PREGLED
NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1952 - danas
PROZA
Dalibor Cvitan (1934 - 1993)
Cvitan je ro�en u Vodicama kod �ibenika, a umro
je u Zagrebu. U knji�evnosti se javio jo� 1957. zrelom zbirkom
pjesama Posljednji kupa�. U svom knji�evnom radu te�io je za slobodom
i neovisno��u te pravu na autenti�nost. Kra�e vrijeme bio je urednikom
�asopisa: Telegram, Kritika, �ena, Umjetnost i dijete te Republika.
Kao glavni urednik izdao je nekoliko brojeva �asopisa Termin.
Uredio je antologiju hrvatskog pjesni�tva za djecu Vje�notra�.
Za knjigu eseja Ironi�ni narcis 1971. dobio je Nagradu grada Zagreba.
Njegovi romani Polovnjak (1984) i Ervin i lu�aci (1992) bili su
popra�eni unisono afirmativnim kritikama i prepoznati kao romani
razlike u onda�njoj hrvatskoj prozi. Posthumno su mu objavljene
knjige Demos i demon (1994) i Privatna stvar (2000), a u rukopisnoj
ostav�tini prona�ena je i zbirka pjesama Lemur.
Iako se u knji�evnosti javlja jo� 1957, Cvitan se
relativno kasno oku�ao kao pisac romana, pa je njegov Polovnjak
1984. do�ekan kao veliko iznena�enje. Roman se znatno razlikovao
od aktualnih knji�evnih trendova te je prepoznat kao svojevrsni
kontrast proznom mainstreamu, kao autorski projekt "vo�en
nagla�enom �eljom za dezavuiranjem postoje�ih trendova" .
Nastavak Polovnjaka - roman Ervin i lu�aci (1992) - samo je potvrdio
visoke estetske standarde Cvitanove proze te ga uvrstio me�u vode�e
suvremene hrvatske romansijere, a posthumno je nagra�en i nagradom
"Ksaver �andor Gjalski".
POLOVNJAK (1984)
Roman prati sredovje�nog doktora sociologije Ervina
Lako�tu koji �ivi sama�kim �ivotom, radi u jednom znanstvenom
institutu i dane provodi ispijaju�i pivo. Unato� stalnim nastojanjima
da izbjegne ljude koje nije �elio sresti, ne uspijeva izbje�i
susret s Verom, svojom djevojkom iz mladosti, a sada sredovje�nom
samohranom majkom problemati�ne tinejd�erke Dijane. Vera ga moli
da razgovara s djevoj�icom kojoj o�ito nedostaje otac, a Ervin
joj "pod gasom" savjetuje da ostavi �kolu i postane
- kurva! Veru to zgra�a pa izbacuje Ervina iz stana, ali uskoro
se na njegovim vratima pojavila sama Dijana. Ervin nije mogao
doku�iti misli li djevoj�ica ozbiljno ili ga samo vu�e za nos,
ali dok je on u kuhinji tra�io kekse da je po�asti, Dijana je
nestala, a s njom i njegova nov�arka. Ervin odmah odlazi Veri
da se potu�i na ukradeni novac, a Dijana pori�e kra�u, da bi se
poslije opet pojavila kod Ervina s novcem, koji je on u me�uvremenu
prona�ao u d�epu svojega ku�nog haljetka.
Istovremeno Ervin ludi za mladom ljepoticom Elom,
iako misli da ba� nema �anse da �e takva ljepotica htjeti jednog
debelog sredovje�nog mu�karca. Ipak, na simpoziju u Opatiji na
kojem su oboje sudjelovali, ispostavi se da je Ela htjela ne�to
vi�e s njim, ali Ervin to nije primijetio na vrijeme pa je sve
propalo.
Vera ga opet poziva na ve�eru te mu daje prijedlog
da proda svoj stan, da zajedno kupe jedan ve�i te da se on preseli
k njima. Ervin pristaje, iako uskoro za�ali zbog toga jer je sasvim
izgubio svoju slobodu, a Vera i Dijana ga svakim danom sve vi�e
ignoriraju. Naposlijetku on daje otkaz na poslu i unajmi bijednu
podstanarsku sobicu te �ivotari od honorarnih poslova lektoriranja
i pisanja �lanaka. Na kraju svoga �ivota, nakon studija i doktorata
opet se vratio na po�etak, pretvoriv�i se u bijednog zapu�tenog
klo�ara kojega nekada�nje kolege sa�aljivo gledaju kao osobu poreme�ena
uma.
Oba romana predstavljaju semanti�ku i oblikovnu
cjelinu, u potpunosti posve�enu analizi "negativne egzistencije".
