Podsjetnik na ulazu u Europsku uniju U povodu petstotridesete obljetnice hrvatskoga tiskarstva Prva hrvatska tiskana knjiga - prije  530 godina - Prva dosad poznata o�uvana hrvatska tiskana knjiga je Misal po zakonu rimskoga dvora, za koji je po naznaki otisnutoj u njemu, u kolofonu nedvojbeno da je tiskan 22. velja�e 1483. godine “- let g(ospod)nih 1483. m(ese)ca perv(a)ra dni 22. ti mis(a)li biše svršeni”. Na�alost, to je sve što se o tom našem prvotisku pouzdano zna i oko �ega u znanosti nema, niti je bilo nedoumica i prepirka.   Johann Gutenberg i njegova tiskara u Mainzu Zna se i još nešto, a to je da su po�eci hrvatskoga tiskarstva vrlo visoko pozicionirani, usporedimo li ih s po�ecima tiskarske vještine kojima se mogu podi�iti mnogi drugi europski i svjetski narodi. Svoj editio princeps Hrvati su objavili samo 28 godina nakon što je izumitelj tiskarske vještine Johann Gutenberg u Mainzu objavio u povijesti prvu tiskanu knjigu (Bibliju 1455. godine), 18 godina nakon Italije, 15 godina nakon Švicarske, 13 godina nakon Francuske, 9 godina nakon Španjolske, 7 godina nakon �ehoslova�ke i Poljske, samo 6 godina nakon Engleske,1 godinu nakon Austrije i Danske, istovremeno kad i Švedska, i gle �uda! - �ak 20 godina prije Istambula, 32 godine prije Gr�ke i punih 70 godina prije od starog ruskoga grada Moskve.   Zvonimir Kulund�i� I još malo usporedbe. Naime, ako je (a bibliolog Zvonimir Kulund�i� je s puno na sna�nim argumentima zasnovanoga razloga tvrdio da jest) preva�na hrvatska inkunabula svjetlost dana ugledala u prvoj hrvatskoj tiskari, u li�kom selu Kosinju, tridesetak kilometara udaljenom od Gospi�a, onda je Be� samo godinu dana po�eo tiskati knjige prije, nego Kosinj, odnosno, frankopanski Kosinj je, bar što se ti�e tiskarske produkcije, drevnu Moskvu pretekao skoro za jedno stolje�e. A da Misal godine 1483. nije pao, kao što bi mogla konzerva iz zrakoplova pasti me�u pripadnike nepismenog plemena, ili kako bi to naš narod rekao, kao grom iz vedra neba, nego da je sasvim normalna i logi�na pojava i konzekvenca u hrvatskoj jezi�noknji�evnoj kulturnoj sredini onog doba potvr�uju i brojni hrvatski sjajni glagoljaški rukopisi iz 14. i 15. stolje�a. Zna�enjem vezano uz ovo, prof. Julije Derossi je primijetio: ”Znakovito je da se u 15. stolje�u utemeljuje i hrvatska knji�evnost na latini�nom pismu, na �istom hrvatskom jeziku, i u dobrom dijelu svjetovnoga zna�aja, a bogata je i hrvatska knji�evnost na latinskom jeziku, pa se hrvatski Prvotisak javlja, dakle, u doba kad se hrvatska knjiga mo�e podi�iti trima sastavnicama - glagoljaškom, nacionalnom latini�nom i latinskom.” {Julije Derossi: ”Misal 1483. – hrvatski prvotisak (editio princeps)” u Katalogu “Stolje�a hrvatske knjige - Zbirka Kezele”, Sveu�ilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb,2003.,str. 9.}.         Divot izdanje tiskarske vještine Misal po zakonu rimskoga dvora Misal iz 1483. godine je monumentalna knjiga napisana glagoljicom na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije na 438 stranica velikoga formata (19 x 26 cm). Tiskan je crno i crveno s ostavljenim praznim mjestima u tekstu za naknadno ucrtavanje inicijala i drugih eventualnih ukrasa. Pravo reprezentativno divot izdanje i tiskarski uzor, �ija je tehni�ka ure�enost na zadivljuju�oj razini, pred kojom bi se mogla postidjeti i ure�enost mnogih današnjih  hrvatskih i  inozemnih  izdanja. Osim njegova izgleda, koji svjedo�i o velikoj kulturnoj razini i tiskarskoj vještini naših glagoljaša koji su ga tiskali, za njega je divotno i to što je on prva tiskana knjiga na cijelom europskom jugoistoku. A za nas Hrvate je i te kako zna�ajna i �injenica da je Misal 1483. tiskan na hrvatskom jeziku, što zna�i da