|
Crtica iz Gospi�a
Socijalni reformator dr. Jure Turi�
Bitna odrednica društveni preobra�aj zasnovan na prosvjeti
Dr. Jure Turi�
Premda publikacije koje ga obra�uju dr. Juru Turi�a odre�uju uglavnom kao pisca crtica i hrvatskoga knji�evnika koji je utemeljio našu realisti�ku novelu, a rje�e kao istaknutoga hrvatskog pedagoga, koji je - nota bene ! - bio prvi doktor pedagogijskih znanosti na cijelom Balkanskom podru�ju, moje uvjerenje je da su i knji�evnost i u�iteljstvo i pedagogija bili tek sredstva kojima je Jure Turi� kanio ostvariti na prosvje�ivanju utemeljen društveni preobra�aj i socijalnu reformu. Toj reformi on je podredio cijeli �ivot i sve talente kojima ga je Bog obdario. Stroga reformatorska odre�enost djela dr. Jure Turi�a ome�ila je i odgojnom svrhom ograni�ila i tako sputala njegov literarni talent i umanjila estetsku vrijednost onoga što je ovaj genij iz kršne Like na planu lijepe knji�evnosti stvorio.
Turi� kula u Kani�i u Gospi�u, ku�a djedovina dr. Jure Turi�a
Uz ovo, spomenut �u još i �injenicu da literarni talent nije ekskluzivno svojstvo samo Jurino, jer su se tim talentom di�ili i u povijest hrvatske knji�evnosti upisali i još neki Gospi�ani nikli u Turi�a kuli. Tako je ro�ak Jure Turi�a iz starije generacije, �asnik Frane Turi�, zvan Li�anin, bio pjesnik u vrijeme Ilirskoga pokreta, a Jurin stariji brat, Mirko bio je pjesnik i pisac 70-ih godina 19. stolje�a i mlad je umro, te je August Šenoa u nekrologu �alio za njim rije�ima: ”Šteta ga je, šteta !” A da ni mla�emu Jurinom sinu, Mirku Turi�u nije strano pero potvr�uju njegovi prilozi objavljeni u knji�evnoj reviji “Maruli�” i u godišnjaku Danici Hrvatskoga knji�evnog društva Sv. Jeronima u Zagrebu.
Curriculum vitae
Rodna ku�a Jure Turi�a u Buda�koj ulici u Gospi�u, preko puta Gimnazije
Jure Turi� rodio se 3. travnja 1861. u Gospi�u, u obitelji Ante i Cecilije, ro�ene Zduni�. Njegov otac bio je potomak Turi�a koji su u Gospi�ku Kani�u došli u vrijeme doseljenja Hrvata, i zadr�ali se u njoj kroz sve vrijeme turske okupacije i nakon nje sve do današnjih dana. A majka mu je potomkinja �uvenoga popa Zdune, koji je godine 1685. Turcima oteo Lovinac i nastanio se u njemu.
Jure Turi� s obitelji
Ve� u ranom školovanju Jure Turi� osjetio je poriv prema u�iteljskom pozivu i za taj poziv se opredijelio, ali se i razo�arao u njemu. Nakon što je u Petrinji zgotovio preparandiju radio je kao u�itelj u Smiljanu i Trnovcu u neposrednoj okolici Gospi�a. Jadno stanje u našim školama potaknulo je Juru Turi�a da potra�i bolje škole. “Ispituju�i svoje najdarovitije u�enike i one manje obdarene, uvjerio sam se da naša škola ne vrijedi za seljake. Odlu�io sam zato tra�iti bolju školu u inozemstvu, ili pobje�i iz škole !”
