Crtica iz Gospi�a
Isus Krist na me�i ideologija
Dogodilo se doista!
Vjekovje�na je istina da je Isus Krist uvijek bio na razme�i dobra i zla, a evo kako je ta istina bila o�ivotvorena u Gospi�u prije pola stolje�a, kad su jedan �ovjek i jedna ideologija Gospi�ane pretvorili u stado glupana, na na�in da ne znaš bili se smijao, ili bi plakao. Kad su nakon Drugoga svjetskog rata antifašisti pod petokrakom u Gospi�u uobli�avali slobodu nastalo je vrijeme u kom je aktom revolucionarne politi�ke volje trebalo izmijeniti sve što je vrijedilo ranije, pa tako i ono što je znamenovalo pokop umrlih i sprovode. Po�elo je po�etkom godine 1959. i potrajalo je do smrti ambasadorova oca godine 1966.
No�u s 8. na 9. velja�e 1959. iznenada je u porodu u gospi�koj bolnici umrla �eta (Getta), mlada �ena stomatologa Ante Brace Johmana u mom susjedstvu u Kaniškoj ulici u Gospi�u blizu Bolnice. Tek su joj bile 22 godine, a Braco Johman, prvi izaratni i u ono vrijeme u cijeloj Lici jedini stomatolog dobio je sina Zvonka i ostao bez �ene. Cijeli Gospi� bio je zaprepašten.
Po davnašnjem obi�aju sprovodi su se u ondašnjemu Gospi�u uglavnom kretali od ku�e pokojnikove gradom do crkve i nakon vjerskoga obreda u crkvi nastavili do katoli�kog groblja sv. Marije Magdalene. Nakon smrti, pa do sprovoda prijatelji i znanci obitelji pokojnika danju i no�u sjedili su u njihovoj ku�i na podušju, pa smo tako i mi susjedi Johmanovih proveli kod njih no� pred dan �etina pokopa. Tada smo se dogovorili i za pojedinosti vezane za sprovod, a našega susjeda, maloga Dulu Alara, koji je bio stariji, ali uzrastom je bio mali, zadu�ili smo da na �elu sprovoda nosi veliki crkveni kri�, kako se to u katoli�kom Gospi�u radilo oduvijek. Budu�i da sam bio najbli�i susjed Johmanovima, a s Bracom sam i odrastao, dopala me je obveza da se brinem oko organizacije sprovoda, u koju je po našem katoli�kom obi�aju spadao i pop.
Ostvarilo se o�ekivano i sprovod je bio golem, jer je Braco bio u Gospi�u popularan, a pokojna �eta bila je nastavnica u gospi�koj osnovnoj školi, pa su u sprovodu bili i �aci, i uz njih veliki broj gra�ana. Bilo je vedro i toplo kad se 10. velja�e 1959. oko 4 sata popodne okupilo mnoštvo svijeta u našoj Kaniškoj ulici kod ku�e Johmanovih. S iznajmljenim autom dovezao sam se s popom iz �upnoga ureda iz grada i tek što je pop ušao u Johmanovu ku�u iskrsnuo je pred mene nastavnik Bo�o, koji je prije desetak godina bio došao odnekud iz Srbije i u gospi�kim osnovnim i srednjim školama predavao je više raznih predmeta, a da mu mi njegovi �aci nikada nismo doznali ni struku, ni kvalifikacije. Nama �acima, ina�e, nije bio zlo�est i dr�ali smo ga za jednoga od dobro�udnih naših profesora. Doduše, ne znam kako je tada, godine 1959., gledao na mene, jer sam tek bio po�eo raditi u gospi�koj gimnaziji kao profesor filozofije, pa sam mu odnio psihologiju, koju je do mene honorarno predavao u gimnaziji, a uz to, ja sam se u samom dolasku u Gospi� nakon studija i u po�etku zaposlenja u gimnaziji pred gospi�kim vlastima manifestirao kao nacionalist, i svi su �avli imali sa mnom posla.
Dio Kaniške ulice u Gospi�u kod Johmanovih
�aci, ili pop!
