PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

DRAMA

Ivan Supek (1915 - 2007)

Ro�en je u Zagrebu, a matematiku, fiziku i filozofiju studirao u Z�richu, Leipzigu, Parizu i Zagrebu. Poslije II. svjetskog rata posve�uje se znanstvenoistra�iva�kom radu na podru�ju fizike. Jedan je od utemeljitelja Instituta za filozofiju znanosti i mir JAZU. �lan je HAZU i dobitnik brojnih nagrada na podru�ju fizike, znanosti i filozofije.

Autor je romana Dvoje izme�u ratnih linija (1959), Proces stolje�a (1963), U prvom licu (1965), Heretik (1965), Sve po�inje iznova (1970), Extraordinarius (1974), Otkri�e u izgubljenom vremenu (1987), Krunski svjedok u Hebrangovu slu�aju (1990), Buna Janusa Pannoniusa (1992). 1971. objavljuje Drame (Mirakul, Heretik , U kasarni na rubu �ume, U predsoblju, Otpadnici). Tu je i knjiga SF-proze EPR - efekt (1995).

Supekove drame potvr�uju predod�bu o njegovu kazali�tu kao teatru uprizorenja, apela, razobli�avanja i ostvarivanja, ostvarivanom na zasadama i na�elima humanizma. Iako smje�tena u povijesne okvire, Supekova dramska djela nisu povijesna u smislu historiografskog poimanja, jer on ne primjenjuje selekciju gradiva niti polazi samo od objektivnih historigorafskih kriterija, ve� i knji�evnih i humanisti�kih. Tako u drami Heretik , koja govori o splitskom nadbiskupu, fizi�aru i crkvenom reformatoru, prete�i ekumenskog duha, Marku Antunu de Dominisu on traga za Dominisom u njegovu vremenu, nagla�avaju�i pritom ono po �emu je Dominis zna�ajan i aktualan u na�im danima.

HERETIK (1968)

Radnja se odigrava u Tvr�avi Sant'-Angelo u Rimu 1624, s retrospektivama u Splitu 1603. i 1615, te na londonskom dvoru Jakova I. godine 1621. Nakon smrti svoga za�titnika, pape Grgura XV, koji ga je bio razrije�io ekskomunikacije i prigrlio poslije povratka iz Londona, Dominis je zato�en u Rimu od strane novog pape, Urbana VIII te podvrgnut ispitivanju, s ciljem da se, poput Galileja, odre�e svojega nauka. Posao oko priznanja papa povjerava kardinalu Scaglii, �to ovaj nevoljko prihva�a boje�i se ru�enja vlastitog ugleda. U Rimu Dominis nakon mnogo vremena susre�e sestru Fides, s kojom se prvi put susreo u Splitu 1603. Drama se retrospektivno vra�a u Split, dvadeset godina unatrag, kada Dominis polemizira s plemi�ima �ele�i poraditi na �irenju obrazovanja te iznosi slobodne ideje, kao i nepovoljne ocjene o papi i crkvenom hijerarhijskom ustroju. �ele�i slobodno tiskati svoju novu knjigu, ali i pomiriti rimokatoli�ku i anglikansku crkvu, Dominis odlazi u Englesku gdje biva primljen s visokim po�astima, ali nakon �to kralj Jakov I otkrije njegovu koresponednciju s papom Grgurom XV (koju je vodio bez kraljeva znanja) biva ocijenjen kao veleizdajnik i protjeran. Tako je naposlijetku izgnan od strane obiju crkava - anglikanske i rimokatoli�ke. U posljednjem prizoru Dominis umire �to onemogu�uje Urbana VIII da provede inkvizicijski postupak. Me�utim papa odlu�uje da ga �ak i mrtvog spali i tako trijumfalno ozna�i po�etak svog pontifikata.

Odstupaju�i od linearnog, kroni�arskog nizanja doga�aja, kakvo promi�e povijest, te primjenjuju�i retrospekcije, Supek pomi�e zaplet s razine doga�aja na razinu kompozicije i forme, �ime dodatno individualizira svoj pripovjedni izraz.

(Branko He�imovi�: PSHK 144, Zagreb, 1995.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Slobodan �najder (1948)