Crtica iz Gospi�a U povodu 190. ro�endana Oca domovine dr. Ante Star�evi�a GIGANT �ISTOGA HRVATSTVA I HRVATSKE PRAVAŠKE IDEJE Iako bi se o dr. Anti Star�evi�u i njegovom dr�avotvornom djelu mogle pisati opširne rasprave i mnoge knjige, ja �u u ovom eseju pozornost usmjeriti na sastavnice tog djela za koje dr�im da su mu bivstvene. No najprije �u spomenuti i neke zna�ajnice iz Star�evi�eva zavi�aja i iz �ivotopisa njegova roda, za koje mislim da nisu poznate šire. Iz �ivotopisa Star�evi�eva roda U pravu je drevna narodna pjesma koja po�ima stihom: ”Moja Liko što te povijest tkala”, jer je Lika, osobito njezin zapadni pedalj na kom se rodio Ante Star�evi� doista kraj poviješ�u zasi�en, te bi svaki kamen tu mogao pri�ati legende. Mo�da je doma�i li�ki pop, pjesnik dr. Fran Bini�ki iz Mušaluka, koga od Velikog �itnika dijeli rijeka Lika pogodio, da je jedan od sedmero legendarne hrvatske bra�e koji su po drevnoj legendi naše pretke doveli u naše današnje krajeve - Hrvat, baš kod �itnika utemeljio svoje ognjište, kao što �e svakomu tko poznaje hrvatsku povijest i tko duše ima  grgoljenje �itni�kih rijeka Otešice i Like i lahori s Velebita o�ivjeti sje�anje na kulturu Frankopana koja je u stolje�ima  prije Turaka cvala ovdje sa središtem u Za�itnom, koje su kasnije Turci zbog �estih bogatih sajmova (pazara) krstili Pazarištem. O toj kulturi govori i dragocjeni spomenik stare hrvatske knji�evnosti iz druge polovice 14. stolje�a, glagolski brevijar popa Fabijana, koji se �uva u Vatikanskom arhivu. Uz to, treba se sjetiti i prve hrvatske tiskare u Kosinju, nekoliko kilometara prosto zrakom odavde prema sjeveru, koja je bila prva tiskara u cijelom podru�ju jugoisto�ne Europe. No još je nešto vrlo va�no za to pazariško, klana�ko i �itni�ko podru�je, a to je etni�ka hrvatska �isto�a, zahvaljuju�i kojoj se kontinuum hrvatstva tu do danas odr�ao kao rijetko gdje. Tako, je, napr., godine 1846. na podru�ju pazariške op�ine bilo 2745 �itelja i svi su bili Hrvati katoli�ke vjere, a godine 1937. od 5742 �itelja ovdje, uz Hrvate katolike, samo ih je osam bilo pravoslavne vjere. Tvrdi drevni gradovi Hoteš, Ostrvica  Bu�im i na istoku Budak, Bilaj i Barlete bili su predstra�e tom srcu hrvatske Like, kom u �itnicima bijahu mlinice…   Ante Star�evi� se rodio 23.svibnja 1823. u Velikom �itniku, kraj Klanca, prosto zrakom kilometar, dva na sjeverozapad od li�ke središnjice Gospi�a, u tipi�noj li�koj bunjeva�koj katoli�koj hrvatskoj obitelji, pod najljepšom hrvatskom gorom Velebitom. Djed njegova djeda, njegov šukundjed Jakov Star�evi� je u bujici naših koja se iz Hercegovine pred Turcima slijevala prema zapadu dospio u Klis, pa u Senj i potom vojni�kim poslom preko Velebita u Liku, u Pazarišta, gdje je i ostao. Njegova je junaštva u vojevanju s Turcima opjevao fra. Andrija Ka�i� Mioši�. Taj je Jakov najstariji iz roda li�kih Star�evi�a za koje znade naša povijest, a njegov sin, ili - mo�da, unuk bio je Miloš Star�evi�, kapetan i zapovjednik u Velebitu osvojene turske utvrde i pazariški porkulab (seoski knez) iz 1702. godine. On je imao