| |
Dino: Zagreb mojih dana
Crtice i sje�anja iz Zagreba (13)
Davorin Krog (Dino) napisao je 2004. godine ve�i broj interesantnih crtica i sje�anja na Zagreb iz njegovih dana, na Zagreb kojeg se sje�a, a koji sada više ne nalazi... na svakom koraku neki drugi Zagreb, neki drugi ljudi...
*****
Crtice:
Na Splavnici: "Kontrolja"
Da - na Splavnici sam taman vidio i po�elio pušlek bijelih gumbeka, alji sam nagljo zgubilj volju kad' sam �uo prodava�icu kako veli onom iza nje: “Kontrolja je prošla!”.
"Kontrolja" na Splavnici - Hrvatska u malom
Vrag mi ne da mira, pa razmišljam: mo�da su to opet neka naša posla, a mo�da i nisu, pa �ak i ako jesu - koga to šljivi, pa to je samo kontrola štandova za cvije�e, i to u kratkoj Splavnici!
Sitno i bezna�ajno! Ali onda slijedi "klik!" i pale se reflektori, oni veliki, na stupovima!
Naime, netko mi je još kao klincu rekao kako privla�im neprilike kao najve�i magnet, ali tada mi nije znao re�i, da je to naj�eš�e kada po�nem razmišljati - a bez toga kod mene ne ide. Pa stalno nekaj dumam... i kada nešto uo�im, zagrabim sve sli�no, metnem na hrpu, i s tim odmah na viši nivo apstrakcije, vidiš sistem, i jasno - zapo�nu neprilike. A ja bih još do Vrha!
Jer kad' smrdi, onda smrdi od glave.
Kao i sada, na Splavnici - od jednog pušleka bijelih gumbeka, jedne ru�e od par kuna do bunta hortenzija na Cvjetnom placu; od štanda ovdje do kioska za cvije�e tamo, pa onda u cvje�arnu, a kada si ve� u du�anu onda vidiš sve sli�ne... Ma da, na kraju sigurno ne �u re�i „Više cvije�a - manje sme�a“, nego nešto u smislu onoga zbog �ega me Dado skoro puknuo, kada sam u vrijeme dok sam bio nekakvi asistent na Sveu�ilištu, de�kima koji zbog ne�eg opet šize, ukazao na dimenziju problema, jerbo: "Zašto bi na faksu bilo druga�ije nego u školstvu, zašto bi u školstvu bilo druga�ije nego u zdravstvu, zašto bi u zdravstvu bilo druga�ije nego u odr�avanju cesta... sve je to isti par rukavica, sistem smrdi do daske u svim smjerovima, i to nitko normalan ne spori - sve je to Hrvatska u malom!"
Jer kad' jako smrdi, onda sve smrdi.
"Kontrolja" - Alfa i Omega korupcije
Zato opet razmišljam i prvo ne ku�im, pa onda ipak sku�im u �emu je na Splavnici otpriljike probljem s kontroljom: gradski oci iznajmljuju "Prodajni komplet (klupa sa suncobranom)" po du�inskom metru, pa zakupac na "1 m klupice" napravi tri nivoa, i onda ispadnu tri metra na "1 m klupice"; a zato jer se "zakupcima prodajnih klupa na lokaciji Splavnica dopušta izlaganje i prodaja cvije�a iz posuda koje se nalaze jedan red ispred klupa", zakupac doda dva-tri reda ispred i još ispod i sa strane, tako da ispadne Kljupica do Doljca, a budu�i da "obra�unska kvadratura jednog kompleta iznosi dva metra kvadratna, te sukladno tome obra�unska kvadratura pola kompleta iznosi jedan metar kvadratni", pljatiš koljko treba, onako po pismu - a imaš tri put više i suncobran bespljatno. Pa zakupcu naglo sko�e akcije, jer fura pozitivnu nulu ve� ako proda tri puta manje po obra�unskoj jedinici, a sve preko je zarada plus suncobran - ako kontrola pro�e baš tako kao što je prošla "kontrolja"..