I sada 10. velja�e 1959. pred sam po�etak �etina sprovoda nastavnik Bo�o mi je energi�no zapovjedio da odstranim Kri� i popa iz sprovoda, jer da �e, ne poslušam li ga, izvaditi �ake iz sprovoda. Pokušao sam mu objasniti da ja nisam kriv ni za Kri� ni za popa i da je to osobna odluka Brace Johmana, koja bi trebala biti slobodna, no nastavnik Bo�o ostao je uporan i nije se dao smesti mojim tuma�enjima. Vidjevši da je vrag odnio šalu, pojurio sam u Johmanovu ku�u i uhvatio malog Dulu Alara te mu objasnio da se treba odšuljati dalje od ku�e Johmanovih prema gradu u smjeru kojim �e svaki �as krenuti sprovod, i da se pred sprovod postavi tek kad sprovod malo odmakne, vjeruju�i da �u tako zamazati o�i revnom ideologu Bo�i. Doduše, Dule je po svom obi�aju bio malo pod gasom, ali mu to nije smetalo da moj manevar shvati.
I... sprovod je krenuo. Mnoštvo se oblikovalo u dugu kolonu u �etveroredu, a ja sam hodao sa strane, da bolje nadgledam da li se sve odvija kako treba. Odjednom, kad je po�etak sprovoda nekih 200-300 metara bio odmakao, pokraj mene i sprovoda projurio je mali Dule s velikim crnim crkvenim Kri�em na ramenu, a za njim je tr�ao profesor Bo�o. Gledaju�i tu �udnu utrku, koja je podsje�ala na Kri�arske ratove, sudionici sprovoda nisu znali bili plakali, ili bi se smijali, a ja zaprepašten shvatio sam da je moj plan i dogovor s malim Dulom propao. Jurio je Dule, jurio i Bo�o, i tek na uzbrdici kod ku�e Ugarkovi�evih Bo�o je odustao, ali samo od jurnjave za Dulom, a ne i od paklenske dileme da iz sprovoda ukloni ili popa i Kri�, ili �ake. Vra�aju�i se, Bo�o je tra�io mene i kad me je opazio zaprijetio mi je da �e dugu �a�ku kolonu izvaditi iz sprovoda, ako “onoga kretena”, tako je rekao, a mislio je na Dulu, ne maknem iz sprovoda. Nije mi preostalo drugo, nego da pojurim za Dulom i da ga vratim, da u sprovodu ide iza �aka, nadaju�i se da �u barem tako udovoljiti Bo�i.
Ipak Kri� ispred politike
Dule je nosio Kri�, a ja sam ga dr�ao za ruku i vodio ga uz sprovod nazad, gledaju�i gdje �u ga utisnuti. Znao sam da me jedni u sprovodu gledaju kao klerikalca i kao ustašu, dok sam se pred drugima crvenio u strahu da �e misliti da ja ne dozvoljavam da po našem starom hrvatskom i katoli�kom obi�aju sad u sprovodu �ete Brace Johmana na �elu sprovoda ide Kri�. Zato sam jedva �ekao da Dulu s Kri�em uguram u sprovod. A rekao sam mu da kad ga uguram u sprovod, da on malo zastane dok se sprovod malo ispred njega odmakne, i da onda krene, pa da se doima da je pravi sprovod onaj njegov dio iza Dule i Kri�a. Kad sam na jednom mjestu htio Dulu s Kri�em uklju�iti u sprovod, opazio sam školovanog oficira JNA, kapetana Veljka Kuzmanovi�a, koji je kao mladi akademski školovani oficir došao u Gospi� iz Beograda i neko vrijeme nama u gimnaziji predavao predvojni�ku. Od svih mojih profesora predvojni�ke, a imao sam ih, jer je moja generacija, kao nijedna, predvojni�ku silom ondašnjih školskih propisa 9 godina u�ila (5 u višim razredima gimnazije i 4 na fakultetu!) on je jedini bio intelektualac i humana osoba, i sad sam se trgnuo, shvativši da bih ga doveo u vrlo neugodnu situaciju, da on, oficir JNA prvi ide iza Kri�a u ovom sprovodu. Zato sam krenuo s Dulom pokraj sprovoda dalje, crven od stida pred svojima i pun neugode. A onda sam odjednom odlu�io i ne gledaju�i pred koga �u gurnuti Dulu, gurnuo sam ga i otišao dalje...