Godine 1888. otišao je u Njema�ku i u Jeni zgotovio je poljoprivrednu školu i nakon Filozofskoga fakulteta, na kom se isticao kao izvrstan student, obranio je doktorsku tezu: “Der Entschluss in dem Willensprozesse” (“Odluka u procesu volje”), s te�ištem na fiziološkim i psihološkim uvjetima za razvitak volje i podsvjesnih skupova, na �emu je stvorio podlogu za pedagoška na�ela koja je kasnije koristio u svom prosvjetiteljskom naumu. Iz Njema�ke vratio se godine 1892. i u raznim školama u Sarajevu, Petrinji i u Zagrebu predavao je razne predmete iz pedagoške skupine, kao i hrvatski jezik i predmete iz podru�ja prirodnih znanosti. Godine 1919. dobio je mjesto metodi�ara svih predmeta i voditelja vje�ba u Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, za koju je ustanovio da je “najskuplja škola na svijetu, a posve suvišna uz Sveu�ilište, dok je ovakva kakva jest.”
Kao pedagog i kao prosvjetitelj Jure Turi� je nepokolebljivo vjerovao u snagu opomene i rije�i, i kao i drugi Li�ani, stavljao je te�ište na logiku i na razum, pa bi i za Juru Turi�a vrijedilo ono što je knji�evni kriti�ar Milan Marjanovi� odmjerio Ocu Domovine dr. Anti Star�evi�u, da bi i posljednjega rimskog gra�anina pretpostavio prvom gr�kom umjetniku. Dr. Jure Turi� se istaknuo i u javnom pedagoškom radu kao �lan Hrvatskoga pedagoško knji�evnog zbora i Hrvatske u�iteljske zadruge, kao prvi tajnik U�iteljskoga društva u Petrinji, kao �lan Saveza u�iteljskih društava i kao povjerenik za obavještavanje i upute narodu neposredno nakon Prvoga svjetskog rata i sloma Austro-Ugarske monarhije. A kao metodi�ar prakti�ar istaknuo se “obi�nom ra�unaljkom”, koju je konstruirao da bi pomogao usavršavanju nastave ra�una u pu�koj školi. Osobito se istaknuo znanstveno-pedagoškom i prosvjetiteljskom publicisti�kom djelatnoš�u. Umro je u 83. godini �ivota 9. velja�e 1944. u svojoj ku�i u Buconi�evoj ulici u Zagrebu i pokopan je na Mirogoju.
Prosvjetiteljstvo usmjereno prema selu
Ima li se na umu povijesnu istinu, da je Hrvatska u Turi�evo vrijeme bila nerazvijena agrarna zemlja u kojoj su seljaci predstavljali dominantan i temeljni dio stanovništva, lako je shvatiti zašto je dr. Jure Turi�, koji je bio rodoljub i koji je i sam nikao u li�kom selu, svu svoju slo�enu prosvjetiteljsku aktivnost reformatorski usmjerio prema selu. Hrvatsko selo nadahnjivalo je Juru Turi�a kao knji�evnika realisti�koga smjera, te�ak �ivot u selu privukao je njegovu pozornost kao u�itelja-po�etnika i poslije kao istaknutoga hrvatskog pedagoga, prosvjetitelja i reformatora. Selo kao gospodarsku osnovu �ivljenja i kao vrelo narodne vitalnosti i hrvatskoga iskona treba ozdraviti, pa �e i sve drugo u Hrvatskoj na bolje krenuti. U tom uvjerenju dr. Jure Turi� nije sumnjao u to da te�ište rada u ozdravljenju ušan�enoga hrvatskog sela treba biti na prosvjeti, jer u nastojanju oko popravljanja hrvatskih prilika temeljno je prosvje�ivanje seljaka, da se iz njihova duha iskorijene kroz stolje�a ustaljene zablude i malaksalost. S toga stajališta gledao je na školu kad je kao mladi u�itelj po�eo raditi u okolici Gospi�a i kad je, vidjevši da ta škola nije dobra, odlu�io ostaviti je i krenuti u daljnje obrazovanje s ciljem da ju popravi. U tom je vrelo i kasnijega Turi�eva pregalaštva u obrazovanju seljaka kroz Selja�ko sveu�ilište i pomo�u pou�nih knjiga namijenjenih seoskoj mlade�i i odraslima.