A to što je “Kontrolja” prošla kao slijepac koji ništa ne vidi - pa ne bujmo sad' naivni kaj oni Generali�evi u bijelim hla�ama i sme�im prslu�i�ima na stakalcima iz Dubrave, pa još sve u ulju, dobro podmazano, kaj ne? To s "kontroljom" koja prolazi kao da je nije niti bilo, je jedna najobi�nija ... stop,opet ja! Ma zakaj baš ja mislim da tu opet ruka-ruku-mije, kada drugi to ne vide, ili samo vele "naša posla" - i još cukam vraga za rep, kao da to nije normalno kad' netko mo�da, samo mo�da, ganja business na radnom mjestu!? I to još radi pješke, ne telefonira i ne drobi dnevnice - pa ispadne �ista ušteda za neki gradski ili dr�avni bud�et.
Da, ta "naša posla" su normalna, jer cosa nostra je naša uspješnica kao Severina na video, pa te zajaši ko-ko-ko-korupcija, a sam vrag zna što sve "kontrolja" u ovom gradu kontrolira, od Šipica na Splavnici, mo�da ni krivih ni du�nih, do preprodava�a, švercera i prevaranata.
Mo�da kontrolira i štandove s preprodava�ima ananasa, banana, citrone i svega po abecedi na Vel'kom placu, gdje se k'o Bog prvo spotakne na Jal�u s grincajgom i na štengama na bakicu s rotkvicama; mo�da kontrolira kioske i štandove na Cvjetnom placu... pa kad' sam ve� tu na Cvjetnom placu, opa - kak' dobro zgledaju silni obra�unski kvadrati ispod stolova VIP-a koji se širi, dok kvadrati ispod stolova stalno rastu kao gljive poslije kiše, pa �e kelneri uskoro hop-hop preko obra�unskih kvadrata - na rolšuama.
O�igledno, od pušleka gumbeka, preko štandova i kioska, pa do zadnjeg stola u gradu, na svakom du�inskom i kvadratnom metru asfalta le�i Lova!
Le�i Lova, a kontrolira "Kontrolja" - i dok psi laju, kontrole prolaze.
Kontrola je svugdje Alfa i Omega borbe protiv korupcije, pa tako i kod nas, u Hrvatskoj, gdje kontrola suvereno vlada terenom. Terenom koji je do daske korumpiran!
Kontrola - Big Joke do samog Vrha!
Dakle, kontrole su svima va�ne, a nekima, ni tebi - ni meni, i �ivot �ine puno ljepšim, pa ih zato ima koliko im ko-ko-ko srce po�eli. To je onaj pravi, najtvr�i temelj hrvatske ogor�ene borbe protiv korupcije. Kreneš od Splavnice do Cvjetnog, a ve� na sljede�em nivou apstrakcije, sve to nekako ispadne sli�no ili isto - od odnosa prema pacijentu u trajnoj "reformi" zdravstva do onih, recimo "mnogostrukih i raznovrsnih" procesa privatizacije uz i preko kontrole "Alfa i Omega" Agencije.
Jer opet kao nekad, ali danas iz drugih razloga u ko-ko-ko dr�avi: "zašto bi u školstvu bilo druga�ije nego u zdravstvu!" - pa odeš kod Charlia i kupiš ispit na faksu kaj da si rekel "Dajte mi kilu še�era!" (baš me zanima tko sve ovo �ita - kolege, puno takvih ima, kaj ne!); dok sr�eko mojeg prijatelja �eljka sve slabije kuca tri godine na 543. mjestu liste �ekanja, jer na pravo mjesto nije pala Lova, a 30 kila evreka za Magdalenu nemamo - pa ode �eljko glavnom šefu gore! Preozbiljne su to stvari da bismo se i dalje zajebavali!
Pa dodaj dr�avne inspektorate, inspekcije, komisije, �ak i policiju, pa kada si ve� kod policije, dodaj i one koji suvereno vladaju suverenom Hrvatskom - impregnacija, sve do samog Vrha!
