Karlobaška povijesna znamenja    Karlobag - crijepom pokrivena zgrada -lijevo je škola u Karlobagu Danas neznatan primorski i podgorski gradi� Karlobag stisnuo se podno divotne i najljepše hrvatske gore Velebita, pod 927 metara nad morem visokim oštarijskim sedlom Starim vratima kroz koja vodi cesta, koja Karlobag ve�e s li�kim središtem Gospi�em.    Kubus na vrh Velebita u Baškim Oštarijama na cesti Gospi�-Karlobag i hotel Velebno u Baškim Oštarijama    Velebit povrh Karlobaga i prijevoj Takalice na cesti Gospi�-Karlobag Sve do otvaranja li�ke �eljeznice godine 1925. u Karlobagu je cvala trgovina, zahvaljuju�i �injenici da je Karlobag, ili kako ga njegovi doma�i, kao i susjedni Podgorci i Li�ani još uvijek obi�avaju zvati Bag, bio glavna luka za donju Liku, Krbavu i zapadnu Bosnu oko Biha�a, odakle su kolone kirijaša svakodnevno kolale prema Karlobagu i od njega.    Morska uvala kod Karlobaga i otok Pag vi�en iz Karlobaga Izuzetno �isto i bistro more u Velebitskom kanalu dijeli kontinentalni Karlobag od otoka Paga i svakog ljeta privla�i u Karlobag prili�an broj doma�ih i stranih turista. Zahvaljuju�i turizmu, tamo negdje 60-ih godina 20. stolje�a cijeli su zapadni dio Karlobaga, gdje je prije postojala divna crnogori�na planta�a pretvorili u novo naselje puno lijepih vikendica, �iji su vlasnici najve�im dijelom iz Zagreba.        Kupalište u Karlobaškoj planta�i i hotel Zagreb u Karlobagu Tu je malo isto�nije od tog naselja i od karlobaške planta�e karlobaško katoli�ko groblje, a zapadnije od tog groblja, na ulazu u planta�u je karlobaški hotel Zagreb, koji je zagreba�ko graditeljsko poduze�e Industrogradnja podiglo na mjestu gdje je ranije bio karlobaški motel. U ovom napisu o drevnoj antiknoj Vegiji, od vremena hrvatskih narodnih vladara zvanoj Bag, što godine 1579. po štajerskom nadvojvodi Karlu, koji ga je obnovio dobi ime Karlobag, zadr�at �emo se na nekim vjerskim i povijesnim karlobaškim znamenjima, koja ovom drevnom hrvatskom gradi�u uz more daju vrijednost što ga otima od pukog �istog i bistrog sinjega mora i šturog velebitskog kamena. Karlobaški povijesni sa�eci Prema starim povjesnicima imena su današnjega Karlobaga u drevna vremena bila: po Ptolomeju Uegia, po Pliniju Vegium, a po Ravenjaninu to je ime bilo Bigi. To su imena koja spomenuti povjesni�ari navode za naselje prvo na jug od Ortople (današnje Stinice), tj. za današnji Karlobag. Ravnatelj gospi�ke gimnazije, profesor Milan Japun�i� u �lanku “Karlobag”, u Li�kom kalendaru za 1941. godinu piše da se Karlobag u drevna vremena zvao “po jednima Scrissa, po drugima Stripa, a poslije za vrijeme hrvatskih narodnih vladara zvao se Bag”. To potvr�uje i Franjo Julije Fras, koji u “Topografiji Karlova�ke vojne krajine-mjestopisu iz godine 1835.” (u prijevodu prof. Zlate Derossi izdala Biblioteka “Li�ke �upe” u Gospi�u godine 1988.) navodi da je Bag u 14. i u 15. stolje�u pripadao knezovima Krbavskim, koji su ga 1387., 1432. i 1451. godine nadarili sloboštinama, koje mu je godine 1481. potvrdio i kralj Matija Korvin. Karl Patsch u djelu “Lika u rimsko doba” (u prijevodu spomenute prevoditeljice Zlate Derossi izdala tako�er Biblioteka “Li�ke �upe” u Gospi�u 1990. godine) tvrdi da je rimski car August dodijelio Senii (Senju) i Vegii (Karlobagu) gradsko pravo i da se po spomenicima iz �istoga mramora vidi da se u drevnoj Vegiji �ivjelo u prili�nom blagostanju. Kod istoga Patscha nalazimo i podatak da je stara Vegija bila isto�nije od karlobaške Rive, oko naselja Vidovgrada, jugozapadno od Vidovca. Na