Socijalni ideal Dr�ava rada
Hrvatsko gospodarstvo u ono doba temeljilo se na razmrvljenom i na primitivnoj osnovi zasnovanom seoskom gospodarstvu i sve hrvatske nevolje proizlazile su iz nevolja u hrvatskom selu. Zato je koncepcija dr. Jure Turi�a bila agrarna koncepcija, koja je karakterizirala i mnoge druge zemlje u ono vrijeme, s kraja 19. i po�etkom 20. st., za koju bi se moglo re�i mnogo “pro” i “contra”, gledaju�i na nju i ocjenjuju�i ju kroz zrenike današnjega vremena.
Pri tom, dakako, dr. Jure Turi� nije mislio na patrijarhalni agrar, koji je Hrvatsku pritiskao stolje�ima i protiv koga se i Jure Turi� energi�no borio, nego je svoja nastojanja usmjerio prema viziji agrarne Hrvatske razvijene po uzoru na skandinavske zemlje, osobito po uzoru na Dansku. Bila bi to Dr�ava rada u obliku današnjih razvijenih dr�ava u kojima je poljoprivredna proizvodnja temelj gospodarenja i koje su svoj polet i nacionalni preporod do�ivjele još u vrijeme Jure Turi�a, zahvaljuju�i prosvjetiteljskoj reformatorskoj akciji najširih razmjera, koja je patrijarhalnoga seljaka pretvorila u modernoga poljoprivrednog proizvo�a�a s visokim stupnjem naobrazbe i kulturnih potreba.
Obilna neiskorištena hrvatska prirodna bogatstva, obe�avala su Juri Turi�u da je socijalnom reformom utemeljenom na prosvjeti mogu�e Hrvatsku pretvoriti u zajednicu u kojoj �e rada biti za sve i u kojoj �e svi normalni i dr�avotvorno zreli dr�avljani biti zadovoljni. Taj društveni preobra�aj treba, dakle, biti zasnovan na prosvjeti, jer je prosvje�ivanje naroda nu�no da bi se dogodio kvalitetan skok iz dr�ave stada u dr�avu prosvije�enoga radnog naroda.
Tako se socijalna reforma i pedagogija i prosvje�ivanje u prosvjetiteljskom naumu dr. Jure Turi�a ujedinjuju u procesu izgradnje novoga �ovjeka. Razvijena svijest i ljudski duh obrazovanjem uzdignut do viših razina ljudskoga rezultirat �e novim društvenim odnosima, pa zato obrazovanje nije samo ferment, nego conditio sine qua non kvalitetne društvene promjene! U spisu “Osnova za preobra�avanje naroda školom” dr. Jure Turi� napominje: “Ako kada društvo bude htjelo preprije�iti izrabljivanje radnika i uop�e puka - naroda, seljaka, morat �e najprije da puk prosvijetli i obrazuje!” - a na drugom mjestu istoga spisa isti�e, da su socijalna pitanja više pitanja odgoja i obrazovanja, nego su gospodarska.
Odre�uju�i obrazovanje nu�nim za rješavanje socijalnih opreka, dr. Jure Turi� se sla�e s velikim prosvjetiteljima od Sokrata do Danca Grundtwiga i do dana današnjega. To reformirano društvo odlikovala bi “Dr�ava rada, reda, obrane i socijalne jednakosti, u kojoj bi hrvatski seljak bio dr�avotvorac, jer je njegova dr�ava za njega neminovni i nenadomjestivi uvjet sigurnosti i opstanka, blagoslova, mira i sigurnosti u sadašnjosti i u budu�nosti.” U toj dr�avi seljak ne bi bio nepouzdani podanik, ne bi se osje�ao sapet dr�avnom silom i zakonima i ne bi bio buntovni poreznik. Dr�avu rada tvorio bi hrvatski seljak - poljoprivredni proizvo�a� s razvijenim kulturnim potrebama i u njoj bi ljudske vrline davale valjanost i snagu Ustavu, zakonima, politi�kim strankama i dr�avnoj upravi.