Pa kada si ve� tamo, dodaj politiku i politi�ke stranke koje su Alfa i Omega Svega, primjerice, �ak ako "treba ekipirati" hrvatsko pravosu�e (koje je i bez toga Big Joke)!. "Ekipirati" sucima iz vlastitih redova, sucima sve do Ustavnog suda. Pa do neba zaru�i "V" kao "Vic".
No, sve to je polako ve� "stvar osobne higijene" pravosu�a, i tako �e ostati sve dok uhljebljeni pristi�u autoputom "Svetih ne-indijskih krava", a zagreba�ki kvalificirani, iskusni, vrijedni i pošteni de�ki, primjerice Ton�i Majica, ne sti�u Zagrebu bli�e od Siska (skoro isto kao što je i jedna zagreba�ka djevojka, moja teta, pola radnog vijeka kao sutkinja u ex-dr�avi "morala" provesti u Karlovcu).
I sve fino vidiš, osvijetljeno reflektorima, onim velikima, na stupovima: Cosa Nostra Croatica! Splavnica - grad - dr�ava, jer opet slijedi isto: "Zašto bi na Splavnici bilo druga�ije nego u gradu, i zašto bi u gradu bilo druga�ije nego kod republikanaca na Gornjem gradu!"
Prestajem, jerbo mi klecaju bolesne noge - do daske sam se isprepadao, ovdje na Splavnici!
Zagreb, pogled na Splavnicu - oko 1912.g. i danas
www.give-me-art.com google.map /DK
Kontrola - Cosa Nostra Croatica
I kada sam ve� na splavnici nekadašnjeg potoka Medveš�ak, danas Drek-Rivera u kanalima podzemlja grada: na Splavnici "produ�e" jedan metar klupice u Kljupicu do Doljca - i onda još vele kako je to jedna od najkra�ih ulica u gradu!
To�no - jer naše Kljupice do Doljca su svugdje puno du�e, te traju dulje za njima puno bolje, posebno na Gornjem gradu! Gdje vele: "Fu�kaj bijele gumbeke!" - pa onda netko sla�e zlatne satove u kiljometrima, drugi sla�e cigle zlatne - i na kraju imaš dr�avu, �utu kao banana. I to ona prava afri�ka, model " Seko Kuku Ngbendu wa Zabanga" - vele neki koji su dugo sanjali i kad' je do nje kona�no došlo, silom zna-se okolnosti brzo odsanjali Lijepu našu!
I ne znam zašto baš sada, tu na Trgu bana Josipa Jela�i�a, ispred „Centralne ljekarne“ koje više nema i koju nam moraju vrnuti, opet vidim mlinove sa splavnicama, velike drvene mlinske kota�e i bujicu potoka Medveš�ak koja nosi i odnosi Sve Naše Kljupice, a na njima fino naslagani svi �uti republikanci, barem u tri nivoa! Pa onda dva-tri reda ispred i još ispod i sa strane... tako bi to moralo, niš' nebu bez toga.
A sa satovima i drugom "robom", ravno u Drek-River - jerbo sve to skup nemre više oprati niti onaj grozni, podivljali potok Medveš�ak koji je nekada davno sve odnosio, �ak i ljude, i to mo�da �ak i dalje od Save nizvodno - iako neki gadovi opet dr�e fige da pote�e uzvodno.
Ili sve ravno u Vrbnik na Krku, u onu naju�u ulicu na svijetu, za koju vele kako je samo dvije stope široka, pa se "zlatni de�ki s Vrha" nebuju mogli ni okrenuti, a kamo li ispod stola muljati - i onda nabiješ debele rešetke s obje strane! I plo�icu: "Via Cosa nostra - Croatica"!
(I opet, onako usput: najkra�e ulice u gradu su Novodvorska - oko 18 m, Kester�anekova - oko 26 m, te dvije u mojem kvartu, Pata�i�ina i Dukljaninova, zajedno imaju oko 60 m.