Kad sam sutradan došao na posao u gimnaziju, koja je, kao i gospi�ka tvornica baterija, i kao duga�ka gospi�ka ulica, i kao jedini gospi�ki trg, naša stara placa, i kao pitaj Boga što sve ne u Gospi�u, nosila ime Nikole Tesle!-u kojoj sam predavao filozofiju, logiku, psihologiju, povijest i latinski jezik, ukorio me je, danas ve� pokojni, ondašnji sekretar gimnazijske partijske �elije, ina�e demobilizirani partizanski oficir, koji je u našoj gimnaziji predavao predvojni�ku, umirovljeni kapetan Stole. Predbacio mi je da sam u ju�erašnjem �etinu sprovodu to�no ispred njega usadio Dulu s Kri�em, a ja sam se branio i ispri�avao, nastoje�i mu objasniti u kakvoj sam neprilici s Kri�om bio. Iako mi je, onako skriveno u meni, bilo jasno da sam jadnog Stolu uvalio u pakao, da on pravoslavac po vjeri, partizanski prvoborac sa spomenicom i po politi�kom opredjeljenju komunist, dapa�e-u gimnaziji partijski sekretar! - prvi slijedi veliki crkveni Kri�, i dok njegovi “osviješteni drugovi” ponosno kora�aju ispred Kri�a, on se doimao kao da njega Kri� predvodi.
Nova pogrebna scenografija
Povijesno zna�enje ovoga sprovoda i potreba da ga se o�ivi u sje�anju jest u �injenici da je njime za�ivila do tada nepoznata pogrebna scenografija i da je po�ela politi�ki oktroirana ru�na tradicija, koju su nastavnik Bo�o, komunisti i jadni li�ki Hrvati-ulizice nametnuli Gospi�anima u slijedu svoje sulude zlo�ina�ke ideologije. U Gospi�u je, naime, od 10. velja�e 1959. svaki sprovod u kom je išao i Kri� bio sastavljen iz dva me�usobno ideološki suprotna dijela: najprije su išli “svjesni”, pa iza njih Kri�, a iza njega Gospi�ani, koje su udbaši redovito ocjenjivali kao reakciju i zaostale. I potrajalo je 7 godina, da je veliki gospi�ki crkveni crni Kri� i Isus Krist na njemu oki�en crnom vrpcom, zajedno s malim pokojnikovim Kri�em bio nošen usred sprovoda, kao na me�i ideologija. I dok smo se mi Gospi�ani na to bili navikli, ti su gospi�ki sprovodi izazivali znati�elju i �u�enje me�u turistima koji su u ljetnim danima Gospi�em prolazili, zaustavljali se i foto kamerama ovjekovje�ivali te naše katoli�ke sprovode po obrascu i kanonu komunisti�ke vjere. 60-ih godina 20. st., kad bi krajem zime i po�etkom prolje�a navalila gripa, u Gospi�u je svakog dana znalo biti i po nekoliko takvih sprovoda, i s pravom se mo�e re�i da su te smiješne sulude kolone u Gospi�u bile svakodnevica. Na odre�enim gradskim punktovima prislonjeni uz zid stajali su i na sprovod motrili udbaši i njihovi doušnici, koji su po slu�benoj ocjeni bili “svjesni” i koji su svoju du�nostnu i politi�ku revnost potkrjepljivali i tako što su nakon svakoga gospi�kog sprovoda u kom je bio i Kri� punili dosijeje u svojim uredima o sudionicima pogreba. U tim dosijejima moglo se na�i da je, napr., taj i taj Ivan, ili Stipan iz Gospi�a u sprovodu toga i tog pokojnika pri punoj svijesti i bez ustru�avanja prkosno išao iza Kri�a i da je tako demonstrirao svoju odlu�nost protiv dr�ave i naroda. Doduše, takvih je odlu�nih i prkosnih Ivana i Stipana bilo malo, jer je ve� godine 1945. Gospi� dobrano u krvi platio svoju hrvatsku tvrdoglavu privr�enost, pa je sve do izbora godine 1990. u ljudima bio strah, kojim su, rekao bih genetski, bila u Gospi�u oku�ena i hrvatska djeca. I znalo se, najve�i broj zaposlenih išao je u sprovodu ispred Kri�a, i tek su �ene, ne ni one sve!- hodale za Kri�em, kao da se ne boje nikoga. A kad bi sprovod došao do crkve, muškarci bi kao vjetrom nošeni i kao sotona od tamjana pobjegli iz sprovoda do obli�njeg hotela “Lika”, a u crkvu bi s Kri�em, s popom i s pokojnikom ulazile �ene i pokojnikova rodbina.
