KRVAVI KRI�EVA�KI SABOR
(27.2.1397.)
Posljednja dva desetlje�a XIV. stolje�a u Hrvatskom su Kraljevstvu bila obilje�ena mnogobrojnim sukobima oko prijestolja što se posebno intenziviralo nakon smrti Ludovika I. Velikog u rujnu 1382. godine. Kako pokojni kralj nije imao muškog potomka, naslijedile su ga njegova k�er Marija i supruga Elizabeta Kotromani�, ali su na tron pretendirali i Karlo Dra�ki, Ludovik Napuljski, te tadašnji Marijin zaru�nik – kasnije suprug – �igmund Luksemburški.
Iako je nakon Ludovikove smrti njegov daljnji ro�ak Karlo Dra�ki 31.12.1385. godine okrunjen za kralja, ve� je nakon manje od dva mjeseca poslije krunidbe ubijen, pa je hrvatsko-ugarski kralj 1387. postao spomenuti �igmund I. Luksemburški.
Taj turbulentan kraj �etrnaestog stolje�a nije markiran samo unutrašnjopoliti�kim previranjima nezadovoljnih velikaša, koji su nastojali detronizirati �igmunda, nego su realnu opasnost konstantno predstavljali i tradicionalni neprijatelji Turci. Kralj je stoga odlu�io okupiti vojsku te Osmanlije protjerati s Balkanskog poluotoka ra�unaju�i kako �e time, izme�u ostaloga, osna�iti prijestolje i riješiti se uvijek prisutne latentne opasnosti gubitka vladarskog trona. Ovaj ambiciozni plan, me�utim, do�ivio je potpuni krah u rujnu 1396. kod Nikopolja, gdje su Turci nanijeli te�ak poraz �igmundovoj krš�anskoj vojsci. I premda se kralj uspio spasiti, u domicilnom kraljevstvu uop�e nisu znali da li je pre�ivio i ho�e li se vratiti na prijestolje, a poraz kod bugarskog Nikopolja samo je u�vrstio nastojanja jednog dijela hrvatskih i ugarskih velikaša da za novoga kralja izaberu Ladislava Napuljskog. Na �elu onih koji su pod svaku cijenu �eljeli promjenu na prijestolju bio je bivši hrvatski ban Stjepan Lackovi�, tako�er jedan od sudionika nikopoljske katastrofe.
�igmund I Luksemburški u kraljevstvo se vratio po�etkom 1397. godine i za kraj velja�e sazvao sabor u Kri�evcima na koji je Lackovi�, uz popratno pismeno kraljevo obe�anje kako mu se ništa ne�e dogoditi, pozvan zajedno sa svojim istomišljenicima. Saborovanje je imalo svrhu razjasniti posljednje doga�aje i poslu�iti kao platforma za pomirenje aktualnog kralja sa nezadovoljnim velikašima.
Vjeruju�i kraljevoj rije�i, kao i mnogi u hrvatskoj povijesti prije i poslije njega, Lackovi� je �ete i naoru�anje ostavio dalje od mjesta odr�avanja sabora. U po�etku je sve bilo u redu, ali s vremenom je došlo do �estokog – prvo verbalnog, a potom i fizi�kog - sukoba izme�u Lackovi�evih i kraljevih privr�enika. Bivšeg su hrvatskog bana optu�ili za izdaju te na njega i njegovu konsterniranu pratnju podigli oru�je i poubijali ih. Epilog ovog krvavog doga�aja bio je izbacivanje mrtvih tijela hrvatskih velikaša kroz prozor sabornice i ubojstvo još tridesetak Hrvata, koji su na vijest o pokolju krenuli u obra�un sa �igmundovim pristašama.
Nakon krvoproli�a u Kri�evcima diljem Hrvatske i Bosne podignute su bune, pa se kralj sklanja u Ugarsku, akceptiraju�i �injenicu o mogu�oj osveti mnogobrojnih Lackovi�evih istomišljenika.
Kri�eva�ki sabor bio je, na�alost, samo još jedan ogledni primjer kako su Hrvati kroz povijest ginuli pokušavaju�i jednog okrutnog apsolutisti�kog stranog vladara zamijeniti drugim, isto takvim, ili u nekim slu�ajevima još i gorim tu�inskim suverenom na �elu vlastitog kraljevstva.
Za portal napisala: Sandra Skanderli�, sandra.skanderlic@vip.hr
Više o hrvatskoj i europskoj povijesti na: http://sandraskanderlic.personallog.org
*****
PS:
Od iste autorice portal je objavio:
Pavao Ritter Vitezovi�
Janko Draškovi�
Selja�ka buna
Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin
Fran Krsto Frankopan
Urota Zrinsko-Frankopanska
Nikola Zrinski, hrvatski ban i pjesnik
Bitka kod Siska
ANTE STAR�EVI� - OTAC DOMOVINE
Ludovik II. Jagelovi�
Ivan �esmi�ki (Janus Pannonius)
Bitka kod Sigeta
Bitka na Krbavskom polju
Josip Jela�i�
Eugen Kvaternik
Maksimilijan Vrhovac
Franjo Ra�ki
Ivan Gunduli�
Fra Grgo Marti�
Baltazar Adam Kr�eli�
Silvije Strahimir Kranj�evi�
Za portal pripremio i ilustrirao: Zvonimir Mitar