sam dan poklada 1525. godine Turci su razorili i zapalili Bag, a 1579. ga je dao obnoviti štajerski nadvojvoda Karlo, i po njemu se od 26. sije�nja 1580. Bag zove Karlov Bag, tj. Karlobag. Godine 1592. su ga razorili Mle�ani, pa po�etkom 17. stolje�a su ga opet te�e oštetili Mle�ani. Prije toga po Franji Juliju Frasu, u prolje�e 1683. kad je silna turska vojska pod Be�om do�ivjela poraz i kad su se po�eli nazirati po�eci propadanja silnog Turskog carstva, Hrvati Bunjevci su pod vodstvom ra�ana�kog kneza Jerka Rukavine, koga su sami izabrali za svoga kneza i pod vodstvom Dujma Kova�evi�a iz Podgorja osvojili od Turaka Karlobag i u nekoliko narednih godina posjede Turaka iz Li�kog Novog: Oštarije, Brušane, Rizvanušu, Trnovac, Bu�im i Smiljan. Pop Marko Mesi� Ujedno su, zahvaljuju�i popu Marku Mesi�u godine 1689. Lika i Krbava nakon 162 godine dugog ropstva bile sasvim oslobo�ene od Turaka. Jerko Rukavina je u Karlobag naselio 17 hrvatskih bunjeva�kih obitelji i on je bio i prvi karlobaški knez, a 29. svibnja 1699. je u Karlobagu umro, i na stolici kneza naslijedio ga je njegov sin Nikola. Lumbarda u Karlobagu iz vremena Napoleonove vlasti u našim krajevima 14. kolovoza 1704. ujedinjena francusko-španjolska flota je te�e oštetila Karlobag i pri tom bombardiranju s mora oštetila je i prastaru crkvu Presvetog Trojstva u njegovom isto�nom dijelu, povrh današnjega gradskog kupališta. Ostatke kamenih vrata te crkve u svojoj ophodnji zatekao je Franjo Fras, i on ih u svom djelu “Topografija Karlova�ke vojne krajine” spominje, navode�i i latinski natpis na njima, koji u hrvatskom prijevodi glasi:”Godine 1704. dne. 14. kolovoza, izme�u ostalih šteta pomorskog francusko-španjolskog bijesa ova je najve�a”. Ruševni ostaci te drevne crkve Presvetog Trojstva u Karlobagu sasvim su uklonjeni godine 1825., i na tom je mjestu nastalo staro karlobaško katoli�ko groblje“. Novo je groblje u zapadnom dijelu Karlobaga, na ulazu u Planta�u. Po pri�anju Karloba�anina iz Bile ku�e, gospodina Martina Mileti�a njegov je djed Mile u svojoj ogradi otkrio drevne temelje crkve sv. Lucije, na kojima je u stara vremena bila podignuta spomenuta prastara crkva Presvetog Trojstva. Na poticaj li�kog obrstara Marka Mesi�a uz staro karlobaško groblje je godine 1691. podignuta karlobaška �upna crkva sv. Karla Boromejskog, zaštitnika Karlobaga, i pred njom je bio kamenom poplo�an prostor, u koji je u kamenu bilo uklesano više natpisa. Tako�er je i u unutrašnjosti crkve sv. Karla bilo više natpisa i grobova, te kripta u kojoj su bili pokopani zemni ostaci karlobaških crkvenih dostojnika. Me�u njima, vjerojatno, i zemni ostaci obrstara Marka Mesi�a i kasnijega karlobaškog �upnika i starijeg ro�aka Oca domovine dr. Ante Star�evi�a, vl�. Šimuna Star�evi�a, vrlo poznatoga borca za slu�beni hrvatski jezik i tvorca �uvenih gramatika “Ri�oslovica iliri�ki”, objavljenih u Trstu godine 1812., u kojima je Šimun Star�evi� u �ivotnoj dobi od 27 godina prvi u povijesti hrvatskoga jezikoslovlja zabilje�io i opisao sva �etiri novoštokavska narje�ja. U zgradi u kojoj je bio �upni ured crkve sv. Karla danas je karlobaška Pošta. A kad je rije� o grobu Marka Mesi�a zabluda je da je taj grob u crkvici sv. Duha, koju je Marko Mesi� podigao godine 1700. u Mušaluku, i koja je bila prva katoli�ka crkva podignuta u Lici i Krbavi nakon oslobo�enja od Turaka. Do te zablude došlo se, zahvaljuju�i oporuci Marka Mesi�a i posluhu hrvatskog priznatog povjesnika, akademika Radoslava Lopaši�a, koji je pišu�i o popu Marku Mesi�u