PETAR PRERADOVI�
(19.3.1818.-18.8.1872.)
Mo�da zvu�i paradoksalno, ali hrvatski pjesnik Petar Preradovi� svoja je prva poetska djela napisao na njema�kom, iako je ve�ina njegovih pjesama zapravo svojevrsna oda materinjem hrvatskom jeziku.
Preradovi� je ro�en 19. o�ujka 1818. godine u mjestu Grabrovnica pokraj �ur�evca. Za vojnu se slu�bu školovao u Bjelovaru i Be�kom Novom Mjestu te nakon završetka obrazovanja, zbog prirode posla, �esto mijenja mjesta boravka. Slu�buje uglavnom izvan Hrvatske, a kroz svoju je karijeru u vojnoj hijerarhiji uspio ste�i �in generala.
Poezija koju je Preradovi� pisao uglavnom je bila domoljubne tematike i u najve�oj mjeri refleksija na ondašnje politi�ko stanje u Hrvatskoj, te ga se tretira kao jednog od vode�ih pjesnika Ilirizma. Ilirski je preporod, naime, iznjedrio individue razli�itih profila, pa tako i nekoliko velikana hrvatske pisane rije�i me�u koje Petar Preradovi� svakako pripada u punom smislu te rije�i.
Analiziraju�i Preradovi�ev opus mo�e se primijetiti da u jednom razdoblju svog plodonosnog stvaralaštva pjesnik piše ljubavnu, pomalo makabri�nu poeziju, koja je uporište najvjerojatnije imala u poprili�no nesretnim trenucima privatnog, konkretno bra�nog �ivota. Prvi je pjesnikov brak završio tragi�no, jer su mu umrli i �ena i djeca, a ni sa drugim nije imao previše sre�e. Upravo u to vrijeme nastaje njegova mo�da ponajbolja pjesma Miruj, miruj srce moje, koja je kasnije i uglazbljena.
Osim ve� navedenih stihova, u antologiju su hrvatske poezije ušle i ostale, prvenstveno domoljubne pjesme, inspirirane stalnom borbom kako za hrvatski jezik tako i za hrvatsku opstojnost op�enito. Kroz njih se jasno osje�a autorov poziv narodu da prestane biti letargi�an i krene u borbu za vlastite vrijednosti, pritom posebno apostrofiraju�i materinji jezik i domovinu kao nešto što se jednostavno mora obraniti i sa�uvati.
Petar Preradovi� samo je jedan u nizu neospornih hrvatskih domoljuba koje je smrt zatekla izvan Hrvatske. Umro je 18. kolovoza 1872. u Be�u, gdje je tada i pokopan. Sedam godina kasnije njegovi su posmrtni ostaci preneseni u domovinu i sahranjeni u arkadama na zagreba�kom groblju Mirogoj.
Za portal napisala: Sandra Skanderli�, sandra.skanderlic@vip.hr
Više o hrvatskoj i europskoj povijesti na: http://sandraskanderlic.personallog.org
*****
PS:
Od iste autorice portal je objavio:
Pavao Ritter Vitezovi�
Janko Draškovi�
Selja�ka buna
Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin
Fran Krsto Frankopan
Urota Zrinsko-Frankopanska
Nikola Zrinski, hrvatski ban i pjesnik
Bitka kod Siska
ANTE STAR�EVI� - OTAC DOMOVINE
Ludovik II. Jagelovi�
Ivan �esmi�ki (Janus Pannonius)
Bitka kod Sigeta
Bitka na Krbavskom polju
Josip Jela�i�
Eugen Kvaternik
Maksimilijan Vrhovac
Franjo Ra�ki
Ivan Gunduli�
Fra Grgo Marti�
Baltazar Adam Kr�eli�
Silvije Strahimir Kranj�evi�
Krvavi Kri�eva�ki sabor
Matija Vla�i� Ilirik
Bitka kod Klisa
Za portal pripremio i ilustrirao: Zvonimir Mitar
