PREGLED
NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost
1952 - danas
DRAMA
Radovan
Iv�i� (1921)
Ro�en je u Zagrebu. Pjesnik i dramski
pisac, zabranjivan prije i poslije II. svjetskog rata. 1954. uspijeva do�i u Pariz
gdje otada �ivi.
Njegov teatar odlu�no prekida dotada�nju dramaturgiju,
�to jednako vrijedi za Dahu (1941), Kralja Gordogana (1943), Kapetana
Olivera (1944), Vodnika pobjednika (1944), Akvarij (1956) te
Aixaiu ili Mo�i rije�i (1980). Neki komadi najprije su bili uprizoreni
u Francuskoj, a tek potom u Hrvatskoj i drugim zemljama. Iv�i�eva kazali�na djela
pod naslovom Teatar, objavljena su u Zagrebu tek 1978.
Poeziju
zapo�inje Narcisom, poemom zaplijenjenom 1942. po nalogu Ante Paveli�a.
Prije odlaska iz biv�e Jugoslavije u vlastitoj nakladi izdaje Tanke (1954).
Kasnije mu izlazi niz pjesama u Francuskoj. Nakon dvadeset godina pre�u�ivanja,
u Zagrebu mu je 1974. objavljen izbor pjesama Crno. Djelo Radovana Iv�i�a
na antipodu je intelektualnih moda, kao npr. zbirka �lanaka i intervjua U nepovrat
(1990).
Hrvatsku dramaturgiju triedesetih godina 20. stolje�a,
u kontekstu koje se javlja Iv�i�ev teatar, tvore dva toka. Prvi je tok polemi�kog
su�eljavanja sa svojevrsnim vi�enjem dru�tva, kako ga je odredila "kvalitativna"
Krle�ina glembajevska dramaturgija, dok je drugi tok tok poetske teatralnosti
na razvojnom pravcu simboli�ke dramaturgije Vojnovi�a, Begovi�a do kozmi�kog ekspresionizma
Josipa Kosora. Kraj tridesetih godina obilje�en je potpunom prevagom polemi�kog
toka. Iv�i� se pojavljuje u trenutku kada hrvatski teatar, zaokupljen djelotvorno��u
ideje i stava, odustaje od potrage za specifi�nom teatralno��u. On se zasniva
na posljedicama paradoksa: �to vi�e lirski subjekt dezertira svijet povijesnih
kompromisa prema nekom svom apsolutnom odmaku, taj svijet mu se to �e��e osve�uje.
Su�eljavanje s ti�inom jedna je od glavnih sastavnica Iv�i�eva teatra, kao i njegova
pisanja cjelini.
KRALJ GORDOGAN (1943)
Drama u pet �inova
Kralj
Gordogan odlu�io je ubirati porez od svojih podanika: sve one koje plate porez
obilje�i odsijecanjem uha, a one koji ne plate �upanjem oka. Zajedno sa svojim
�upa�em O�iju i Reza�em U�iju, Gordogan dolazi do Lune koji odbija platiti porez,
ali - da izbjegne kaznu, ponudi kralju u zamjenu �udesni sir koji �e ga u�initi
nevidljivim. Gordogan nasjedne na smicalicu, a Luna za to vrijeme pobjegne.
U
Bijeloj kuli, duboko u �umi zato�ena je Bijela, k�i Bijeloga kralja, koju je zato�io
Gordogan. Ona i��ekuje Gordoganovog sina Tinatina koji bi je trebao osloboditi,
ali kad se on pojavi, ona biva razo�arana njegovom skromnom ljeptom i kovr�avom
kosom. Ipak, moli ga da ubije svoga oca, kralja Gordogana, kako bi oslobodio prijestolje
i njih dvoje dobili kraljevstvo.
Tri seljaka sva�aju
se ispred Gordoganove pala�e oko toga kome pripada njiva. Kralj im sve oduzima
i zatim ih pogubi. Tinatina baca u tamnicu, a on i��ekuje viteza koji �e ubiti
Gordogana i spasiti i njega i Bijelu.
Gordogan priprema
vje�anje Tinatina. Luda je poginuo u padu. Uhva�ena je i Bijela pa ih krvnik po
Gordoganovoj zapovijedi oboje vje�a. Vitez izjavljuje Tibelici ljubav. U posljednjem
prizoru Gordogan ostaje sam, nema vi�e �ak ni Lude, sve je prazno. On odlazi
u �umu i sje�e stabla: "caf, caf, caf, caf".
U doba
"buke i bijesa" II. svjetskog rata, �ivot se mo�da najbolje mo�e izraziti,
parafraziraju�i Shakespearea - "bajkom koju idiot pri�a". Takva je bajka
Kralj Gordogan. Snaga ove drame le�i u lucidnosti i �udesnosti njegova odmaka
od bliskog polja asocijacija i predlo�aka. Gordogan dolazi iz zamagljene, ali
ipak kristalno jasno strukturirane dubine narodne pri�e: otimlju�i, Gordogan ostvaruje
sustavni plan likvidacije svijeta - svih podanika, �ivotinja i stabala. Cilj mu
je zamijeniti sve to, biti dokinuti svijet, jer samo na taj na�in mo�e biti svijet.
Metaforom se Gordogan opisuje kao ni�ta �to elejski bezizgledno postaje ne�to
- pukom kvantitetom koja ne prelazi u kvalitetu.
(Zvonimir
Mrkonji�: TEATAR RADOVANA IV�I�A; pogovor u R. Iv�i�: TEATAR, NZMH, Zagreb, 1998.
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio
Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Marijan
Matkovi� (1915 - 1985)