Sve te ulice imaju po neku ku�u, tu su i ku�ni brojevi - i jedino kod Splavnice nisam siguran da li je to uop�e ulica! Jer, ako imaš samo zgrade na uglu - što je slu�aj, a koje nisu niti poljoprivredni niti pokretni objekti - što je isto slu�aj, bitno je gdje one pripadaju.
A pravilnici za taj slu�aj vele: "Ako zgrada na uglu ima dva ili više glavnih ulaza, svaki se ulaz obilje�ava brojem u ulici odnosno trgu kojem pripada."; "Plo�ica s brojem postavlja se na zgradu tako da je vidljiva s ulice odnosno javne ili druge ceste od koje se pristupa zgradi i to desno od ulaza, neposredno iznad ulaza ili na dijelu zgrade koji je bli�i ulazu", te "Brojevima se ne obilje�avaju poljoprivredni objekti koji slu�e isklju�ivo za smještaj poljoprivrednih mašina i alata, smještaj i �uvanje stoke ili hrane i sl., te objekti koji po svojoj prirodi mogu mijenjati mjesto kao što su prikolice, �eljezni�ki vagoni, stanovi na plovilu i sl.")
Prestajem, jerbo noge mi klecaju, drhte... do daske sam se isprepadao, ovdje na Splavnici!
*****
Sje�anja:
�uboks - tri susreta s korupcijom
O konverterima
Moji prvi susreti i prakti�na iskustva sa šarolikoš�u pojavnih oblika korupcije, vezani su uz tri �uboksa. Koliko se sje�am, tada sam za korupciju i �uboks mislio kako su to najobi�niji konverteri koji rade na istom principu: s jedne strane ubaciš, a s druge strane izleti.
�uboks je u tom pogledu primitivni konverter - znaš što i koliko moraš ubaciti, i ako nisi stisnuo pogrešnu tipku - znaš što �eš �uti; dok je korupcija vrlo, vrlo slo�eni konverter: ubaciš garanciju na lovu koje nema, radno mjesto, preporuku... bilo što, ponekad je dosta samo pogladiti ili podmazati tamo gdje to pošteni ne rade, ili �ak samo iz sve snage za�miriti - da s druge strane izleti ortak, dioni�ar ve�inski vlasnik, ro�o na pravom mjestu... sve sami teški korupcijski crni "biseri"!
Pa ispadne profit do neba i takav "win-win"-drpe� i na ulazu i na izlazu iz konvertera, da �ak i Al Capone ispadne kao djevica, a stogodišnja sicilijanska mafija kao "La cosa jumferica". Korupcijski konverter mo�e i vrlo nelogi�no raditi: na ulazu sve puno korupcijskog futera, ali na izlazu se ne desi ništa, baš ništa od onoga što bi se u pravnoj dr�avi moralo desiti.
Sljede�a razlika je pogon konvertera: kod �uboksa je to jednostavni elektromehani�ki pogon, dok pogonski mehanizam korupcijskog konvertera varira od naivnih koji ne znaju u što su uvaljani, do pohlepnih dugoprsti�a i lopovskih šteto�ina koje zakon ustrajno zaobilazi.
Da, konverterski sklopovi korupcije su vrlo, vrlo slo�eni, ali koncepcija je uvijek ista, radilo se o kugli sladoleda, kvadratnim metrima ili mega-evrekima.
U pogledu korištenja konvertera, postoje tri bitne razlike. Prva je �isto tehni�kog karaktera i odnosi se na kapacitet i faktor poja�anja: kod �uboksa je kapacitet ograni�en na stotinjak komada na ulazu, izlaz je broj�ano jednak ulazu, tako da poja�anja nema, dok je ulaz kod korupcije dokazano ogromnog kapaciteta, a faktor poja�anja se kre�e po eksponencijali.
Druga razlika je da �e samo bedak ubaciti nov�i� u �uboks, ako su na izlazu gluhi, dok kod korupcije stvar i u tom slu�aju super šljaka, tako da se u pravilu futra do daske, ako je na izlazu hrpa zna-se i drugih gluhaka za rije�i morala, prava i zakona.