Grobnica Johmanovih u katoli�kom groblju u Gospi�u
Samodostatni ambasador poslušao volju starog oca
Tako je bilo do jednog dana kad je politi�ka samosvijest i samodostatnost jugoslavenskog ambasadora neovisnoga o gospi�koj ideologijskoj prosudbi tu tradiciju prekinula i u�inila kraj komunisti�koj ludosti, bar što se ti�e sprovoda. A to se �udo dogodilo ovako. Jednog dana godine 1966. pronijela se po Gospi�u vijest da je iznenada umro stari Luka Prpi�, otac jugoslavenskoga ambasadora u Austriji Vjeke Prpi�a. Svi gospi�ki funkcionari, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, sjurili su se na “Brione”, dio Gospi�a gdje su Prpi�evi stanovali, da izi�u u susret, da dadu svoje suosje�anje i da pomognu obitelji pokojnoga, iz koje je jugoslavenski ambasador u Be�u. Svi su se ti funkcionari nadmetali u svojoj “iskrenoj ljubavi” spram Prpi�evima, pa su i gospi�ke ulice iskitili smrtovnicama, koje su, dakako, bile tiskane u skladu s njihovim politi�kim uvjerenjima, i umjesto Kri�a, bila je zvijezda petokraka, i nije bilo onoga uobi�ajenoga katoli�kog “blago u Gospodinu preminuo”. Ali drugi dan osvanule su u Gospi�u nove smrtovnice vezane uz smrt istoga pok. Luke Prpi�a, koje su bile s Kri�em, bez petokrake i s uobi�ajenim oznakama katoli�ke tradicije. To je mnoge u Gospi�u za�udilo, a neki su bili pomislili da se radi o ru�noj provokaciji ambasadora Vjeke, i uzbu�enje je raslo u o�ekivanju sprovoda, koji je išao iz bolni�ke mrtva�nice u Kaniškoj ulici, kroz Kanišku ulicu do katoli�ke crkve, pa do katoli�koga groblja sv. Marije Magdalene, na relaciji dugoj cca. 1,5 kilometra. I zamislite, Kri� je išao prvi na �elu sprovoda, pa za njim muški dio sprovoda, pa pop, pa totenwagen s pokojnikom, pa rodbina i na kraju �enskadija. I sve to usred dana, na o�igled Gospi�ana, a na uobi�ajenim udbaškim osmatra�kim punktovima nije bilo nikoga. Veliki crkveni Kri� na �elu sprovoda nosio je patuljasti Ivan iz Gospi�ke Kani�e, a prvi iza njega išli su sekretar Gradskog komiteta Saveza komunista, Toni Došen i na�elnik Udbe, Bo�o Markovi�, obojica vrlo stasita, pa se stvarao dojam kao da Ivana i nema, i da njih dvojica nose veliki crkveni Kri�. Kona�na katarsis dogodila se pred crkvom i u crkvi, u koju su škrinju s pokojnikom unijeli gospi�ki funkcionari, koji su – da od smijeha pukneš!- i cijeloj svetoj misi prisustvovali. Jest da im se stiskalo u duši, ali trebalo se iskazati pred ambasadorom, koji je poštivao vjeru svoga starog oca i kao predratni komunist i revolucionar nije imao potrebu prihva�ati gospi�ku pogrebnu ideologiju, da bi se politi�ki predstavio, ili komu dodvorio. Otad su i u Gospi�u sprovodi opet išli u onom svom tradicionalnom, nekadašnjem, izvornom katoli�kom obliku. Na �elu s Kri�em i s popom, dabome!...
Nekad uobi�ajen na�in katoli�kog sprovoda u Gospi�u
Pri�a ova, me�utim, još nije gotova. Došla je, naime, i 1971. godina i njezin za Hrvate ru�ni kraj u Kara�or�evu. Vjeko Prpi� je maknut sa svih dr�avni�kih du�nosti i politi�kih polo�aja, a nedugo potom u Gospi�u je umrla i njegova stara mati. I njen sprovod bio je katoli�ki, ali samo je jedan gospi�ki partizanski prvoborac, drug �an bio u njemu. Promijenile se prilike i ohladili se u ljudima osje�aj.
Za portal: Mr. sc. Nikola Bi�ani�, prof.
Od istog autora:
Senjske �rtve
Za Jela�i�a bana godina i po dana