Glavni lik je (auto)destruktivni, buntovni i cini�ni Ervin Lako�ta,
oli�enje mrzovolje, apatije, nihilizma i mizantropije; mu�karac
srednjih godina kojemu je "dosadilo biti �ovjek", �ivjeti
po mjeri drugih pa grozni�avo tra�i svoju autenti�nu "razli�nost"
u svijetu u kojemu su mogu�nosti ve� unaprijed zadane. Ervin stalno
tra�i pakleno nezadovoljstvo, a kriza srednjih godina pokre�e
u njemu mehanizme samoborane koji dovode do samoizolacije, netolerancije,
otu�enja, rezignacije, te na kraju - ludila. Tako se u Polovnjaku
razra�uje �itava jedna filozofija (auto)destrukcije, gubitni�tva
i eskapizma, razvija se osje�anje nesre�e kao "aktivog principa"
(stalno se mo�i prepustiti nesre�i postaje vrhovni ideal egzistencije
po kome se omjeravaju svi postupci, misli i geste). On upravo
s mazohisti�kom stra��u u�iva u vlastitoj nesre�i. Njegovo pravo
na nesre�u osloba�a ga upravo onoga �to mu se najvi�e gadi: dru�tvenih
obaveza i konvencija, kli�eja, otrcanih fraza, pomodnosti i ostalih
dogovorenih pravila na kojima se temelji socijalizacija.
U romanima se ocrtava svojevrsna pustinja apsurda
i taedium vitae moderng �ovjeka. Ljepota je iz Ervinova svijeta
nestala ili je prognana, a zamijenila ju je estetika ru�no�e predstavljena
osobito naturalisti�kim slikama gnjiloga tijela i tjelesne dezintegracije.
Tako�er su to i eksterijeri i interijeri obilje�eni sme�em i smradom
(njegov stan, ulice, �itav Zagreb - od �ije nekada�nje ljepote
vi�e ni�ta nije ostalo) koji se tako�er javljaju kao objektivni
korelativi protagonistova duhovnog stanja, ali i eti�ki obzor
njegova bi�a . Isto tako nestali su i prijateljstvo i solidarnost,
kao i ljubav. Veza sa suprotnim spolom svedena je na goli sexus
- mehani�ki sudar tijela bez simpatija i dubljih osje�aja.
Ludilo, koje je osobito nagla�eno u romanu Ervin
i lu�aci �iri se na �itav perceptivni obzor glavnoga lika. Ono
se pojavljuje kao metafora suvremenog svijeta, a shizofrenija
kao "jedino mogu�e stanje svijesti" . Ludilo na kraju
zahva�a i samog Ervina, postepeno se i on utapa u kolektiv i postaje
dijelom lu�a�kog sistema - podvojenom, shizofrenom li�no��u, ugo��uju�i
u svom tijelu tri imaginarna lika: Don�uana, Inferiorca i Demona,
koji se bore u njegovom tijelu, odvode�i ga na kraju u ludilo,
pronalaze�i u ludilu autenti�nu egzistenciju.
Svojim romanesknim projektom Cvitan u tipolo�kom
smislu nastavlja i dalje razra�uje poeti�ku liniju romana tzv.
"grani�nih ljudskih situacija" koja u na�oj knji�evnosti
zapo�inje ve� poslije II. svjetskog rata djelima Petra �egedina
(Djeca bo�ja, Osamljenici), a vrhunac do�ivljava u "krugova�koj"
proznoj produkciji �ezdesetih godina: �oljanove Izdajice te Novakovi
Mirisi, zlato i tamjan. U svim njegovim romanima u fokusu je nesretna
svijest. Funkcija fabule ograni�ava se na stvaranje probranih
doga�aja u kojima �e se najbolje o�itovati junakova unutra�nja
drama, ali i drama njegove socijalne neprilago�enosti. Iako su
pisani u 3. licu, autorski pripovjeda� doslovce se uvla�i u ko�u
protagonista i tako, gledaju�i svijet njegovim o�ima, podcrtava
jaz ime�u njega i ostatka svijeta.
Ove romane generira pobuna protiv la�nog �ivota,
la�ne egzistencije i la�ne literature, a njihova je snaga u tjeskobnom
propitivanju granica ljudske slobode i posljedica odabranoga puta.
(K. Nemec: FILOZOFIJA I FIZIOLOGIJA NEZADOVOLJSTVA;
Izabrani romani D. Cvitana, Stajergraf, Zagreb, 2002.
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Irena Vrkljan (1930)