Socijalni ideal dr. Jure Turi�a je Dr�ava rada, u kojoj bi svaki pojedinac u ljestvici društvenih polo�aja zauzimao mjesto koje mu pripada prema njegovim stvarnim individualnim sposobnostima razvijenim u školi u sustavu prosvje�ivanja. U toj dr�avi svatko ima pravo na rad i na školu koja �e ga za rad osposobiti, a o sva�ijim prirodnim sposobnostima ovisi do kojega �e se stupnja razviti i uzdi�i na ljestvici društvenih priznanja i vrijednosti. Zbog tih spomenutih karakteristika socijalni ideal dr. Jure Turi�a mo�e se ozna�iti kao aristokratizam, ali kao ni u politi�kom nauku drevnoga gr�kog filozofa Platona, tako ni u nauku dr. Jure Turi�a aristokratizam nije politi�ki, nego aristokratizam duha u društveno-politi�koj zajednici ravnopravnih.
U Dr�avi rada kao radnoj i obrambenoj zajednici ravnopravnih osoba i stale�a odnosi su “organizirani na temelju istinitosti, zna�ajnosti i na me�usobnoj povjerljivosti u kojoj je jednakopravnost osnovana na tom da razumno shva�aju sve gospodarske i upravne odredbe svi normalni i zdravi dr�avljani!” Drugim rije�ima, to je dr�ava u kojoj narodom ne vlada dogma, ni tradicija, nego njihov zdrav razum i moralna svijest. U Dr�avi rada temeljni je stale� prosvije�eno seljaštvo, no usprkos tom statusu temeljnoga �imbenika, seljaci u toj dr�avi ne dominiraju nikakvim posebnim i izuzetnim pravima i privilegijama, niti vlaš�u nad drugim stale�ima, koji su u Dr�avi rada tako�er i te kako potrebni. Svi stale�i u Dr�avi rada svoju egzistenciju ostvaruju u skladu i u harmoniji zasnovanoj na svijesti o uzajamnoj potrebi. U Dr�avi rada nema tla�itelja, niti povlaštenih, ve� svaki dr�avljanin radi ono što mu nala�e stale� komu pripada, ali to radi s visoko razvijenom sviješ�u o potrebi rada i o njegovoj koristi, oboru�an temeljnim ste�evinama do kojih je znanost došla.
Smisao prosvjete u humanizmu i duhovnosti
U razmišljanju o prosvjeti i obrazovanju dr. Jure Turi� polazi od konkretnih hrvatskih prilika, koje odre�uju svrhu prosvjete i odgojno-obrazovne ciljeve , koje name�u razni imperativi: narodno - gospodarstveni, rodoljubni i razvoj “�ovještva”, pod kojim je dr. Jure Turi� podrazumijevao cjelovitost ljudske osobe. U crtanju hrvatskih prilika i u analizi imperativa koji iz tih prilika rezultiraju za obrazovanje i za prosvjetu dr. Jure Turi� se istaknuo kao jedan od najve�ih znalaca naših prilika i našega �ovjeka i kao briljantan analiti�ar svoga doba. Sintetiziraju�i ono što je dr. Jure Turi� mislio o prosvje�ivanju, treba re�i da je kao njegovu bitnu znamenku odredio duhovnu komponentu, koju treba posebno naglasiti, jer ona Turi�evom andragoškom i prosvjetiteljskom djelu daje pravu prosvjetiteljsku i socijalno-reformatorsku dimenziju.
