PREGLED
NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost
1952 - danas
PROZA
Ivan
Aralica (1930)
Ro�en u Promini kod Knina, �kolovao
se u Promini i Drni�u, a U�iteljsku �kolu zavr�io u Kninu. U Zadru je diplomirao
jugoslavistiku. Bio je ravnatelj U�iteljske �kole i Pedago�ke gimnazije, ali je
morao odstupiti nakon kraha Hrvatskog prolje�a, koje je otvoreno podr�avao. Sudjelovao
je u ure�ivanju Zadarske revije i Mogu�nosti (1965-1971), a u to vrijeme objavljuje
i prve prozne tekstove (Svemu ima vrijeme i Nevjernik, 1967; A primjer se zvao
Ladina, 1969; Filip, 1970; Konjanik, 1971. i Opsjene paklenih crte�a, 1977.) u
kojima se okre�e povijesnoj tematici.
Popularnost i zaokret
u spisateljskoj karijeri donio mu je roman Psi u trgovi�tu (1979). 80-ih godina
pi�e romane Put bez sna, Du�e robova i Graditelj svrati�ta, a zatim se opet vra�a
poratnoj i suvremenoj tematici: 1987. nastaje Okvir za mr�nju , 1988. Asmodejev
�al; 1989. Tajna samaritanskog orla te 1992. Majka Mariju.
Devedesetih
se seli u Zagreb i aktivno uklju�uje u politiku. 1992. postaje �lan HAZU, a od
1993. zastupnik u Hrvatskom saboru. U svojim politi�kim �lancima (Zadah ocvalog
imperija, 1991; Pir ivanjskih krijesnica, 1993; �to sam rekao o Bosni, 1995) redovito
zastupa konzervativna stajali�ta na crti svojeg politi�kog anga�mana. Na tom tragu
je i roman �etverored , s osjetljivom temom o Bleiburgu 1945. Sli�ne kontroverze
izazvao je i najnoviji "roman s klju�em" Ambra, u kojem se pod izmi�ljenim
imenima pojavljuju osobe iz hrvatskog javnog i politi�kog �ivota. Kriti�ari smatraju
da je u posljednjim djelima politi�ka anga�iranost odnijela prevagu nad umjetni�kim
kvalitetama prija�nje Arali�ine proze.
PSI U TRGOVI�TU (1979)
Roman
je trodijelni, s vremenski odijeljenim i donekle prostorno povezanim fabularnim
tokovima. Radnja je smje�tena u 16. st. Prvi dio triptiha, NEKAMO MORA�, usmjeren
je na privatni �ivot i diplomatsku karijeru strica Fausta Vran�i�a, Antuna. Nakon
Antunova djetinjstva i obrazovanja te povijesti njihove obitelji, prelazi se na
pojedine epizode iz erotskog �ivota, premda je Vran�i� bio crkveni dostojanstvenik.
U rodnom gradu on ima aferu s Mandaljenom Luka�i�, a ostaviv�i glasine za sobom,
zauvijek odlazi iz �ibenika. Tu su i veze s hirovitom Magdalenom Milaversi, plemkinjom
iz Padove; s priprostom ali lukavom Ur�ulom, koja je u toj vezi zatrudnjela, a
Vran�i� morao priznati dijete i platiti pove�i nov�ani iznos te platonski odnos
s kraljicom Izabelom, mladom udovicom Ivana Zapolje, koji se ne mo�e realizirati
iz politi�kih razloga. U Carigradu se Vran�i� treba sresti s Mehmed-pa�om Sokolovi�em,
ali na putu se doga�a re�irani incident u kojem jedan od poslanika strada. Premda
u nepovoljnoj poziciji, Vran�i� ipak uspijeva ishoditi djelomi�no povoljne uvjete
za mir me�u carevinama.