trojicu bra�e, kojima historiografija nije zabilje�ila ime, a svi su oni po ondašnjem nepisanom pravu �ivjeli u zadrugi Star�evi�a u Pazarištima, koju su, me�utim, dvojica napustili i u desetak kilometara isto�nijem Velikom �itniku utemeljili novu zadrugu Star�evi�a. Jedan od te dvojice, ili sin jednoga od njih je bio Pilip Star�evi�, koji je bio djed, a njegova �ena Marta je bila baka budu�ega Oca domovine Ante Star�evi�a. Jedan od sinova Pilipa i Marte bio je �uveni jezikoslovac, autor prve hrvatske gramatike na hrvatskom jeziku (1812. g.) pop Šime Star�evi�, zaslu�an i za to što je kao �upnik sv. Karla Boromejskog u Karlobagu godine 1836. doveo k sebi 13-godišnjeg sinovca Antu i ucijepio mu prve zasade neslomiva hrvatstva, koje su Antu Star�evi�a temeljito znamenovale kao rijetko koga i u�inile ga kriterijem pravoga hrvatstva. Antu su gimnazijski kolege u Zagrebu prozvali Stari, jer je od njih nekoliko godina bio stariji. On se u svom djetinjstvu zaista Bogu namolio, a o tom Antinom moljenju peru sklon Smiljan�anin Ivica Kova�evi� u jednom starom Li�kom kalendaru pri�a slijede�e:”U Zagrebu stanovao Stari u dvorišnoj sobi glomazne Kukovi�eve ku�e, pa sam ga kao �ak �esto posje�ivao. Premda se on od svoje pu�ke škole nikada više u Liku navra�ao nije, ostalo mu je �ivo u pameti što je u Lici pro�ivio. Sje�ao se kao danas, kako se s djecom piljao, idu�i iz škole plo�ao, �uškapice igrao, stoput je sa mnom ova sje�anja prepri�avao, jer me volio, pogotovo što je svoje najmla�e dane proveo u našoj zadru�noj ku�i. Tako mi je jednom pri�ao da se u našoj ku�i Bogu za sav svoj �ivot namolio, pa kad onda ne bi ni O�enaša više izmolio, da bi mu Bog taj grijeh lako oprostio. Evo kako je to Stari kad je bio mali molio. Kad bi se s mojim ocem vratio iz škole, skupila bi se sva zadru�na �eljad oko stolice, posjedali na tronoške, reduša donijela na stol drvene zdjele s palentom i varenikom, koliko njih, toliko drvenih �lica, a gospodar zadruge, did Ivan, prihvatio bi u ruke mišaju. Kako bi posjedali i prekri�ili se, po�eo bi did Ivan moliti Jedinstvo: Jedan - jedan je Bog na nebu. -O�e naš!.. Zdravo Marijo!..; Dva - dvi su plo�e Mojsijeve!.. - O�e naš!.. Zdravo Marijo!..; Tri - tri su osobe u Bogu!.. - O�e naš!.. Zdravo Marijo!..; �etiri - �etri su evan�elista!.. -O�e naš!.. Zdravo Marijo!..; Pet - pet je rana Isusovih! -O�e naš!.. Zdravo Marijo!..; I tako sve do 24, a onda za sve �ive, za zdravlje blaga, pa za mrtve, sve skoro do devetoga koljena. Naravno da su djeca kroz cijeli dan izgladnjela, pa kad bi se koje mašilo �licom u zdjelu, ve� bi dobilo od dida Ivana mišajom po prstima, pa je bilo red moliti, �ekati i o�ima glad ta�iti. No kako je did Ivan bio ve� ostario, bilo mu je više od 80 godina, znao je usred molitve i zadrijemati, pa kad bi ga tko od dru�ine gurnuo i on se prenuo, zapitao bi, da gdje smo stali. U taj mah svi bi se jednoglasno slo�ili: Kod tetke Ane! Bila je to pok. tetka, koje se malo tko od �eljadi i sje�ao, pa je zato najzadnja u molitve i dolazila, jer još jedan O�enaš i Zdravo Marijo, pa se hva�aj