Duhovnost, tj. osposobljavanje da se uvide prave vrijednosti na kojima treba temeljiti ljudski �ivot oznaka je koja u pravom smislu predstavlja differentiam specificam svakoga istinskog prosvjetiteljskog djelovanja od velikoga Sokrata do najnovijega vremena. Nije, naime, dovoljno �ovjeka nau�iti misliti i razviti mu kriti�ku svijest, nego je nu�no i naviknuti ga da pravilno misli i da umije razlikovati prave od la�nih vrijednosti, i zato je dobro i danas prisjetiti se rije�i dr. Jure Turi�a: “Ako smo �ovjeka nau�ili �itati i pisati, a nismo mu udarili smjera u duševnom mišljenju i nastojanjima, onda smo mu dali jedan od najpogubnijih sredstava!” Kao i drugi pravi i veliki prosvjetitelji, i dr. Jure Turi� humanizaciju pretpostavlja intelektualisti�koj svrsi, koja obrazovanje reducira na ovladavanje vještinama radi svakodnevne koristi. Pogubno je znanje koje ostaje u ljudskoj glavi i koje nikada u dušu ne silazi, jer to “znanje” ne prosvjetljuje �ovjeka, nego ga pretvara u artista, pa zato i dr. Jure Turi� svako stru�no, pa tako i poljoprivredno obrazovanje �vrsto povezuje s op�im obrazovanjem, jer se tek usvajanjem viših duhovnih tvorbi ostvaruje obrazovni i prosvjetiteljski cilj. Zato dr. Jure Turi� seljake u Selja�kom sveu�ilištu pou�ava naprednom gospodarstvu, ali ih nastoji pribli�iti i romanu, i pripovijesti, i filmu, i umjetni�koj galeriji, i kazališnoj predstavi... U �elji da od seljaka u�ini uzorne gospodare, trebao je od njih najprije stvoriti hrvatske rodoljube, svjesne dr�avljane, oplemenjene i valjane ljude. Sve to rukovode�i se devizom da “dobar stru�njak u svakom poslu pretpostavlja valjanoga �ovjeka!”
Nova škola
Da bi se tako projektiran odgojno-obrazovni cilj i ostvario Turi� je vjerovao da je potrebno mijenjati hrvatsku školu, koja je u ono vrijeme bila takva da je mladoga �ovjeka pripremala kao budu�ega pripadnika stada, a ne kao budu�ega �lana samosvojne ljudske zajednice. Nova škola treba i mora biti škola rada, u kojoj �e se mlade� sve do osamnaeste godine u�iti iskustvu potrebnom za �ivot, tj. škola u kojoj �e biti obilje odlika i koja �e biti uzorna, škola u kojoj �e se ostvarivati najnaprednije pedagoške ideje i koju �e resiti mnoge odlike tada nepoznate u drugim školama u Hrvatskoj. No budu�i da je znao da je za društvenu promjenu i za ocrtanu školu nu�no prosvijetliti i pridobiti široke narodne slojeve, dr. Jure Turi� krenuo je u prakti�nu akciju godine 1918. Evo što dr. Jure Turi� u svom kratkom �ivotopisu o tom ka�e: “Godine 1918. sam razmišljao o pokretanju prosvjetiteljske akcije. A baš te 1918. godine je Narodno vije�e u Zagrebu, kao privremena vlast nakon raspada Austro - Ugarske Monarhije razašiljala svoje Poslanice za hrvatski narod. Ja sam ih sastavljao, a potpisivali su ih privremeni regenti: Gospi�anin dr. Ante Paveli� (zubar), Svetozar Pribi�evi� i ja uz njih, kao povjerenik za obavještavanje i upute narodu. Taj sam rad nastavio po selima naše Hrvatske predavanjima i tako sam mnoga hrvatska sela pridobio za Selja�ko sveu�ilište, a ovo je imalo spremiti narod i u�itelje i gra�u za duhovni rad u dvanaestogodišnjoj školi kroz 200, ili 300 sati godišnje.”
