PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PJESNI�TVO

Danijel Dragojevi� (1934)

antologijske pjesme: Trava, Jesen, Plan grada, Karta, Pod ki�obranom, Ako se jednom, Na padini, Pu�evi na splitskoj ribarnici, U novinama �itamo, Susret + Postanja, Bljesne prostor, Kornja�a, Nebeski bolesnik, �etvrta �ivotinja, �ivotinja od vremena, Ceremonijal, O ribama, Guljenje krumpira, Nenadana svjetlost, Predstoji nam, Umor rije�i, Ponekad, Zvijezda Mozartove godine, Zvijezda dvojna

Ro�en je u Veloj Luci na Kor�uli. Do sada je objavio slijede�e pjesni�ke zbirke: Kornja�a i drugi predjeli (1961), U tvom stvarnom tijelu (1964), Svjetiljka i spava� (1965), Nevrijeme i drugo (1968), Bijeli znak cvijeta (1969), O Veronici, Belzebubu i kucanju na neizvjesna vrata (1970), �etvrta �ivotinja (1972), Prirodopis (1974), Izmi�ljotine (1976), Razdoblje Karbona (1981), Rasuti teret (1985), Zvjezdarnica (1994), Cvjetni trg (proza) (1994) i Hodanje uz prugu (1997).

U poeziji Danijela Dragojevi�a fenomenolo�ko iskustvo prethodi ontolo�kom, a ontolo�ko se, netom motivirano, obra�a ponovo fenomenolo�kom. Krajolik/pejza� koji se javlja u njegovoj poeziji postaje popri�te i pozornica totaliteta obnovljenog na temelju otkri�a njegovih elementarnih sastojina. Temeljna preobrazbena tematika njegova pjesni�tva jest �e�nja za rasapom i hodo�a��e znakova k postanju. Ono �to subjekt vidi i isku�ava u zbirci U tvom stvarnom tijelu (1964), nije stalnost i posjedovanje, nego mijena. Paradoksalno, dosegnuv�i predmet kao obzor predmetnosti, pjesnik se od njega odvra�a u korist procesualnosti - stvarno je tijelo samo okvir ljubavi prema nekoj veoma nestalnoj i nepostojanoj predmetnosti.

Prirodopis (1974): U Dragojevi�evoj poeziji ulogu objektiva igra govor. Ono �to odlu�no odre�uje pojavnost slike ocrtane objektivnom jest tehnika bilje�enja, a Dragojevi� tu tehniku prispodobljuje filmu. Ne zaokupljaju ga izdvojene, nepokretne slike stvari, ve� dinami�ki postupak koji, sagledavaju�i stvar iz raznih kuteva vidi njezinu mijenu i preobrazbu. Pozivanja na tehniku filma, kao medija u kojemu se vidi svojevrsna usporedna stvarnost suvremenog svijeta, veoma je �esta kod Dragojevi�a.

Cjelokupno hrvatsko pjesni�tvo do Dragojevi�a, a tako�er i nakon njega, poima pjesni�ki jezik kao sredstvo bijega, eufori�nog osloba�anja (Mihali�), tematizirane pustolovine (�oljan), onostranosti pojmova (Gotovac), igra�ke distrakcije (Slamnig). Kod Dragojevi�a je pjesni�ki jezik, naprotiv, na�in neposrednog osvjedo�enja, provjere i ovjere postoje�eg, utvr�ivanja o�iglednog. On ponovno vra�a govor o o�itom unutar odlu�no povijesnog koncepta - vremenito nikad nije do te mjere toliko dojmljivo koliko u svojim kratkim spojevima s vje�nim, kakvi god bili njegovi kolektivno-mitski ili individualni razlozi.

Lanac preobrazbi odvija se unatrag, do sve elementarnijih slika. I dok nas ve�ina pojava u suvremenom hrvatskom pjesni�tvu nastoji uvjeriti da je bijeg naravno stanje pjesni�kog jezika i njegov razlog, ili �ak da su u stanju taj bijeg ostvariti, Dragojevi� se u Razdoblju karbona (1981) potvr�uje kao pjesnik koji zna pustiti rije� daleko od sebe, ali ugradiv�i joj inteligneciju povratka. Teorija zamjene (a zamjena je egzistencijalna nu�da, oblik nagona za samoodr�anjem) jest dragojevi�evski formulirana teorija metafore - zamjenom jedne rije�i unutar jednog teksta, ostvaruje se metaforski pomak i prijenos zna�enja cijelog sustava. Zamjena je i neprestana odgoda smrti; ne te�i li smrt tome da nas zamijeni i postane na�om metaforom? Ali zamjenom se zapravo ni�ta ne rje�ava; zamisliti zamjenu zna�i groziti se njezina ishoda. Opstanak nije drugo do neprestano projiciranje, ubacivanje u budu�nost, u jo� neodre�eno i nere�eno.

(Zvonimir Mrkonji�: IZVANREDNO STANJE, GZH, 1991.)

Zvjezdarnica (1994): Ove pjesme ne te�e nekom nebeski udaljenom cilju, nisu protokol neizvjesnog puta ka prosvjetljenju, ve� prije svojesvrsni dnevnik nekoga tko je unutarnju napetost takvog puta razmijenio za "potpunu opu�tenost". Pjesnik ne �eli odabirati, ve� uvijek biti raspolo�en za sve na �to mo�e nai�i, pu�tati sva bi�a da budu ono �to jesu, a u isti mah nastojati oko njih, omogu�avati njihovo postojanje svojim gledanjem, divljenjem i zahvalno��u. Neposredan odnos prema bilo kojoj stvari za njega je uzajamno darivanje, poziv na postojano slavlje. Prostor Dragojevi�eve poezije je poput nekog grada oblikovanog po ljudskoj mjeri, gdje na svakom trgu i svakoj uli�ici bilo kada mo�e zapo�eti kakvo zanimljivo zbivanje. Taj dojam trajne novosti, ta sposobnost da se bi�a sagledaju kao da su tek �to su zauzela mjesto u svijetu te jo� ni sama ne znaju kojim �e nam se rje�enjem obratiti, jedna je od radosnih tajni ove zbirke.

(Hrvoje Pejakovi�, bilje�ka u: Danijel Dragojevi�: ZVJEZDARNICA, HSN, Zagreb, 1994.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Josip Sever (1938 - 1989)