varenike i  palente." Ja �u ovomu dodati, da se nakon svakoga navedenog zaziva u molitvi Jedinstvo u cijelosti molilo O�e naš i Zdravo Marijo, i da se mali Ante doista dragom Bogu namolio. Duh I besjeda pravaškom pokretu I sinovi Antina brati�a, Karla Star�evi�a, odvjetnici dr. David i dr. Mile Star�evi� su se istakli kao hrvatski narodni zastupnici i kao domoljubi. Osobito se istakao golijat tijelom, sjajan govornik i dušom jak David, koji je s pravašem Josipom Gr�ani�em iz Senja 5. listopada 1885. u Hrvatskom saboru u Zagrebu “odigrao” famozni “saborski nogomet”, u kom je “lopta” bio hrvatskomu narodu omrznut hrvatski ban Khuen Hedervary, a “igra�i” su za “premiju” dobili 5 mjeseci strogog zatvora. Dok je dr. Ante Star�evi�, komu retorstvo nije bila bolja strana, bio hrvatskom pravaškom pokretu misao, duh, ideja, njegov sinovac David Star�evi� je pravaškom pokretu bio besjeda, koja je Hrvatsku stranku prava unijela u širine hrvatskoga naroda… Politi�ka filozofija Oca domovine U odre�enju politi�ke filozofije dr. Ante Star�evi�a treba po�i od pojma narod, koji je kao politi�ka kategorija bitan i nezaobilazan u shva�anju pojma dr�ave. Rije� narod ne imenuje ni puk, ni gomilu �eljadi, nego politi�ki organizirane pojedince koji su zajedništvom podrijetla, dakle, etni�ki, zajedništvom kulture i jezika, tradicije, obi�aja i teritorija povezani i �iji najviši stupanj unutarnje povezanosti na izvanjskom empirijskom planu predstavlja dr�ava. Zato su pojmovi narod i dr�ava u me�usobnoj korelaciji, oni su suodnosni, te jednoga od njih ne mo�emo pomišljati bez da pomišljamo i drugoga, kao što su u mišljenju nerazdvojni pojmovi uzrok i njegova posljedica. Iz povijesno autenti�ne �injenice da su Hrvati na današnjim svojim prostorima politi�ki organizirani kao narod i da su izvanjsku dimenziju te organiziranosti svojom samostalnom dr�avom potvrdili još pred 14 stolje�a izvire hrvatsko povijesno dr�avno pravo, na kom su Eugen Kvaternik i dr. Ante Star�evi� polovicom 19. st. utemeljili hrvatski pravaški pokret i borbu za uspostavljanje Hrvatske kao samostalne dr�ave. Poslušamo li Eugena Kvaternika, shvatit �emo da “neimade na svietu naroda toli sni�ene �udi, koji si ne bi samostalnost dr�ave �elio; pojedini �lanovi naroda mogu biti izdajicama; glupost u narodnoj politici mo�e prouzro�iti da ve�ina voditelja naroda posrne za putem podanosti svoje; no narod se svagda otimlje tu�instvu- bi re� to je priro�eni �ovje�anstvu nagon uzdr�anja politi�kog”. Podr�avaju�i Eugena Kvaternika, dr. Ante Star�evi� je u govoru u Hrvatskom saboru 26.lipnja 1861. istakao: ”Ja ne razumim, što ho�e da ka�u oni, koji vele da kraljevina Hervatska, kraljevina pet stoletjah perkosivša iztoku i zapadu, nemo�e o sebi neodvisna stajati. Nijedan narod nemo�e bez drugih narodah obstati, pa itako svako selo mo�e kao neodvisna der�ava biti”. Na toj pouzdanoj potki svoj su dr�avotvorni program temeljili dr. Ante Star�evi� i njegov politi�ki istomišljenik Eugen Kvaternik, hrvatski politi�ki blizanci, od kojih je Li�anin dr. Ante Star�evi�  bio više misaoni i proro�ki