Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Kroz pustinju i prašumu, preko brda i dolina…
Od Egipta do Ju�noafri�ke Republike -
od Mojsijevog brda do planine Stol

Prijateljima Grizliju, D�oniju i Keliju s ljubavlju!
Milan Rajši� 

SJEVERNO OD EKVATORA
3. dio:
U zemlji kraljice od Sabe �ovjek nema šanse biti sam!
/ Etiopija /

  

Etiopljani su dobri trka�i. Etiopija je u prošlosti imala nekoliko najboljih maratonaca na svijetu. Jedan od nezaboravnih je bosonogi Abebe Bikila, trka�ka legenda Olimpijade u Rimu. Svi njegovi zemljaci su jednako tako dobri maratonci. Svakodnevno 90 milijuna ljudi u Etiopiji, jednoj od najsiromašnijih zemalja na svijetu, tr�i svoju trku. Oni ne tr�e za medalje ili nov�ane nagrade. Etiopljani tr�e bore�i se za pre�ivjeti.

U Etiopiji, u svako doba, posvuda i u svim pravcima promi�u tisu�e i milijuni ljudi. Neki sa velikim zave�ljajem preko ramena, neki natovareni debelim naramcima drveta za ogrjev, mladi ljudi tr�e nose�i par knjiga u ruci, a mršava i tanka tijela seljaka se povijaju pod te�inom velikih pletenih korpi. Etiopija je u vje�nom pokretu.

Pet dana sam u Simien planinama na sjeveru Etiopije, bio gladan i tr�ao kao i svi drugi Etiopljani, kako bih što prije došao do hrane. Na planinarenje sam pošao kao i obi�no, sa asketski malim zalihama hrane, odbivši usluge kuhara koji su kuhali u kampovima u kojima se no�ilo. Par sati nakon polaska mi je bilo jasno da to ne�e na dobro iza�i, jer se moj pratilac i an�eo �uvar, dodijeljen od Uprave nacionalnog parka, pojavio samo sa prastarom puškom i neizostavnim "shammas", vunenim ogrta�em i nije nosio nikakvu naprtnja�u, torbicu ili zave�ljaj.

Nakon što smo hodali par sati i prošli nekoliko sela, svoju sam ekipu obogatio veselim, nasmijanim i beskrajno neumornim Kasalom, koji je doslovno prekinuo �eti je�am, ostavio svoj srp i pošao sa mnom, nose�i moj ni deset kilograma te�ak ruksak. Sada je bilo sigurno da je po pitanju hrane u etiopskim planinama, vrag uzeo šalu. Kod prve podnevne pauze smo podijelili provijant koji smo ponijeli. Jasno je bilo k'o dan, da sa ovakvim apetitom mojih suputnika i sa koli�inom hrane koju sam imao u ruksaku, ne�emo daleko dospjeti. Izra�unao sam na brzinu da imamo dosta za ve�eru i doru�ak narednog dana. A što jesti poslije? Hrana se nije nigdje mogla kupiti, kuhari u kampovima su kuhali prema uputama i narud�bama iz Uprave NP. Pokazalo se da je svaki problem rješiv, i uz nešto šarma, smiješak i prije svega nekoliko nov�anica, našlo se tople juhe - vjerojatno je kuhar na kraju ve�ere u lonac u kojemu se juha kuhala dodao malo vode, a to je bilo dosta za tri gladna Etiopljanina.

Simien brda su najviše planine u Etiopiji, a Ras Dashen sa svojih 4550 metara je �etvrti vrh po visini u Africi. Najve�i dio Etiopije je smješten na visoravni izme�u dvije i �etiri tisu�e metara. Transport je jednako naporan i mukotrpan kao i planinarenje, jer se �ovjek desetak puta tijekom dana sa tri tisu�e spušta na dvije, pa penje na tri i pol tisu�e, kako bi se nekoliko sati kasnije spuštalo u neki od kanjona ili dolina na 2500 metara. Visoravan je naseljena do 3800 metara, a �itelji imaju mala, mala polja je�ma i ra�i. Nigdje ni svinje ni kokoši, jer ove ne podnose hladno�u koja vlada posebice no�u u etiopskim planinama. U slu�aju hladno�e sam se za razliku od hrane, pokazao izuzetnim egoistom. Moja vre�a za spavanje je samo moja! Odrekao sam se spavanja u šatoru, koji sam dao Kasalu i Melkamu kao podmeta�, a oni su ga podijelili sa još šestoricom skouta i nosa�a.

Na korištenje, a kasnije i na poklon, sam im dao kape, rukavice i vuneni pokriva� otu�en iz aviona. Skupa s dvadesetak drugih Etiopljana spavam nedaleko improviziranog ognjišta. Prema šuškanju i vrtenju tijekom no�i, osje�am da nam je svima jednako hladno, ali uz razliku da ja još imam i problema sa disanjem na ovoj visini. Ru�amo i doru�kujemo gdje stignemo u selima koja prolazimo.

Etiopija je kolijevka kave, tako da se ovdje ima obi�aj pijenja kave. Direktno na otvorenoj vatri pr�ena kava se grubo usitni u drvenoj posudi i pije iz "fild�ana".

