba re�i da otprilike u 95 % slu�ajeva, invalidnost nastaje kao posljedica bolesti, a ostalih 5 % zbog nesre�a. U slu�aju nesre�e ve�ina je stanovnika dobro osigurana, mo�da �ak i previ�e. No, invalidnost kao posljedicu bolesti mnogi zanemaruju.
To se mo�e objasniti time �to u medijima uvijek �itamo o tragi�nim nesre�ama na putu ili o drugim katastrofama, a jako malo ili gotovo nikad o bolestima. Ono prvo se vjerovatno bolje prodaje. Zato smo vi�e osjetljivi na nesre�e nego na dugotrajnu ili do�ivotnu bolest.
Zna�i, u slu�aju invaliditeta kao posljedicu bolesti dobiva se otprilike samo 50- 60 % dohotka. Ukoliko je dohodak bio natprosje�an, onda je postotak koji se dobiva jo� manji. Po�to je ne mogu�e u dana�nje vrijeme �ivjeti sa pola dohotka, postoji mogu�nost da se kod osiguravaju�ih ku�a ugradi i dodatna renta u vezanoj ili slobodnoj �tednji, koja bi u slu�aju nesposobnosti za rad dolazila na isplatu. Takva se dodatna renta u ve�ini osiguravaju�ih ku�a maksimalno osigurava do redovne starosne mirovine, izuzetno rijetko preko toga. Na �alost, takvu rentu nije mogu�e napraviti do�ivotno �to bi zapravo imalo dosta smisla.
Samostalnim poduzetnicima bez "pensionskase" osobito se �urno preporu�uje ugovoriti dodatnu mirovinu, s obzirom da oni imaju samo mirovinu iz AHV/IV-a.
Rentu mo�emo ugovoriti na razli�ite rokove �ekanja isplate. Poznajemo u ve�ini slu�ajeva rokove od 3, 6, 12, ili 24 mjeseca. �to su kra�i rokovi, to je cijena takvih riziko renti ve�a. Naro�ito bi se bolje trebale osigurati osobe koje nemaju ve�ih financijskih rezervi u odnosu na osobe sa velikim rezervama.

Osloba�anje od pla�anja u slu�aju nesposobnosti za rad ("Premienbefreiung")!

"Premienbefreiung"- osloba�anje pla�anja police osiguranja u slu�aju nesposobnosti za rad zbog nesre�e ili bolesti jako je va�an sastavni dio police osiguranja. Ne mo�e se ugraditi pri vezanoj �tednji u banci, nego samo kod osiguravaju�ih ku�a. Ona nastavlja pla�ati osiguraniku nakon dogovorenog roka njegov ulog dalje, sve do isteka ugovora. Time je i �tednja za starost osigurana, po�to nakon isteka ugovora dolazi do isplate garantiranog kapitala plus kamate.

Komentar

Koliko je na�ih sunarodnjaka do�lo u �vicarsku tek sa 28,30,35 godina ili kasnije?
Svi oni bi u slu�aju invaliditeta kod IV-a ili kod starosne mirovine AHV-a, dobili umanjenu mirovinu. Takve se osobe u svakom slu�aju trebaju privatno osigurati.
Dosta je velika nepoznanica da osobe koje idu na zanat, studenti ili doma�ice nisu dovoljno osigurane u slu�aju invaliditeta. Oni imaju mogu�nost osigurati se pomo�u privatne slobodne �tednje.
Sve ve�i porast starijih osoba u �vicarskoj pokazuje nam da AHV/IV kao i "pensionskase" u budu�nosti moraju izvr�iti velike promjene.
Privatno osiguranje postaje sve va�nije. Za sada je jo� dobrovoljno, no u budu�nosti bi se i to moglo promijeniti.
Zato je va�no ve� rano po�eti sa privatnim osiguranjem.

Svaka banka ili osiguranje nudi privatnu vezanu �tednju. Neizmjerno je va�no izabrati pravi proizvod, jer mo�e biti velikih razlika prilikom isplate ukoliko ste pogre�no izabrali.
Rado �emo Vas posavjetovati o Va�oj osobnoj potrebi i pomo�i Vam pri odabiru pravog oblika �tednje za Vas . Kontaktirajte nas ovdje.