Selja�ko sveu�ilište
“Uspio sam da mi Hrvatski higijenski zavod na �elu s Prof. dr. Andrijom Štamparom u Zagrebu iznad Gup�eve zvijezde omogu�i organizirati Selja�ko sveu�ilište u kojemu su 12 godina sa �ivim zanimanjem radili stru�njaci Higijenskog zavoda u Zagrebu i profesori sa Zagreba�kog sveu�ilišta zajedno sa seljacima i seljankama. Tim je radom postala i Knji�nica za Selja�ke zimske škole. Od nje je tiskano (i �ali Bo�e spaljeno i uništeno) 11 svezaka, tj. sve što ve� nije bilo u narodu podijeljeno! - a trebalo je biti tiskano još 10-tak, na kraju i Enciklopedija s abecednim poretkom imena svih spoznaja, sposobnosti i navika što �ine civilizirano �ovje�anstvo. Nisam uspio organizirati škole po selima. To bi dalo zadnje iskustvo o radu djece i mlade�i. Bilo je spremno dosta sela da šalju djecu u takvu školu i da u njoj sura�uju i roditelji. Cio je rad oslabljen 1940. godine, dakle, za Banovine Hrvatske ! - a posve je obustavljen kad je i u nas po�eo rat, tj. 1941. godine.”
Škola narodnog zdravlja Dr Andrija Štampar u Zagrebu
Tako je dr. Jure Turi� u neposrednim dodirima seljake nastojao pridobiti za svoj prosvjetiteljski naum, a time se na samom narodnom vrelu obogatio i znanjem o narodnoj duši i o narodnim potrebama, dakle, obogatio se blagom koje je nu�no svakom iskrenom narodnom prosvjetitelju! Povoljna okolnost za ostvarenje prosvjetiteljskoga projekta Turi�u se ukazala kad je Higijenski zavod u Zagrebu (današnja Škola narodnog zdravlja “Dr. Andrija Štampar”) pokrenuo široko zasnovane akcije za zdravstveno prosvje�ivanje hrvatskoga sela.
Dr. Juri Turi�u pošlo je za rukom uvjeriti mjerodavne na Higijenskom zavodu, a prije svih, uvjerio je dr. Andriju Štampara, da se zdravstveno prosvje�ivanje seljaka ne mo�e djelotvorno ostvariti, ako se ne utemelji na širem op�eobrazovnom sadr�aju. Treba seljake najprije op�enito prosvijetliti, dati im kulturu i op�e obrazovanje, nau�iti ih da o svemu trezveno i kriti�ki misle, potrebno je emancipirati njihovu svijest, izvu�i je iz stoljetne tame, ljude osloboditi pritisaka praznovjerja i tradicije, podi�i im, dakle, razinu duha - pa �e ih se onda lakše, br�e i uspješnije - vjerovao je Turi�, naviknuti i higijeni, odbiti od alkohola i cjelovito ih zdravstveno prosvijetliti.
Poput Danca Grundtwiga, �ijim se utjecajima sna�no priklonio, dr. Jure Turi� slijedio je na�elo da je usmjereno, tj. bilo koje stru�no obrazovanje slabo i neefikasno bez solidna op�eobrazovnog sadr�aja, pa je stoga svojem sustavu obrazovanja seljaka i dao naziv Selja�ko sveu�ilište. Tako je godine 1928. u sklopu Higijenskog zavoda u Zagrebu dr. Jure Turi� pokrenuo Selja�ko sveu�ilište - jedinstvenu ustanovu u cijeloj našoj hrvatskoj povijesti.