Tre�a bitna razlika je da �uboks prilikom konvertiranja oplemenjuje prostor (izuzev kada pod prisilom i muzi�ki silovan radi u "Šemso" ili "Cajka" modu), dok korupcija zaga�uje sve i ulazi u sve pore, sve dok zdravi ne pozelene, a dr�ava ne po�uti kao banana.
I na kraju: �uboks-konverter mo�e simulirati osnovnu funkciju korupcijskog konvertera, ako se urade odgovaraju�e prilagodbe: u "Config" se, na primjer, ubaci "ABBA, The Beatles, Liza Minelli i Pink Floyd", u "Set-up" se promjeni "mode = �uboks" u "mode = sifilis", nakon toga se stisne prva tipka - i onda, u ime nekorumpirane sirotinje i moralne ve�ine, pošten i jadan slušaš ono što danas svuda oko tebe, posebno pod haubama Ferraria na Šalati, tako drpljeno zvecka: "Money, Money, Money!", "Now give me money, that's what I want, yeah!", "Money makes the world go round!", i "Money, grab that cash with both hands!". - sve dok ti ne pozlije, ili ne pukne �ir, ako kod Karitasa ili pred pu�kom kuhinjom gledaš red sve ve�i za kruh sve manji, onaj naš svagdašnji.
O �uboksu
Prvi �uboks je, kao funkcionalni nasljednik fonografa, napravljen 1889., da bi dvije godine kasnije došlo do javnog korištenja u San Franciscu; do 1946. je nazivan "Coin-Operated Phonograph" (fonograf na nov�i�), da bi se od 1946. ustalio naziv "Jukebox".
Pri dizajnu su imitirani elementi tadašnjeg dizajna automobila (stakla, blatobrani i zadnja svijetla), pa su zato kao materijali dominirali staklo i krom.
Od 1940.-te su prve singlice na 45 okretaja na minutu po�ele zamjenjivati do tada korištene šelak-plo�e - da bi sredinom 1950-tih, radi popularnosti Rock ’n’ Roll singlica, prije svega onih od Elvis Presleya i Bill Haleya, došlo do kona�nog prodora �uboksa na tr�ište.
Jukebox Wurlitzer/1700
O tri �uboksa - sudionika korupcije
Jedan od prvih, ako ne i prvi �uboks u Zagrebu je bio u "Kafi", u Ra�koga: "Stroj na nov�i� - Jukebox"!
To je bilo u drugoj polovici 1950-tih, jer kako se sje�a Danko - Pišta: "tamo smo naj�eš�e išli na sladoled, to je za nas bilo kultno mjesto, jer smo se u njoj prvi puta u �ivotu susreli s �uboksom i s tadašnjim hitom 'Buona sera signorina'“. (Louis Prima, 1956.) To je bio prvi �uboks u Zagrebu!“.
(Velim: "ako ne i prvi �uboks u Zagrebu", jer Danko - Pišta i dan-danas tvrdi kako je "prvi �uboks u Zagrebu bio u Ra�koga, s lijeve strane (gledano u smjeru Juriši�eve), cca 20 m od spoja �amke i Ra�koga"... dakle, na mjestu gdje je poslije bio du�an "Derma-Kotex" (ko�a, pluto, PVC itd.), poslije boje i lakovi, nakon toga motori, a na kraju japanski automobili.
I ako su njegova sje�anja to�na - onda su prva dva �uboksa u gradu bila u kvartu, u ulici Ra�koga!)
Sada slijedi pitanje: a kakve veze imaju moja tri �uboksa s korupcijom? I te kakve!
Jer pri�a Danka - Pište uz prvi �uboks u cijelosti glasi:
"U našoj pliva�ko-ronila�koj ekipi iz kvarta Vojnovi�eva-Stan�i�eva, ve�ina je nau�ila plivati u bazenu-fontani na �amki - kako bismo mogli izroniti sitniš koji su ljudi po�eli bacati u fontanu. Zna�i, da do�eš do love trebaš nau�iti plivati, zatim i roniti, pa sam to i ja nau�io u fontani na �amki. Najve�i problem nam je bio �uvar "Kuka" koji bi se naglo pojavio sa svojom kukom umjesto lijeve šake, i sa šibom u desnoj ruci - i onda nam nije dao van iz bazena, sve dok nismo u oko jedanaest stupnjeva fest mrzloj vodi, doslovce poplavili od zime.
