Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
   
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

DRAMA

Marijan Matkovi� (1915 - 1985)

Ro�en u Karlovcu, u Zagrebu diplomirao pravo; u Be�u i Parizu studirao povijest umjetnosti i knji�evnost. Radio kao intendant HNK, tajnik Razreda za suvremenu knji�evnost u JAZU te bio urednik �asopisa Forum.

Pozornost na sebe skrenuo je ve� svojom prvom dramom, Slu�aj maturanta Wagnera. Sljede�ih osam drama uglavnom su jedno�inke. Tu su jo� i dvo�inke Na kraju puta i Va�ar snova. 1962. pojavljuje se njegov triptih I bogovi pate, �iji je sredi�nji dio drama Heraklo. Anti�ki je mit u suvremenoj drami, ve� s po�etka stolje�a o�ita reakcija na naturalizam prethodnog vremena, u �emu opa�amo jasnu autorsku �elju za preru�avanjem suvremene slike svijeta u anti�ko ruho, sve u cilju njena, �to jasnijeg i nadasve aktualnijeg obrisa. U pravilu se tu uvijek radi o humanisti�kim idealom slobode inspiriranom podtekstu.


HERAKLO (Delo, Beograd, 1957.)
Drama u 2 �ina

Radnja se zbiva na Heraklovom dvoru u Tesaliji. Heraklo je razo�aran proma�eno��u svoga �ivota; s ga�enjem gleda svoj vlastiti kip i la�ni mit izgra�en o njemu. U tome ga poku�ava razuvjeriti njegova �ena Dejanira, a slijepi pjesnici neuspje�no ga poku�avaju opjevati. Tu je i njihov sin Hilo i njegov u�itelj, rob Poliks. Heraklo odlu�uje oti�i u svoju posljednju pustolovinu, na ratni pohod u Ehaliju.

Tri mjeseca poslije Heraklo se vra�a u pobjedni�kom pohodu s velikim ratnim plijenom i zarobljenom Euritovom k�erkom, a sada njegovom robinjom, lijepom Jolom. Poliks koji se vra�a zajedno s Heraklom prepri�ava pjesnicima ratne doga�aje: vojsku su zapravo predstavljali volovi, bikovi i krave! Jola se zgra�a nad ru�no�om Heraklova kipa, a Dejanira je odlu�uje udati za svog sina Hila. Kad Heraklo saznaje da je umjesto njega zapravo ratovao njegov dvorjanin Liha, potu�e se s njim i Liha pada mrtav. Poliks bje�i, a Heraklo, u�av�i u plamen �rtvenog oltara, kao �rtvu bogovima prinosi samoga sebe.

Motivska je podloga Heraklu demistifikacija bo�anstva i svjesno oduzimanje aureole posve�enosti. Dramu o Prometeju (koja �ini prvi dio triptiha I bogovi pate) zamijenila je drama o Heraklu, budu�i da je upravo Heraklo bio onaj heroj �to je spasio Prometeja od groznih muka, ustrijeliv�i orla koji mu je neprestano kljuvao jetru. Unato� silnim slavopojkama i obmanama svojih podanika, Heraklo shva�a da vi�e ne mo�e biti i da nije onaj heroj kojim ga smatraju - on shva�a proma�enost svoga �ivota i svojih opredijeljenja u njemu.

Matkovi� je autor i nekoliko eseja, uglavnom inspiriranih dramskom knji�evno��u (Dr�i�, Cesarec), njegovom velikom knji�evnom ljubavlju - Mato�em, ali i op�im kulturno-politi�kim kontelacijama.
(Nikola Batu�i�: PSHK 141, Zagreb, 1976.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar


*****

Sutra na portalu:

Ivo Bre�an (1936)







 

 


Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:


Untitled Document

 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.