Pri�a iz davnine
Nesu�eni svatovi lijepe Captislave
U srcu lijepe Dubrova�ke rivijere izme�u Dubrovnika, �upe dubrova�ke i Konavala, u kojima su, ka�u, �ene najljepše, smjestio se stari gradi� Cavtat, posljednje ve�e naselje na krajnjem jugu hrvatske obale. Suptropska klima, bujna vegetacija, obilje prirodne i povijesne ljepote daju ovom predivnom komadi�u Lijepe naše �aroban izgled i privla�e k njemu turiste svake godine.
Nekad davno u blizini Cavtata bio je stari grad Epidaurum, za koji se pretpostavlja da su ga utemeljili gr�ki doseljenici prije više od dvije i po tisu�e godina. Taj je grad u više navrata stradavao od Huna, Gota, Vandala, Slavena, kao i od potresa, a prema povijesnim pretpostavkama posljednji i najte�i su mu udarac zadali Saraceni u 9. stolje�u, kad su njegovi �itelji pobjegli u staru Raguzu iz koje se tijekom vjekova razvio Dubrovnik.
Pri�a se da se u morskim dubinama ovdje u izrazito povoljnim vremenskim prilikama i danas mogu nazrijeti prastare zidine drevnoga Epidaura, o kom, me�utim, govore i mnogi drugi ostaci materijalne kulture i ljudskih artefakata na podru�ju današnjega grada Cavtata.
A me�u novijim kulturnim spomenicima posebno se isti�u memorijalna galerija slika u Cavtatu ro�enoga hrvatskog slikara Vlaha Bukovca, ...
... pa velika i vrlo vrijedna biblioteka Baltazara Bogiši�a, poznatoga filozofa i u�enjaka iz 19. stolje�a,...
... i – kona�no, veli�anstveni mauzolej obitelji Ra�i�, jedno od remek djela slavnoga hrvatskog kipara svjetskog glasa Ivana Meštrovi�a. Ovaj se mauzolej kao bijeli galeb gizdovito uzdigao na bre�uljku usred cavtatskoga groblja, odakle veli�anstven pogled puca na pitoreskni Cavtat, na njegovo lijepo brdovito zale�e i na morsko plavetnilo u pravcu Otranta.
Divno je ovo cavtatsko groblje, u kom je svaki grob u neku ruku zaseban spomenik. Povjesni�arima još nije pošlo za rukom pouzdano odgonetnuti od kud ime Cavtat ovom našem lijepom i poviješ�u bogatom gradu, no kako to obi�no biva, o onome što je nauci nedoku�ivo govore legende, od kojih jedna podrijetlo toga imena ve�e uz legendu o prelijepoj kneginji Captislavi i njezinoj nesretnoj ljubavi. I u ovoj se pri�i kao i u drugim pri�ama krije zrno istine, koja se odnosi na izgradnju staroga vodovoda u Cavtatu, što je u davna vremena bio pravi graditeljski podvig.
Kad je lijepa kneginja Captislava dozrela za udaju odlu�ila je ruku dati �eniku koji �e za njezin Cavtat u�initi nešto lijepo i nešto veliko. Takmaca je, govori legenda bilo mnogo, a me�u njima su se nametnula dvojica: lijepi bogati moreplovac iz staroga Epidaura i gospodar ilirskoga tvrdog Soko-grada iz Dunava u Gornjim Konavlima. Prvi je prosac obe�ao kneginji dovesti nekoliko velikih brodova svile iz dalekih prekomorskih zemalja, a zapovjednik Soko-grada joj je ponudio vodovod sa �ivom vodom iz okolice svoga grada, i utakmica je po�ela. Nemirno more, ka�e legenda, potopilo je hrabroga pomorca, koji je na jedvite jade donio u Epidaur �ivu glavu, dok je gospodaru Soko-grada sre�a bila naklonjena i pomogla mu da svoj vodovodni naumu privede kraju. Tako je Cavtat dobio lijepi vodovod, iz koga je voda trebala pote�i na dan svadbe kneginje i lijepoga ilirskog �asnika, a prvu je vodu trebala u zlatni pehar primiti lijepa mladenka zajedno sa svojim roditeljima. No i onda je vrijedilo da �ovjek snuje, a Bog odre�uje, i nije se ostvarilo zamišljeno oko vodovoda i �enidbe. Razo�arani je moreplovac pun ljubomore pustio u vodu velikoga guštera s namjerom da onemogu�i da njegova ljubav postane tu�a �ena. S prvom vodom poletio je u zlatni Captislavin pehar i veliki gušter i prestrašena Captislava srušila se na mjestu mrtva. Dogodilo se da se svadbena povorka pretvorila u pogrebnu, u kojoj je rastu�eni gospodar Soko-grada svoju nesu�enu ljubav odnio u svoju kulu i tamo ju sahranio, dok su stanovnici njenog grada u znak zahvalnosti za dobivenu vodu Cavtat krstili po njenom imenu.
Pri�a dalje govori kako je tuga za lijepom Captislavom mladoga Ilira pretvorila u okrutnoga ratnika koji se nikada nije �enio i koji je neostvarenu ljubav pretvorio u neobuzdanu ratni�ku strast. Svoje ratne pohode s malom �etom odabranih junaka obavljao je no�u, a put im je obasjavala zvijezda koja se svaku ve�er budila nad Cavtatom i do pono�i se lagano pribli�avala do zidina Soko-grada. To je bila u zvijezdu preto�ena ljepota mlade Captislave koja je umrla u svom zenitu na sam dan svoga vjen�anja.
Tekst: Mr. sc. Nikola Bi�ani�, prof.
Za portal ilustrirao: Zvonimir Mitar
Od istog autora:
Frajla Jeka
Isus Krist na me�i ideologija
Senjske �rtve
Za Jela�i�a bana godina i po dana
Tomiša