lik, a Eugen Kvaternik, koji je u borbi za  Hrvatsku poginuo u Lici, više dinami�an revolucionar, emigrant, borac i tragi�an hrvatski buntovnik. Filozof hrvatske narodne svijesti Dr. Ante Star�evi� je najhrvatskiji, jer je u svom nauku kondenzirao ono što je u hrvatskim osje�ajima na na�in kako to nije nitko prije, ni poslije njega, zbog �ega je i nazvan Ocem domovine. On je filozof hrvatske narodne svijesti, i to je bitan sastojak njegova u�enja. Oko hrvatske sudbine, koja je bila na kocki, prepirale su se i nadmudrivale struje razli�itoga imena. Jedni su kao narodnjaci bili austrofili, drugi su kao unionisti bili ugarofili, mad�arofili, a neki, opet, slavenofili i jugofili. Samo pravaši pod vodstvom dr. Ante Star�evi�a nisu htjeli ni k Pešti, ni k Be�u, ni k Beogradu, niti k Srbiji, nego su jedini hrvatski izlaz prema budu�nosti vidjeli u tom da se Hrvati ne priklanjaju nikomu, ve� da ostanu svoji na svom. Star�evi� je vidio da je habsburška dinastija hrvatske nade iznevjerila, ali je vidio i da “Magjari �ele samo u tla�enju narodah Austriu izmeniti”, a znao je i da: ”bez samostalnosti i neodvisnosti narod nemo�e biti narodom, osebom, nego je samo puk, mno�ina �eljadi.” Me�utim, krvavi neuspjeh rakovi�ki je godine 1871. pokazao da bi utopijski bilo, pokušati Hrvatsku iz austrougarskoga oceana nasilno izvla�iti, i zato je Anti Star�evi�u u razvijanju misli bilo bitno narodnim zastupnicima u Hrvatskom saboru osvijesti, da “ako smo mu�i slobode i napredka, moramo nastojati da našemu narodu izbijemo iz glave veru koju mu je Austria i Rusia narinula, veru kao da smo mi, uzder�avatelji Austrie, tako slabi da nemo�emo druga�ie, nego kao bilo �iji robovi �iviti…” U Predstavkama  �upanije rie�ke kao veliki �upan Rie�ke �upanije 1861. god. dr. Ante Star�evi� isti�e: ”…napokon mi vam iskreno izpovedamo, da je pripovedka o siromaštvu, o slabo�i i o malenkosti Hervatske, tudje bilje, razsadjeno po razterganu narodu hervatskom samo zato, da ovaj narod izgubiv pouzdanje u se, tudjincu se time lakše u naru�aj baci…” Pou�en sjajnim poznavanjem hrvatske povijesti, na kojoj je temeljio svoje politi�ko u�enje, u Odgovoru na pozdrav akademijske mlade�i u Zagrebu 28. o�ujka 1867. dr. Ante Star�evi� je poru�io: ” – narod, u kojem se je, što je drugde preredko, juna�tvo s umom ven�alo; trubiti da taj narod hervatski mo�e revno braniti i der�ati ovoga i onoga, nu da sama sebe ne mo�e uzder�avati, nego da se mora podlagati slabiemu od sebe; tu o�itu neistinu, tu sablazan trubiti, što drugo mo�e znamenovati, nego naš narod osramotit i posvetit današnje stanje, u kojem on nepravadno pogiba.” To svim snagama nastoje neprijatelji suverene, nezavisne Hrvatske, razni tipovi i protuhe, Hrvatskoj opasniji od otvorenih neprijatelja izvan nje. Njih Star�evi� imenuje kao Slavoserbe, a iscrpno ih je ocrtao u raspravama: “Stranke u Hervatskoj” (u nastavcima u novinama “Hervat” 1868. g.) i “Pasmina slavoserbska po Hervatskoj” (1876. g.). Star�evi� je razlikovao 5 vrsta Slavoserba, koje, me�utim, sve objedinjuje zajedni�ki protuhrvatski mentalitet, ili