Poslije tri popijene kave, na stol sti�e "injera", tradicionalna etiopska pala�inka veli�ine omanjeg okruglog stola, pravljena od mješavine ra�enog i je�menog brašna i pomalo kisela. Ukus baš i nije san snova, ali se na njega �ovjek nakon nekog vremena borave�i u Etiopiji navikne.

"Sindi", pravi ra�eno-je�meni kruh je odli�nog ukusa ali kao i obi�no kad je nešto dobro, ima ga veoma malo i nestane u gladnim ustima brzo. Kada se sve ovo zalije jeftinim pivom ku�ne radinosti, �ovjek potpuno zaboravi na glad, iz prostog razloga što narednih sati misli na proljev. Šalu nastranu, u etiopskim planinama je sve veoma siromašno, ali �isto. Ve�era iz popranog lonca, doru�ak i ru�ak kod sirotinje. To je moja ve� tre�i dan svakodnevica. Polako mi je dosta ovakvoga "pasjeg �ivota" - �itaj etiopskoga i nagovaram moje društvo da naredni dan umjesto osam sati, hodamo dvije ture u trajanju od 15 sati. Iako su Etiopljani i navikli na hodanje, nevoljko pristaju i to tek na ponudu od 70 bira - oko 3 ameri�ka dolara. Narednog dana smo sa izlaskom sunca ve� daleko u nepreglednim dolje-gore-dolje prostranstvima Etiopske visoravni. Melkam i Kasal na momente pokušavaju pobunu, zaboravljaju�i na sino�nji dogovor, a onda malo kasnije prolaze�i kroz neko selo, �iteljima se glasno hvale koliko su zaradili. A zarada im je stvarno za etiopske pojmove astronomska. Prosje�na zarada je u Etiopiji, za ono malo ljudi koji imaju posao, dvadeset ameri�kih dolara.

Poslijepodne kasno, pored nevolja zvanih glad, �e�, umor, pobune…sti�e nas i snijeg. Sada nam je mokro, umorno, gladno i hladno. Vuneni su pokriva�i natopljeni vodom, bose noge su crvene kao kuhani rakovi, a moj suncobran-kišobran se raspao od sna�nog vjetra.

Tu�no je bilo proteklih dana, a posebice ve�eri, gledati bogate "planinare", kako presvla�e nebrojene skupocjene obla�ilice, uvla�e se u najdeblje pernate vre�e za spavanje i zaklonjeni šatorskim zidom, jedu na osami svoje visokoenergetske plo�ice, dok se tek desetak metara udaljeni, kao mali ma�i�i, stiskaju, guraju, sklup�avaju, desetak odraslih muškaraca, od kojih ni jedan nema više od 50 kilograma, niti jedan nema �arape, kapu ili rukavice, rijetki imaju pulover ili košulju. Nikako da shvatim egoizam i nedostatak kolektivnog duha i minimalne planinarske etike. Sada kada su gosti nahranjeni i podmireni, kuhar ima vremena da i za nas gladne Etiopljane, pripremi kao iznena�enje desert: "Je�meno zrnje pr�eno na logorskoj vatri a la kraljica Saba".

 

 

Nekoliko stotina kilometara dalje, ali ne mnogo ni�e. U daljini se �uje tiho, pa sve glasnije pjevanje sve�enika, koje odaje duh etiopske duše i misti�ne rituale njenih �itelja. Posvuda oko zida koji slu�i kao ograda oko crkve, stoje brojni muškarci i �ene, pokriveni i zaogrnuti sa "shammas". Stotine i stotine u bijelo zagrnutih ljudi u praskozorje dana slave svoga boga. Okrugla crkva gra�ena iz kamena, blata i drveta je ne tako davno pokrivena novim limom, a vanjski zidovi oslikani detaljima iz biblije. Nedjeljna misa i molitve traju u Etiopskoj pravoslavnoj crkvi od 4 do 10 sati ujutro.

Ju�nu Etiopiju i njene nacionalne parkove Omo i Mago, koji su prepuni turista sa fotoaparatima, kojima neprekidno knipsaju namještene pripadnike plemena, a posebice one sa golim grudima. Produ�avam ja za Keniju. Prije prelaska granice, još jedna "injera" i brijanje. U najsiromašnijoj afri�koj zemlji, majstor brico je imao najbolje i najmodernije mašinice i niti jednoga momenta nije koristio dobri stari �ilet.

Foto galerija



































Tekst i fotografije: Milan Rajši�, Milan52@gmx.de
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Vezani �lanci:

Najava afri�kog putopisa svjetskog putnika
Milana Rajši�a - prvo javljanje portalu

1. dio: U zemlji faraona, biblije, revolucije… / Egipat /

2. dio: U zemlji crnih faraona / Sudan /

Sutra na portalu:

Putopis svjetskog putnika Milana Rajši�a:
Kroz pustinju i prašumu, preko brda i dolina…
Kaleidoskop grandiozne, fascinantne prirode
/ Kenija /

 

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.