Gra�a za obrazovanje seljaka u Selja�kom sveu�ilištu dr. Jure Turi�a bila je podijeljena u 3 odjeljka: �ovjek, �ivotinja i Biljka, a u tim odjeljcima rasporedio je dr. Jure Turi� elementarne sadr�aje iz svih podru�ja stvarnosti koje treba znati �ovjek, osobito seljak, kao svjestan dr�avljanin, dobar rodoljub i uzoran gospodar. Prvi odjeljak sadr�avao je gra�u za antropološko obrazovanje, pod kojim se podrazumijevalo postizanje znanja vezanog uz �ovjekov duh i njegovo tijelo, zatim sadr�aje iz zdravstva i higijene, iz etike, povijesti, politi�ke ekonomije, trgovine, prometa, gospodarstva, umjetnosti, politike itd. Tu je spadalo i opismenjavanje seljaka (ne analfabetska poduka, jer je uvjet za upis u Selja�ko sveu�ilište bilo uz aktivno bavljenje poljoprivredom, i završena pu�ka škola u kojoj se steklo poznavanje elementarne pismenosti) nego opismenjavanje kao vje�banje u lijepom i razumljivom �itanju i pisanju s poznavanjem pravopisa, u sposobnosti sastavljanja, molbi, tu�bi i pisama. Polaznicima je omogu�avano pod stru�nim vodstvom i nadzorom posjet kinu i kazališnim predstavama, i galerijama, muzejima i raznim izlo�bama. Tako se hrvatskim seljacima polaznicima Selja�kog sveu�ilišta pru�ila jedinstvena prilika da vide kazališnu predstavu i da do�ive mnogo toga za što su ranije vjerovali da je luksuz i povlastica gospode iz grada.
Sadr�ajima u odjeljcima �ivotinje i Biljke podu�avani su polaznici u Selja�kom sveu�ilištu o onom što su trebali znati o fauni i flori kraja u kom su �ivjeli.
U Selja�kom sveu�ilištu nastava je bila organizirana u te�ajeve, koji su okupljali oko 40 polaznika. Muški te�ajevi trajali su 5 mjeseci, od 15. listopada do 15 o�ujka, a �enski 3 mjeseca, od 15. o�ujka do 15. lipnja. Muški te�ajevi okupljali su muškarce nakon odslu�enja vojnoga roka, bez limitiranja gornje starosne granice, pa je bilo polaznika i starijih od 40 godina. �enski te�ajevi bili su namijenjeni seoskim djevojkama i mla�im udanim �enama.
Slijedom na�ela Danca Grundtwiga, da je normalno da pita onaj koji ne zna i da mu odgovara onaj koji zna, dr. Jure Turi� je nastavu koncipirao u obliku pitanja i rasprava, izbjegavaju�i dociranje. Zbog potrebe zornosti nastava se odvijala pomo�u pokusa i posredovanjem dijapozitiva, slika, fotografija i filmova, što je pridonijelo aplikaciji zornosti i u redovitoj fakultetskoj nastavi na Zagreba�kom sveu�ilištu, koja se u ono vrijeme izvodila isklju�ivo ex chatedra.
Polaznici Selja�kog sveu�ilišta, mahom seljaci iz raznih naših hrvatskih krajeva, pokazivali su veliko zanimanje i volju za u�enje, zbog �ega je u Selja�kom sveu�ilištu vladala intenzivna radna atmosfera, a me�u polaznicima Selja�kog sveu�ilišta �esto se organiziralo i natjecanje. Za polaznike Selja�kog sveu�ilišta bio je organiziran internatski smještaj sa simboli�nim cijenama i sa zna�ajnom edukativnom svrhom. Nakon obrazovanja u Selja�kom sveu�ilištu seljacima je Higijenski zavod u Zagrebu slao svoj �asopis “Napredak”, koji je jedno vrijeme ure�ivao hrvatski pjesnik Dobriša Cesari�.
Sustav korepetitora
Uz predava�e na Selja�kom sveu�ilištu postojao je i sustav korepetitora, kojima je zada�a bila da polaznicima Selja�kog sveu�ilišta poma�u u pripremanju gradiva. Jedan od korepetitora bio je i kasniji istaknuti hrvatski pedagog i sveu�ilišni profesor dr. Pero Šimleša, od koga sam, tako�er, dobio vrijednih informacija o Selja�kom sveu�ilištu i osobi i prosvjetiteljskom radu dr. Jure Turi�a.