kako u raspravi “Stranke u Hervatskoj ”Star�evi� ka�e: ”…u stvari, oni su svi jednaki: su�anjstvo im je svima �ivalj, i oni su �ivalj su�anjstva. S toga, dok bude su�anjstva, bit �e i Slavoserbah, i dok bude Slavoserbah, bit �e i su�anjstva.” Spasio je hrvatstvo Dr. Ante Star�evi� je formulirao ono što bitno odre�uje hrvatsku narodnu svijest i zato je postao i ostao jedini valjani kriterij hrvatstva i sigurni me�aš u razlu�ivanju koja je od naših orijentacija prava hrvatska, pouzdan svjetionik naše budu�nosti i ispravan orijentir hrvatskoga smjera kojim nam valja i�i. Dabome, Star�evi� Hrvatsku nije oslobodio ni od Be�a, ni od Pešte, niti od Beograda i Srbije, jer on nije bio prakti�ni politi�ar, ni revolucionar koji bi pozivao na ustanak, nego je sna�e�i hrvatsku nacionalnu svijest, vodio revoluciju u hrvatskim glavama i spasio hrvatstvo. Izvrsno je ocijenio da sudbonosnost za hrvatski narod nije toliko u udru�enim naporima be�ke habsburške kamarile i doma�e hrvatske slavoserbštine, koliko u nedostatku prave hrvatske nacionalne svijesti i istaknutoga narodnog programa ondašnjih hrvatskih politi�kih snaga. Iz hrvatske je povijesti nau�io da bitke nismo gubili zbog snage naših protivnika, ve� zbog našega nejedinstva i zbog naše politi�ke slabosti. I baš to treba naglasiti, osvr�u�i se na djelo Oca domovine dr. Ante Star�evi�a, da kad nam je Providnost kroz našu povijest (a to vrijedi i za hrvatsku sadašnjost!) nudila da postanemo svoji na svom i dr�avno neovisni, mi smo gubili i postajali tu�i, jer nismo bili star�evi�anski jedinstveni, pa nas je polovica, ako ne i više, odlazilo na suprotnu stranu, ili je rogoborilo protiv Hrvatske, da bi se ponukani nekim nadnacionalnim, kozmopolitskim, i internacionalnim, nekim euroglobalisti�kim, ili-Bo�e sa�uvaj! – nekim “bratskim” op�ejugoslavenskim interesima i ciljevima, borili protiv hrvatske vlastitosti. Star�evi�u je Hrvatska  bila iznad svega, i sigurno i danas kad se s tezom starog prava k Markovom trgu uspinje on grmi rije�i kojima je 20. svibnja 1871. pred izbore u Krapinskim toplicama upozoravao bira�e:”…�uli ste me. Ako imate kakve druga�ie misli i te�nje, ovim mojim protivne, ja vam svetujem da izaberete koga drugoga za vašega zastupnika, i o�itujem vam da ne �u biti vaš zastupnik. Jer ja ne mogu braniti nego moje osvedo�enje.” Usprkos njegovim oštrim rije�ima, izabrali su ga. �uju li danas mjerodavni u Hrvatskoj što im Otac domovine poru�uje? Il’‚ su “brige” za Hrvatsku sasvim usnule!… I u knji�evnosti  i u jeziku bio je hrvatski dosljedan Dr. Ante Star�evi� se istakao i kao knji�evnik u u�em smislu, kao satiri�ar, dramaturg, pjesnik i prevoditelj. Jetkom satirom je mlatio po hrvatskim koristoljupcima, koje je krstio “prakti�nicima” I lupao  po puzavcima i po ulizicama, koje je zvao “našincima”, jer su hrvatski jezik u strahu da se ne zamjere zvali “naš jezik”, ne usudivši se imenovati ga njegovim pravim hrvatskim imenom, a u obrani hrvatskoga jezika od Knji�evnog dogovora u Be�u 28. o�ujka 1850. i od ijekavštine Vuka Stefanovi�a Karad�i�a, koji je Hrvate