U pravilu su nas spašavali „veliki de�ki“ s �amke, koji bi doslovno otjerali "Kuku", i naravno, jer smo bili „de�ki iz drugog kvarta“, tu uslugu su uvijek naplatili - izravno u sitnišu!
Kada je berba iz fontane bila slaba, tada bismo aktivirali naš "telefono-bankomat" koji smo imali u svakoj klasi�noj telefonskoj govornici - naj�eš�e smo rabili onu na po�etku Ra�koga, odmah s desne strane, gledano s �amke.
Uz pomo� krpice, papira ili rup�i�a smo zaštopali povrat novca nakon neuspostavljene veze, i onda smo pratili doga�anja u kabini, a nakon otprilike jednog sata, uputili smo se u berbu. Izvukli bismo krpicu i "telefono-bankomat" bi nam izrigao današnjih 1 do 5 € - dovoljno za popravak d�eparca koji nam je u pravilu iznosio 0 dinara.
Pritom su nas pazili „veliki de�ki“ s �amke, a pošto smo bili de�ki iz drugog kvarta, i ta nam je usluga na �amki napla�ivana - izravno u sitnišu!
U pogledu izravne naplate u sitnišu je bilo i iznimki - tada smo umjesto njih morali �icati lovu pred kinima u blizini ('Mosor' u Zvonimirovoj, tzv. "Buhara" u Vlaškoj , 'Partizan' na Kvatri�u, 'Opatija' u Draškovi�evoj i 'Kosmaj' u Juriši�evoj).
Ako smo nakupili dosta love išli smo na sladoled..."
I tek ovdje, nakon "Ako smo nakupili dosta love... ", u pri�i Danka - Pište, u punom svjetlu stupa �uboks na korupcijsku scenu: "...tamo smo naj�eš�e išli na sladoled, to je za nas bilo kultno mjesto, jer smo se u njoj prvi puta u �ivotu susreli s �uboksom i s tadašnjim hitom 'Buona sera signorina'"!
Jer da su ekipa Danka - Pište bili de�ki iz kvarta, znali bi kako „veliki de�ki“ s �amke, a to su bili Rumiha, Zane i Mesko, po cijeli dan pjevuše 'Buona sera signorina', te da je zato ekipa Danka - Pište, tadašnji hit slušala uz sladoled i po nekoliko puta za redom, barem tri puta, jerbo su od njih višestruko korumpirani Rumiha, Zane i Mesko nakon isplate nafutrali �uboks s njihovim sitnišem!
Drugi �uboks je bio na granici ex-dr�ave, u resti�u "Kompasa" negdje kod Jesenica, u vrijeme kada u Austriji nije bilo niti autoputa niti tunela, pa se za Njema�ku satima vozilo "brdima i dolinama" po uskim cestama od Villacha preko Katschberga pa dalje.
Ja sam s novim "Spider"-om, odmah nakon totalke sa “Spitfire”-om u Stuttgartu, �ure�i ispred sljede�e totalke, okrenuo volan prema jugu i dao gas. Furaš satima - i onda do�eš onim brkatim "Dokumenta dru�e!" papanima koji zezaju na granici.