Dr. Pero Šimleša mi je pri�ao o popularnosti Jure Turi�a me�u polaznicima Selja�kog sveu�ilišta, �ije je simpatije plijenio svojim vrlo jezgrovitim, popularnim i konkretnim odgovorima na njihova pitanja. Uz to, literarni talent Juri Turi�u je pomagao da tuma�enja prenosi s puno �ivosti i uvjerljivosti, a to je pridonosilo zanimljivosti njegova izlaganja i lako�i razumijevanja gradiva koje je izlo�io. Dr. Jure Turi� je, govore�i slikovito, tvrdio da �e Selja�ko sveu�ilište odigrati ulogu aperitiva, koji �e seljacima polaznicima potaknuti �elju za znanjem i za nastavljanjem daljnjega u�enja, što se skoro i potvrdilo, jer su neki nakon Selja�kog sveu�ilišta nastavili obrazovanje u redovitom školovanju.
Selja�ke zimske škole
Selja�ko sveu�ilište je njegov utemeljitelj, dr. Jure Turi� koncipirao kao prvi stupanj u stvaranju sveobuhvatnoga školskog sustava, na kom je kanio temeljiti organizirano prosvje�ivanje hrvatskoga sela. Sliku toga novog školskog sustava dao je dr. Jure Turi� u raspravi “Ispit dr�avotvorne i radni�ke zrelosti - uvjet izbornoga prava, dr�avnog morala, op�eg blagostanja”. Rije� je o sustavu tzv. selja�kih zimskih škola u trajanju od 12 godina, školi koja bi bila zakonski obvezna i koja bi obuhvatila seosku mlade� u dobi izme�u 11 i 18 godina, za koju je dr. Jure Turi� dr�ao da je odlu�uju�a u razvoju �ovještva. Na kraju takve škole polaznici bi polagali ispit zrelosti, �iji sadr�aj i metodiku izvo�enja dr. Jure Turi� je posebno obrazlo�io. Nakon polo�enog ispita zrelosti u selja�koj zimskoj školi polaznici bi dobili svjedod�bu, za razliku od Selja�kog sveu�ilišta, na kom polaznici nisu dobivali ni diplomu, ni kvalifikaciju. Dr. Jure Turi� je od hrvatske banske vlasti tra�io da mu omogu�i i da pomogne osnivanje desetak takvih zimskih škola, kako bi se - tvrdio je dr. Jure Turi� “steklo zadnje iskustvo kako da se prenese rad Selja�kog sveu�ilišta u seoske škole”. Drugim rije�ima, selja�ke zimske škole trebale su proizi�i iz rada Selja�kog sveu�ilišta i razviti se u sveobuhvatan novi sustav školstva, u kom bi Selja�ko sveu�ilište bilo najviša institucija s naglaskom na znanstveno-istra�iva�kom radu. Selja�ko sveu�ilište bi u tom sustavu školstva imalo cilj da prati rad selja�kih zimskih škola i da radi na njihovu permanentnom usavršavanju.
U svezi s promid�bom selja�kih zimskih škola dr. Jure Turi� je na Selja�kom sveu�ilištu pokrenuo i nakladni�ku djelatnost pod imenom “Knji�nica za seljake”, koja je u hrvatskim selima trebala širiti popularno pisane knjige s raznim obrazovnim sadr�ajima. Prema rije�ima dr. Jure Turi�a toj je Knji�nici bio cilj “da prika�e pogrješke od kojih se selja�ki stale� treba osloboditi i da prika�e snage, vrline i sposobnosti, koje selja�ki stale� treba ste�i i da - na koncu, dade materijal na kojem seljak mo�e da se oslobodi i da razvije duhovne snage.” Uz sve to, svrha ove Knji�nice bila bi i to da hrvatskoj mlade�i u selja�kim zimskim školama omogu�i duhovni rad, oboga�ivanje i uzdizanje, uz pomo� pozvanih stru�nih radnika. U Knji�nici za seljake objavljeno je ukupno 11 knjiga. Dr Jure Turi� je sve te knjige sam napisao i o svom trošku objavio. Nesretne ratne prilike razlog su što dr. Jure Turi� u svom prosvjetiteljskom naumu nije do kraja uspio.
Za portal: Mr. sc. Nikola Bi�ani�, prof.
|