reducirao na �akavce i kajkavce, dr. Ante Star�evi� je dosljedno ustrajao u etimologijskom pravopisu i u svojoj ekavici, u jezi�nu upotrebu vratio je pojedine izvorne hrvatske rije�i, a u polemikama s hrvatskim vukovcima bio je vrlo oštar i nije birao sredstva, ni na�ina. I u oporuci dosljedan u skromnosti Posebna odlika dr. Ante Star�evi�a bila je skromnost, koju su mu kao izuzetnu vrlinu priznali i njegovi protivnici. Kad je bio veliki �upan Rije�ke �upanije od mjese�ne si je pla�e ostavljao tek za ono najminimalnije i sve iznad toga dijelio je ubo�nima, koji su se svakoga prvoga u mjesecu okupljali pred njegovim vratima. U djetinjstvu ubrizganu skromnost u zreloj je dobi u�vrstio spoznajom da sloboda od potrebitosti odre�uje stupanj �ovjekove slobode i neovisnosti. U oporuci koju je napisao u postelji, 11 dana nakon što je uselio u Star�evi�ev dom u Zagrebu, iskazao je �elju da ga se nakon smrti bez posebnih pompa i sve�anosti pokopa u jedno seosko groblje pokraj Zagreba, naglasivši da nikako ne u groblje zagreba�ko, i tomu je dodao da si je djelima podigao spomenik u narodu i da mu drugi spomenik ne treba. S nedovršenih 73 godine �ivota umro je 28. velja�e 1896. u Star�evi�evom domu, u prisutnosti ro�aka dr. Mile Star�evi�a i knji�evnika Eugena Kumi�i�a i njegove �ene Marije, koja mu je zaklopila o�i i upalila svije�u kad je izdahnuo oko 3 sata iza pono�i. Pokopan je 1. o�ujka 1896. u groblju u Šestinama, navodno u li�kim opancima. Suprotno njegovoj �elji, godine 1903. nad  njegovim je grobom podignut divotan spomenik, djelo hrvatskog kipara Ivana Rendi�a. Njegov grob je bio i ostao svetište hrvatskoga naroda! Spomenik dr. Anti Star�evi�u u dvorištu njegove rodne ku�e A danas? Veliki �itnik u kom se Ante Strar�evi� rodio u odnosu na Mali �itnik, koji je u neku ruku njegov nastavak uz rijeku Liku prema Mušaluku je doista veliki, jer danas u njemu u 19 ku�a �ivi 45 �itelja, dok je u Malom �itniku svega 1 ku�a i u njoj 3 �itelja. �itni�ani su radini na svojim oranicama, osobito plodnim za izvrsni li�ki krumpir. Izvan �itnika njegovih raseljenih �itelja ima u Gospi�u, Zagrebu, Rijeci, Sisku, a nekoliko ih je i na privremenom radu u Njema�koj. Svi su oni ponosni na svoje velikane, osobito na Oca domovine. Njihovo hrvatstvo, kako mi nedavno kao svom zemljaku Gospi�aninu rekoše, ne dozvoljava da u �itniku postoje politi�ke stranke, osim Hrvatske stranke prava i HDZ. Svoju odanost Hrvatskoj su pokazali i u Domovinskom ratu, a s neprikrivenim ponosom �e svom posjetitelju pokazati spomen-dom dr. Ante Star�evi�a, koji je na poticaj gospi�ke podru�nice Hrvatske demokratske zajednice podignut na temeljima rodne ku�e Oca domovine i koji je 23. svibnja 1998. uz nazo�nost visokih du�nosnika Hrvatskog dr�avnog sabora i vlade Republike Hrvatske otvorio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tu�man u �ast 175. ro�endana Oca domovine.  Za portal: Mr. sc. Nikola Bi�ani�, prof. Od istog autora - Crtice iz Gospi�a: Karlobaška povijesna znamenja (i na kraju toga �lanka linkovi na predhodnih 8 Crtica iz Gospi�a) Po�etak