U nastavku se Antun Vran�i� vi�e ne
pojavljuje, nego se fabula koncentrira na likove koji diktiraju politi�ka zbivanja
u vrhu Osmanskog Carstva. Sredi�nji lik drugog dijela, MA� SAMOSIJEK je Sulejman
II, poznat i kao Sulejman Veli�anstveni. U prvih pet poglavlja portretirani su
najmo�niji ljudi carstva oko Sulejmana: Mehmed, Rustem Opukovi� (koji svoju mo�
duguje braku sa Sulejmanvom k�eri Mirimah), Ahmed (koji obo�ava lijepe knjige
i lijepe �ene), obrazovani �emsudin Ahmetovi�, eunuh Ibrahim (zadu�en za sultanove
prljave poslove). Zatim slijede pripovijesti o Sulejmanovim �enama: o Nurbanu,
zapravo Venecijanki Domeniki i Rokselani iz Galicije. Javljaju se spletke oko
u vezi sa sultanovim nasljednikom Mustafom, kojega je Sulejman imao s Nurbanom.
Sulejman sumnja na urotu pa poziva Mustafu u svoj logor, gdje ga smaknu njegovi
stra�ari.
Tre�i dio, KO�A ZA BUBANJ, zapo�inje obiteljskom
idilom Nurbanine obitelji, koju �ine majka, svestrano nadareni Mustafa u braku
s Esmom te osjetljivi i depresivni mla�i Mustafin brat, D�ihangir. Maj�inom srm�u
zapo�inje krah sretne obitelji: D�ihangir du�evno obolijeva, a nakon Mustafina
smaknu�a ubiju i Esmu i njihovu djevoj�icu. D�ihangira �alju u zloglasni zatvor
gdje on zati�e neke od sudionika u pobuni protiv Sulejmana. Pobunu u Solunu pokrenuo
je Sulejmanov pisar, predstavljaju�i se kao Mustafa. Roman zavr�ava bilje�kama
ljetopisca �admana o posljednjim D�ihangirovim danima u Alipoturkovoj tamnici.
Pse
u trgovi�tu karakterizira pomalo neobi�an spoj tradicionalnog na�ina pripovijedanja
iz perspektive sveznaju�eg pripovjeda�a, dok je kompozicija modernije zami�ljena:
krajnje epizodi�na i fragmentarna, bez �vrste fabulrane niti (to je prepu�teno
�itatelju). Ta obilje�ja odvajaju ovaj roman od tradicionalnog modela povijesnog
romana, iako Arali�ini romani u osnovi dijele tu tradiciju. Najuo�ljivija te�nja
Arali�ina stila je te�nja da se zbivanja prokomentiraju, �esto u formi poente,
dosko�ice ili narodne izreke. Redovito se iznosi detaljan opis, podrijetlo, karakter
i �ivotna putanja, svih imalo zna�ajnih aktera u pri�i, �to je dobar pokazatelj
autorova epskog tradicionalizma, iako okosnicu svih likova �ine tri glavna lika
svakog pojedinog dijela triptiha: Antun Vran�i�, Sulejman i D�ihangir.
Naslov
Psi u trgovi�tu klju�na je metafora za svijet mo�i, politike, intriga i borbe
za opstanak. �rtve vlasti nisu samo podanici: kruta pravila jednako melju i one
na vrhu, pa i samog Sulejmana; zato su svi stalno na oprezu i sve se pomno va�e.
Nedvojbene su i aluzije na moderni totalitarizam; pritisci silnika, kad imaju
neograni�enu vlast, mogu biti otvoreno grubi ili sofisticirani, ali im se ne mo�e
uma�i, a oni koji im se �ele ukloniti (Nurbanu, D�ihangir, Esma), neizbje�no postaju
�rtvama svemo�ne vlasti.
(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb,
2002.)
DU�E ROBOVA (1984)
Radnja se doga�a
po�etkom 18. stolje�a u Dalmatinskoj zagori. Gvardijan An�elko Vrlji� naru�uje
popravak pu�aka kod kova�a Grabovca. Nakon �to ih popravi, najmla�i Grabov�ev
sin Matija nosi ih gvardijanu, ali za vrijeme njegova odsustva selo (Trilj) biva
opusto�no od strane Turaka pa Matija pristupa u Cupillijevu �etu te po�inje ratovati
protiv turskih neprijatelja. Nakon jedne bitke, Matiju kao ratni plijen zapada
bole�ljivi rob, musliman Mesud Zuni�, koji mu predstavlja veliki teret budu�i
da ga ne smije pustiti, a da dr�avi zato ne plati veliku globu. Matija odvodi
bolesnog Zuni�a ku�i i s vremenom se gospodar i rob zbli�avaju. Mesud uskoro ozdravi
i svaki dan i��ekuje ho�e li za njega sti�i otkupnina iz zavi�aja. Me�utim, otkupnina
ne dolazi pa Matija i protiv svoje volje mora prodati Mesuda u Makarskoj kao galijota.
