PREGLED
NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost
1952 - danas
DRAMA
Miro
Gavran (1961)
Ro�en u Gornjoj Trnavi u Slavoniji.
Studirao dramaturgiju na AKFT u Zagrebu. Radi kao dramaturg, a potom i ravnatelj
Teatra ITD, gdje pokre�e i vodi scenu Suvremena hrvatska drama. Od 1992. �ivi
kao profesionalni pisac te pokre�e �asopis Plima. Idejni je za�etnik (1995) i
stalni pisac Epilog Teatra.
Debitirao je 1983. s dramom Kreontova
Antigona, a potom uspje�no realizira i Urotnike, Ljubavi Georgea Washingtona,
No� bogova, �ehov je Tolstoju rekao zbogom i druge. 1989. objavljuje knjiga pripovijedaka
Mali neobi�ni ljudi te prvi roman Zaboravljeni sin ili An�eo iz Omorine. Kasnije
nastaju i romani Kako smo lomili noge, Klara, Margita ili putovanje u novi �ivot
i Judita. Tijekom devedestih javlja se i sa nekoliko proznih knjiga za djecu.
Komedijom Mu� moje �ene (1991) zapo�inje komediografski niz; 1994. re�ira grotesku
Pacijent doktora Freuda; 1995. dramu Kad umire glumac; 2000. pi�e dramu Sve o
�enama, a 2001. roman Judita. Devedesetih godina njegove drame bivaju izvo�ene
u brojnim svjetskim kazali�tima pa Gavran postaje najizvo�eniji hrvatski pisac
u svijetu te dobitnik brojnih knji�evnih nagrada.
Iako je
kazali�te 20. stolje�a op�enito obilje�eno avangardisti�kim tipom inovativnosti,
osporavateljski usmjerenim prema idejama gra�anskog teatra, Gavranova osporavateljska
gesta ne samo da nije avangardisti�kog karaktera, nego �ak negira iskustva koja
je avangarda nametnula kazli�nim institucijama; zagovaraju�i model u kojemu je
sva pozornost fokusirana na dramski tekst i gluma�ko umije�e, dok je uloga redatelja
gotovo neprimjetna, u potpunosti podre�ena piscu i glumcu.
KREONTOVA
ANTIGONA (1983)
Drama
Zahvaljujem na suradnji Sofoklu, Anouilhu i Smoleu
(M. G.)
�ele�i se dokopati apsolutne vlasti, Kreont se �eli
rije�ti cijele obitelji kao potencijalnih pretendenata na prijestolje pa je tako
i Antigonu osudio na smrt. Ona ne razumije za�to je osu�ena i zbog �ega �e biti
ka�njena bez krivnje. No prije nego umre, Kreont �eli da Antigona odigra dramu
koju je on napisao (tekst Antigone koju poznajemo kao heroinu). Prihva�anjem toga
teksta Antigona mijenja svoj odnos prema smrti i vi�e se ne boji umrijeti te misli
da �e ispijanjem otrova prije Kreontove re�ije pomutiti njegove namjere. No nakon
�to je ve� progutala otrov, Kreont joj saop�ava kako njegove namjere ne mogu biti
pomu�ene, jer ako ne�e Antigona, ostaje jo� Izmena koja �e pristati da ulogu odigra
do kraja.
U ovoj reinterpretaciji mita o Antigoni, autor je
iznevjerio svaki horizont o�ekivanja. Gavranov Kreont izjedna�ava ljudsko dru�tvo
i kazali�te, a tu ideju kasnije �e varirati i ostatak njegova opusa (o svijetu/dru�tvu
kao kazali�tu). Kreont je redatelj montiranog procesa, a Antigona �rtva izmanipuliranog,
izre�iranog ure�enja svijeta, i od te predodre�enosti sudbinom ne mo�e pobje�i.
Pristaju�i na u�enje uloge u toj drami, ona se mijenja i miri sa smr�u. No kad
je ve� sigurna da �e ispijanjem otrova uni�titi Kreontovu predstavu, on joj, prije
nego padne mrtva saop�ava kako njegove predstave nikada ne dolaze u pitanje jer
�e sigurno Izmena pristati na njegove uvjete. Tako kraj ispada pesimisti�an, ali
Gavran zapravo samo dosljedno provodi ideju o uzaludnosti pojedinca u totalno
izmanipuliranom poretku svijeta. U drami se izdvajaju tri tematska ciklusa: -
vlast i mo�, ljubav te umjetnost (Nik�evi�) - �to �e kasnije postati opsesivne
teme Gavranova stvarala�tva.
(Ana Lederer: PARTITURE ZA GLUMCE.
Pogovor knjizi: Miro Gavran, ODABRANE DRAME, MK, Zagreb, 2001.
Dopu�tenjem
autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra
na portalu:
Lada Ka�telan (1961)