vjerovao da je Mesi�eva oporuka poštivana i da je Marko Mesi� pokopan kako je i po�elio u svojoj oporuci, u crkvici sv. Duha u njegovom Mušaluku. U svom zna�ajnom povijesnom djelu “Dva hrvatska junaka, pop Marko Mesi� i fra. Luka Ibrišimovi�” (izdala Matica hrvatska u Zagrebu, godine 1888., u povodu 200. obljetnice oslobo�enja Like i Krbave od Turaka) Radoslav Lopaši� na str. 101. u obnovljenom izdanju spomenutog djela piše: ”Mukotrpni i zaslu�ni za �ovje�anstvo �ivot svrši Marko Mesi� 2. velja�e 1713. u Karlobagu, odakle odnese mnogobrojni narod tielo svoga “prvoga li�koga obrstara”, kako bijahu Mesi�a po Lici prozvali pa ga i danas još tako zovu, u velikoj pratnji u crkvu sv. Duha u Mušaluk, gdje bude sahranjen taj vite�ki krš�anski junak i narodni dobrotvor, o kojem zahvalni potomci po Lici i Krbavi još i danas pjevaju, da “zlatnu mašu maši, britku �ordu paši”! I vjerovalo se u tu Mesi�evu oporuku, koju je široj javnosti predstavio priznati hrvatski povjesnik, akademik dr. Radoslav Lopaši�, a hrvatska svjetovna i crkvena povijest u nju vjeruje i danas. Me�utim, Mesi�ev zemljak vl�. dr. Fran Bini�ki, koji je ro�en u Mušaluku i koji je od Svih Svetih 1924. godine do kraja svoga mu�eni�kog �ivota 1. svibnja 1945. bio �upnik u Li�kom Osiku, pod koji je spadao onda, kao što i danas spada i 2 kilometra udaljeni Mušaluk, unajmio je ljude u Mušaluku i dao se na kopanje u crkvici sv. Duha, ali Markove zemne ostatke nije pronašao, pa je zaklju�io da je juna�ki pop Marko pokopan u Karlobagu, gdje je i �ivio posljednje godine svoga �ivota i gdje je i umro 2. velja�e 1713. Tako je, po svem sude�i, Radoslav Lopaši� �elju Marka Mesi�a da ga se nakon ovozemnoga �ivota pokopa u Crkvicu sv. Duha u Mušaluku, preto�io u stvarnost, vjeruju�i da je Markova �elja i ispunjena. Rusevni ostatci crkve sv. Karla Boromejskog u Karlobagu Crkvu sv. Karla Boromejskog u Karlobagu su oštetili engleski zrakoplovi kad su godine 1943. bombardirali Karlobag, a  prilikom moderniziranja Jadranske ceste godine 1958. dovedeni su u Karlobag su�nji s Golog otoka, koji nisu smjeli puno dr�ati ni do crkve, ni do starine, ni do vjere, pa su naredbu poslušali i njezin su veliki dio srušili i buldo�erima gurnuli u obli�nje more. Jesu li tom prilikom i kosti Marka Mesi�a i Šimuna Star�evi�a dospjele u more tajna je skrivena?! Suprotno volji zlih, ipak na spomenute hrvatske katoli�ke velikane Karloba�ani nisu zaboravili. Na popa Marka Mesi�a podsje�a spomen-plo�a na ku�i Mile Šiki�a u jednoj središnjoj karlobaškoj ulici, u kojoj je Marko Mesi� �ivio i umro i središnji gradski trg koji nosi njegovo ime. Taj je trg bio izvorno obilje�en imenom i spomenikom krajiškog generala baruna Antuna Mollynarya, koji je bio zaslu�an za Karlobag, u kom je dao izgraditi još uš�uvanu zgradu gra�anske (danas osnovne) škole, a i cesta od Karlobaga prema Senju izgra�ena je zahvaljuju�i njemu. Ne gledaju�i na njegove zasluge, nova vlast je nakon Drugog svjetskog rata spomenik i ime Antuna Molinarya uklonila iz središta Karlobaga. Gospi�ko-senjski biskup mons. Mile Bogovi� otkriva spomenik Šimi Star�evi�u u Karlobagu Na znamenitoga hrvatskog jezikoslovca, vl�. Šimuna Star�evi�a od godine 2008. podsje�a spomenik pred ruševnim ostatcima crkve sv. Karla Boromejskog u kojoj je u svibnju 1859. Šimun Star�evi� bio pokopan. Karlobag-samostan sv. Josipa U Karlobagu je vrlo zna�ajan i Kapucinski samostan s crkvom sv. Josipa, podignut tako�er na poticaj Marka Mesi�a. U toj se crkvi  prva sveta misa slavila 22. kolovoza 1712., a