su Hrvati bili prvi narod u svijetu koji su tu, nakon Biblije najzna�ajniju bogoslu�nu knjigu, dobili na svom narodnom jeziku. Za razliku od svih drugih naroda katoli�kog svijeta, Hrvatski narod je ve� u po�ecima tiskarstva jedini imao povlasticu da nepunih 30 godina nakon što je Johann Gutenberg do prakti�ne upotrebe usavršio novu tehniku knjigotiskarstva pomo�u pomi�nih metalnih slova, bogoslu�ne knjige za narod i za ni�e sve�enstvo tiska na svom narodnom jeziku i svojim nacionalnim pismom glagoljicom, u �emu je velika povijesna zasluga za razvitak kulture hrvatskoga naroda naših popova glagoljaša, koji su se stolje�ima borili za upotrebu narodnoga jezika u bogoslu�ju. I dok su tu povlasticu u Katoli�kom svijetu izvojevali i kroz burno tisu�lje�e odr�ali jedino Hrvati, svima drugim katoli�kim narodima pravo bogoslu�ja na nacionalnom jeziku odobrila je tek Ustanova o svetoj liturgiji (Constitutio de sacra liturgia) na Drugom vatikanskom koncilu 4. prosinca 1963.     Gdje je tiskan hrvatski prvotisak Misal iz godine 1483. o�uvan je u desetak primjeraka, u hrvatskim i u inozemnim knji�nicama: u Zagrebu, Bolu na Bra�u, Vatikanu, Be�u, Petrogradu i Washingtonu. Godine 1971. na temelju primjeraka iz Vatikanske i Nacionalne i sveu�ilišne knji�nice u Zagrebu objavljen je i njegov pretisak, koji je uvezan u pergamenu i popra�en tekstovima najistaknutijih hrvatskih stru�njaka za pitanja vezana uz prvu hrvatsku tiskanu knjigu. Na�alost, u nepotpunom impresumu na njegovu koncu naveden je samo datum kad je tiskan, ali ne i mjesto gdje je tiskan, i to je izazvalo naga�anja hrvatskih znanstvenika o mjestu tiskanja te naše inkunabule i njihove nedoumice, a ponekad i vrlo �estoke, prepirke oko pitanja je li to mjesto Venecija, Izola, Modruš, ili Kosinj.  U po�ecima tiskarstva Venecija je bila poznato tiskarsko središte, u kom su tiskane i pojedine hrvatske knjige, napr., godine 1493. tiskan je glagoljski brevijar Bla�a Baromi�a, koji je kao tiskar u glagoljskoj tiskari u Senju godine 1494. tiskao Misal, a godine 1496. i knjigu Spovidi op�ene (�iji je pretisak objavio poznati povjesni�ar i muzealac u Senju, pokojni  prof. Ante Glavi�i� 1980. godine), kao i Lekcionar Bernardina Spli�anina, prva hrvatska knjiga na latinici, objavljena godine 1495., pa glagoljski Misal Pavla Modrušanina, tiskan godine 1528. itd. Sve je to ponukalo pojedine hrvatske znanstvenike da zaklju�e da je najvjerojatnije i hrvatska inkunabula, onako tehni�ki savršen Misal 1483., tako�er tiskan u Veneciji. Prof Julije Derossi, me�utim, u svom tuma�enju negaciju toga je potkrijepio �injenicom da u kolofonu u našem prvotisku nedostaje podatak da je objavljen u Veneciji, što, ina�e, karakterizira venecijanska izdanja. Zbog te, da ka�em falinge na našem Misalu 1483. po�elo se vjerovati da je naša inkunabula tiskana negdje u Hrvatskoj. Ali gdje?     U Kosinju je bila prva hrvatska tiskara Strana historiografija je dosta prije, a zahvaljuju�i ponajviše upornom istra�ivanju bibliologa Zvonimira Kulund�i�a i njegovoj nepopustljivosti pred mnogim protivljenjima, koja su dolazila i od najmjerodavnijih hrvatskih znanstvenih ustanova (ponajviše od Staroslavenskog zavoda “Svetozar Ritig” u Zagrebu) kona�no je i hrvatska historiografija prihvatila povijesnu �injenicu da je u li�kom selu Kosinju krajem 15. stolje�u djelovala, koliko je dosad poznato, prva i najstarija hrvatska tiskara, koja je bila i prva tiskara na cijelom prostoru europskoga jugoistoka. Ako �emo vjerovati sna�nim argumentima Zvonimira Kulund�i�a, a nemamo razloga da ne vjerujemo, naša prva tiskara je bila na Kuli Ribnik u Kosinjskom Bakovcu, u vlasništvu An�a VIII. Frankopana Brinjskog. U toj su kosinjskoj tiskari naši popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare, što godine 1696. izrijekom potvr�uje i senjski biskup Sebastijan Glavini� u izvještaju s kanonske vizitacije Likom i Krbavom nakon oslobo�enja od Turaka 1689. godine (gospi�ko-senjski biskup, dr.Mile Bogovi� taj izvještaj pripisuje senjskom sve�eniku Marinu, što, me�utim, spomenuti izvještaj ne negira, jer ako ga je i pisao sve�enik Marin, ne zna�i da je on mimoišao istinu!).U tom izvještaju piše:”Odavde prešavši planine i šume, sti�e se u Kosinj. Utvrda se nalazi na uzvisini i od nje su preostale samo ruševine. Bogata je nepresušnim izvorima. Da je ovo mjesto za vrijeme onih krš�ana koji su tu prije obitavali bilo slavno i nadaleko poznato –vani i u zemlji- dokaz su ovdje tiskani ilirski brevijari, kao što se to �ita u bilješci onih brevijara kojima se sada slu�e sve�enici glagoljaši pri �itanju kanonskog �asoslova…”I povijesni pisac Radoslav Lopaši� spominje tiskaru u Kosinju. U svom spisu “Dva hrvatska junaka Marko Mesi� i Luka Ibrišimovi�” (Matica hrvatska, Zagreb,1888., na str. 16.-17.) on piše:”Da se je neko� osobito kod plemstva i sve�enstva marilo i za pismo i za knjigu, navlastito slovinsku, kojom se jedino u tolikih crkvah Bog �astio i slavio, svjedo�i nekoliko u Lici nadjenih i tamo postalih prekrasno pisanih i urešenih glagoljskih rukopisa, od kojih ovdje izti�emo pisani po vikaru Li�kom, popu Bla�u Bobincu, g.1435. glagoljski misal, pak glasoviti Klotzov misal, od g.1368, koji je bio svojina kneza Novaka u Lici. U starom Kosinju štampale su se neko� glagolske knjige, i to prvi put na hrvatskoj zemlji”. Kosinj Kad sam bio pu�koškolac u Gospi�u od svojih sam starijih �uo za staru tiskaru u Kosinju, i zato me je �udilo da su nas u gimnaziji u Gospi�u u�ili da su “jugoslavenske prve tiskare po�ele raditi godine 1494. u Senju i u crnogorskom Obodu”, a da ni spomenuli nisu onu koja je prije ovih radila nedaleko od Gospi�a, u Kosinju. Zahvaljuju�i Zvonimiru Kulund�i�u, danas neznatni, ali povijesno slavni Kosinj je ozna�en na velikoj zemljopisnoj karti prvih tiskara u svijetu, koja je na velikom zidu u svjetskom muzeju tiskarskog umije�a u Gutenbergovu muzeju u Mainzu. To je znak da je svjetska znanost prihvatila Kosinj kao mjesto gdje je bila prva hrvatska tiskara. Zbog opasnosti od Turaka ta se tiskara godine 1493. povukla u sigurnije sijelo nadle�ne biskupije Senj, gdje je 7. srpnja 1494. objavljen Senjski misal. Nakon 14 godina rad se u toj tiskari ugasio i godine 1530. po�ela je raditi glagoljska tiskara u Rijeci. Kao mjesto prve hrvatske tiskare danas Kosinj nije sporan ni u hrvatskoj znanosti, koja, me�utim, još nije sigurna je li u Kosinju, ili negdje drugdje u Hrvatskoj, ( po nekima-mo�da, u Veneciji) svjetlo dana ugledala hrvatska inkunabula Misal iz 1483. godine. Zvonimir Kulund�i� je do kraja svog �ivota �vrsto vjerovao da je to bilo u prvoj hrvatskoj tiskari u Kosinju, i tiskanje Misala 1483. ve�e uz poznatog glagoljaškog pisara Broza Koluni�a. U jednoj svojoj raspravi Zvonimir Kulund�i� ispravno upozorava da “treba na umu imati da su u ono vrijeme tiskare nastajale samo ondje gdje su se kulturne potrebe za knjigom ve� toliko razvile, da ih tadašnja prepisiva�ka djelatnost nije mogla više zadovoljavati.” I tomu dodaje, da u spomenutom kontekstu “Misal iz godine 1483. stoji kao sna�an i neoboriv dokument blistavih dometa hrvatske kulture onog vremena”. Zvonimiru Kulund�i�u bih dodao da  divotni hrvatski tiskarski prvijenac  nama današnjima i našim budu�ima treba biti ponosna lovorika u zajedništvu europskog �ivljenja. Za portal: Mr. sc. Nikola Bi�ani�, prof. Od istog autora - Crtice iz Gospi�a: Grob u podrumu (i na kraju toga i sljede�ih �lanaka linkovi na daljnje Crtica iz Gospi�a) Po�etak