Na putu prema Makarskoj (u jednom mlinu gdje su spavali) susre�u slijepog pjeva�a
Cvitka koji pjeva o doga�ajima kojih se sje�a prije nego je oslijepio. U Makarskoj
se Matija naglo predomisli te u�ini sve da Zuni� ne zavr�i na galiji (a odbijaju
ga i zbog slabe tjelesne gra�e i gotovo zakr�ljalog spolnog organa!) iako time
sebe uvaljuje u jo� ve�u nevolju. Na povratku Mesud i Matija drevnim obredom zamijene
du�e, tj. naprave neku vrstu bratimljenja, a Matijin otac savjetuje sinu da u
Sinju potra�i pomo� Pavla Vu�kovi�a, uglednika na turskom dvoru koji bi mu jedini
mogao pomo�i.
Pomo�u svojih veza Vu�kovi� uspijeva smanjiti
kaznu za Matiju (budu�i da nije prodao roba na galiju, po zakonu ga je sam trebao
zamijeniti!) pa umjesto galije, biva ka�njen ratovanjem u konjici. U okr�aju s
Tatarima Matija biva zarobljen i tu mu u posljednji trenutak �ivot spa�ava njegov
nekada�nji rob - Mesud! Opet se vra�a ku�i u Trilj, ali ga otac kao "bun�ekina"
ne pu�ta u ku�u pa Matija bje�i i pristupa u �etu "bun�ekina". Tamo
se najprije mora dokazati kao isku�enik koji radi najni�e poslove. Ne mogav�i
dalje podnositi okrutnost vo�e Bala�a (koji je u svom vjerskom fanatizmu ubijao
redom sve ljude koje je susreo a nisu znali moliti), Matija ga ubija. Na kraju
mu je jo� jedino preostalo da ode u Ramu i potra�i Mesuda, svog nekada�njeg roba
i brata po du�i. Mesud i Matija vra�aju du�e jedan drugome, a Matija u snu, (kao
spava� i svjedok zbivanja), odlazi do mlina su�i�ave djevojke Ane Martinovi� i
odlu�i je uzeti za �enu. Prve bra�ne no�i, uz pjesmu, Matija otkriva �ari svoje
nove �ene.
Roman Du�e robova dio je Arali�inog prognani�kog
ciklusa - romana radnju kojih povezuje velika prisilna seoba ramskih Hrvata prema
Zapadu, prete�no u krajeve oko Cetine, od 17. do 19. stolje�a. �ine ga romani
Put bez sna, Du�e robova, Graditelj svrati�ta i Asmodejev �al, a osnova fabule
ovog romana jest sudbina nekoliko nara�taja hrvatske obitelji Grabovac. Roman
karakterizira izuzetno mno�tvo likova , a pripovjeda�ki postupaci i izvori pripovjedne
gra�e (zapisi bosanskih franjevaca) povezuju Aralicu s Ivom Andri�em.
Sve
�to je napisao (barem kada je rije� o njegovim povijesnim romanima), Aralica je
napisao sa svije��u da je zada�a literature da �ovjeka �to vi�e pribli�i eti�kim
ishodi�tima, tj. razlozima njegove odgovornosti. Pi�u�i o pro�losti, uvijek misli
na suvremenost, u njegovim povijesnim romanima uvijek je lako prepoznati dana�njicu,
�to potvr�uje Arali�inu tendeniciju ka cikli�nosti i povijesnoj ponovljivosti.
(Josip
Pavi�i�: pogovor u Ivan Aralica: DU�E ROBOVA, Zagreb, 1995.)
Dopu�tenjem
autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra
na portalu:
Fe�a �ehovi� (1930)
[pseudonim: Raul Mitrovich]