u samostanu ima 13 �elija i veliki lijepi vrt s velikom cisternom. U samostanu je i velika starinska knji�nica, a u njegovom refektoriju (blagovaonici) je velika, 4 metra duga slika venecijanskog slikara Cristofora Tascha “Posljednja ve�era”, na kojoj su lica u naravnoj veli�ini. Danas u ovom karlobaškom samostanu �ivi nekoliko kapucina. Za  karlobaški Kapucinski samostan zna�ajno je i to da je radi ostvarenja svoje prvotne misijske namjene, tj. radi evangelizacije prekovelebitskih li�kih krajeva nakon oslobo�enja od Turaka, u Gospi�u u Kani�i blizu mosta preko rijeke Bogdanice, na tratini koju im je 20. prosinca 1720. poklonio Kani�arac Ivan �ani� dana 12. srpnja 1721. troškovima austrijskog cara Karla VI. otvorio samostanski hospitium, u kom su odsjedali kapucini koji su iz Karlobaga dolazili u Liku radi misija i evangeliziranja puka. Ovaj je Hospitium trajao dok ga sin Marije Terezije, austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj Josip II. nije godine 1786. zatvorio. Na njegovim ruševnim ostacima kasnije je bila  podignuta velika jednokatna zgrada, u kojoj je bila gospi�ka financija. Kad su  4. travnja 1945. u Gospi� ušli partizani u toj zgradi je bila mu�ionica naših nevinih, a u njoj je mu�en i nedaleko od nje i strijeljan gospi�ki �upnik, poznati liturgi�ki pisac i �lan Hrvatskog knji�evnog društva sv. Jeronima, vl�. Dragutin Kukalj. Godine 1957. je i ta zgrada uklonjena, vjerojatno da bi se na neki na�in uklonila ru�na sje�anja gospi�kih Hrvata na partizansko “oslobodila�ko” prolje�e 1945. godine, i na prostranom terenu kaniške tratine podignuti su vojni objekti. Danas je na njihovom mjestu nova zgrada i u njoj uprava �upanijske slu�be za zaštitu prirode. Iako su prošle godine, kapucinski hospitium u Kani�i u Gospi�u nije zaboravljen. I ja sam s ostalima u vrijeme moga djetinjstva, kao i današnja djeca u gospi�koj Kani�i zemljište iznad rijeke Bogdanice uz nekadašnji Hospitium zvao Kloštar. Unutrašnjost crkve sv. Josipa u Karlobagu Prije nekoliko godina obnovljena je crkva sv. Josipa uz Kapucinski samostan u Karlobagu, i vjerujem da ne�u pretjerati, ako ka�em da je ona danas svojom lijepom nutrinom jedna od najljepših primorskih crkvica na dugom pojasu od Splita do Istre, ... Crkva Marijina poho�enja na Baškim  Oštarijama ... kao što je i godine 1990. obnovljena crkva Marijina poho�enja u 20 km. od Karlobaga udaljenim Baškim Oštarijama na vrhu Velebita, �ija je nutrina svojom ljepotom rekao bih biser i prava rijetkost me�u svim hrvatskim katoli�kim planinskim crkvama. Tako�er je u Karlobagu nedaleko od Kapucinskog samostana na povišici zvanoj Kalvarija godine 1990. obnovljena Gospina kapela iz 19. stolje�a, i u njoj kip Majke Bo�je od sedam �alosti. Za tu obnovu najviše zasluga pripada bivšem kapucinskom gvardijanu u Karlobau Anti Logari.         .              Karlobag je godine 1993. postao op�ina, u koju, spadaju i Baške Oštarije, Šušanj, Vidovac, Konjsko i obalno podru�je od Prizne do Mandaline.     I na kraju ovoga podu�eg napisa o Karlobagu nije na odmet spomenuti još i to da je Otac domovine dr. Ante Star�evi� prve udahe svoga kasnijeg poznatog neslomivog hrvatstva dobio od svoga starijeg ro�aka Šimuna Star�evi�a u vrijeme kad je kao dje�ak jedno vrijeme boravio kod njega u Karlobagu. Za portal: Mr. sc. Nikola Bi�ani�, prof. Od istog autora - Crtice iz Gospi�a: Tomiša Za Jela�i�a bana godina i po dana Senjske �rtve Isus Krist na me�i ideologija Frajla Jeka Kacan Socijalni reformator dr. Jure Turi� Ujac Joso iz Konjskog Po�etak