PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PJESNI�TVO

Viktor Vida (1913 - 1960)

antologijske pjesme: Su�anj vremena, Sarkofag II, Arkada, Ex voto, Staklena spirala, Svrgnuti car, Primorci nad hrastom, �ara + An�eo mrtvih, Tri kralja, Tijelo no�i, Proroci, Odlazak bogova

Ro�en u Kotoru, a maturirao u Podgorici. Nakon mature odlazi s roditeljima u Zagreb i diplomira jugoslavistiku i talijanistiku. Potom radi kao knji�ni�ar u talijanskom institutu u Zagrebu. Po�etkom rata je suplent realne gimnazije, dok zapravo radi na Romanskom seminaru Filozofskog fakulteta. 1942. odlazi u Italiju, a 1948. sa obitelji seli u Argentinu. �ivi u Buenos Airesu i radi kao dr�avni �inovnik. 1960. �ivot zavr�ava samoubojstvom, baciv�i se pod vlak.

Vida je bio poznat kao ekscentri�an i duhovit �ovjek, boem - nimalo sli�an onome kakav je bio u svojim pjesmama, tako da mu je poezija za �ivota uglavnom pro�la nezapa�eno. Tek poslije smrti i posmrtnog izdanja njegovih Sabranih pjesama u Buenos Airesu, po�eli su se �e��e javljati �lanci o njemu i njegovoj poeziji. Svojim dvjema zbirkama Svemir osobe (Buenos Aires, 1951) i Su�anj vremena (Buenos Aires, 1957) stekao je pjesni�ki ugled u �irokim slojevima hrvatske emigracije. Novija hrvatska poezija ne poznaje pjesnika u �ijem je djelu u tolikoj mjeri ugra�ena njegova intima, ne poznaje tako �itljivu potresnu poetsku ispovijed kao �to je �itamo u hermeti�kim Vidinim sithovima.

Premda homogeno, njegovo pjesni�ko djelo dijeli se na dva dijela: na poetske po�etke (odnosi se na pjesme ispjevane u domovini do 1942.) i na mnogo ve�i, rafiniraniji opus, ve�inom objavljen u Argentini. U njima je nesumnjivo najsna�niji motiv smrti (Poslanica mrtvog, Bokelji putuju, Tunel, Otrovane lokve) te motiv �e�nje za pejza�ima pro�le mladosti i zasjenjenim idilama davnoga djetinjstva.

�to se izraza ti�e, susret sa zagreba�kim boemskim krugom okupljenim oko Ljube Wiesnera i Nikice Poli�a, bio je za Vidu presudan. Oslobodio ga je �irokog baladesknog slobodnog stiha pa preuzima njihovu vezanu strofu, prigu�enu muzikalnost i zvonkost (Kavane, Kavane i zimske ve�eri, Pjesma o drevnim lulama i sonet Pokoj vje�ni �ovjeku bez autobiografije).

U emigraciji se nije politi�ki isticao pa je ona uglavnom pridonijela postizanju njegove ve�e zrelosti, sugestivnosti te �vr��em i bogatijem izrazu. Prisutna je i religiozna komponenta njegove poezije koja oscilira izme�u katoli�ke likovne estetike i panteisti�kog humanizma: Bog s vremenom postaje nasu�na Vidina potreba i jedini sugovornik.

Vida je pisao i pjesme u prozi, proznu poeziju feljtone i eseje, ali osim eseja o talijanskom nobelovcu Salvatoreu Quasimodu, Quasimodo ili odiesja lirike (1960) i jedine novele Tajno poslanje (1951), sva ostala proza ima uglavnom dokumentarnu vrijednost.
(Marijan Matkovi�, PSHK 139, Zagreb, 1982.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Jure Ka�telan (1919 - 1990)