Prvo se �ude zašto u autu imaš samo štangu cigareta i ništa više, a onda se ti �udiš zašto ti ve� dva sata raskopavaju auto, kada je plakati� koji oni ne vole, na zicu u štangi cigareta. Poslije sjedneš kod “Kompasa”, nešto pojedeš, malo knjavaš i do�ekaš drugu smjenu iz koje u isti “Kompas” ulazi carinik, ide u �ošak do d�uboksa, stiš�e neki broj i onda uz “Koralje” pjevuši: “Jedne no�i stigli smo u grad!” A ti mu veliš: “Danas ne �u sti�i u grad niti do pono�i, jer mi oni tvoji tamo ve� pola dana kopaju po onom malom crvenom!”. Veli: ”Dino, daj mi tu potpiši za �enu!"... pa malo bla-bla �labramo... naš je to de�ko... i onda: "A kad sljede�i put do�eš, kad' god sam u slu�bi, mo�eš se profurati i na fri�ideru, a gore vašmašina puna �eg' ti paše!”; a ja: “Fu�kaj fri�ider, a za vašmašinu uvijek nekaj ima - ali kaj je s mojim autom!?”; on: “Odmah �u im ja re�i – sada je basta!”, a ja si mislim: “Kak' je to dobro snimati popularne plo�e za koje carinici ubacuju lovu, pa ih vrte u �uboksu, taman dok te zezaju na grani!”.
Tre�i �uboks je bio na prvom katu iznad kavane Dubrovnik: cijeli kat je bio u flipperima!
Toga dana smo uz muziku iz �uboksa Alma i ja na flipperu naštancali slobodne igre, svaki po dvoznamenkasti broj - ludo nas je išlo! Alma je na redu, ima jedinstvenu tehniku udarca iz zraka, i to vrhovima prstiju - kao da svira triole, pa nastavlja štancati. Kugla zuji, odskakuje, lupa i udara gore u staklo... sve što mo�e svijetliti se upalilo i blješti, sve što se mo�e oglasiti, pušta ton, broj�anik se vrti kao lud - prava ludnica, besplatne igre udaraju na brojilu kao tu�a!
A onda sti�e �uvar, onaj sa crvenom trakom na lijevoj nadlaktici, i ako nešto muljamo, mora jednostavno ugasiti flipper, što za nas zna�i sve opet iz po�etka, od nule!
Jasno, kod Alme, kao i kod svih nas u klapi, ništa nije bilo po propisu i sve na rubu "tilta": lupaš sa strane, drmaš, nadi�eš, povla�iš cijeli flipper, a kad' zatreba tresneš to�no tam' gdje treba i onda dalje drmaš i samo štancaš besplatne igre.
Zato �uvar pru�a ruku onako kako mora - prema štekeru, nema tu diskusije, ali ti na vrijeme isto pru�aš ruku i kao rukuješ se s njim u stilu: "Bok, što radiš ovdje, baš je dobro da smo se opet sreli!", usput utisneš nekaj sitnog i tiho veliš: "Ak' ti se dâ, daj to hiti u �uboks!" - i ništa se nije desilo! Šteker je ostao u polo�aju u kojem je i bio, a Alma uporno dalje štanca igre i slavodobitno galami: *Koja nesre�a, koja nesre�a!".
Da, zašto bi na Splavnici bilo druga�ije nego na flipperima - koja nesre�a, koja nesre�a!
Za portal: Davorin Krog
(davorin@bluewin.ch)
Od istog autora:
Crtice i sje�anja iz Zagreba (10)
(i u 10 - linkovi na predhodnih devet)
Crtice i sje�anja iz Zagreba (11)
Crtice i sje�anja iz Zagreba (12)
PS:
Slijede nastavci - svaki tjedan po jedan !
Prijedlog:
Dok ne prona�emo bolje rješenje, Vaše komentare, prijedloge i primjedbe na ovaj prilog, kao i na sve druge priloge objavljene na portalu, mo�ete poslati na adresu urednik@arhiva.croatia.ch, a krajem svakog mjeseca ili svaka dva tjedna, ovisno o broju prispjelih komentara, objavit �emo posebni prilog sa svim prispjelim komentarima - ako ih bude.
Vaše komentare objavit �emo prema Vašoj �elji; ili pod Vašim imenom (bez prezimena), ili pod Vašom e-mail adresom ili nam napišite Vaš Nick (Nickname) pod kojim da komentar objavimo, ali u tom slu�aju koristite uvijek isti Nick.
|
