PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PROZA

Ivan Raos (1921 - 1987)

Ro�en je u Medovu Docu kod Imotskoga. �kolovao se u Grubovcu, Biskupskom sjemeni�tu i Klasi�noj gimnaziji u Splitu. 1940. upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, ali ne studira. U �ivotu se bavio mnogim zanimanjima (konobar, u�itelj, statisti�ki �inovnik, novinar, grafi�ko-likovni urednik mnogih �asopisa) ali je najve�i dio proveo kao slobodan knji�evnik. Oku�ao se u svim knji�evnim vrstama - od pjesni�ke proze, drame i novele do romana.

Raos je po�eo objavljivati 1940, ali prve zna�ajnije tekstove pi�e poslije Drugog svjetskog rata , zajedno s generacijom krugova�a, ali u poeti�kom i generacijskom smislu nikada nije smatran krugova�em ve� se isticao svojom autohtono��u u tematskom i stilskom smislu.

Temeljna upori�ta njegova djela su zavi�ajna podloga i ispisivanje autobiografskog iskustva iako u ranijoj stvaral�koj fazi prevladava "kozmopolitski" Raos (urbani knji�evni tekstovi) - u �to pripadaju rane pjesni�ke proze, gotovo sve drame, velik dio novela, tri mala romana Na po�etku kraj (1969) te tre�i dio trilogije Smijeh izgubljenih djevojaka.

Nakon po�etnih stihova (knjige pjesni�ke proze Grold Taquart i Pjesan Nikodemova), stihu se vi�e ne vra�a, a njegova bogata knji�evna produkcija zapo�inje dramom Dvije kristalne �a�e (1953), koju objavljuje u vlastitoj nakladi. U pedesetak godina knji�evnog rada objavljuje oko dvjestotinjak novela, ve�im dijelom sakupljenih u pet knjiga: Gaudamada (1956), Izabrat �e� gore (1964), Partija preferansa (1965), 60 pripovijedaka (1980) i Gastarbajteri (1982), a novelisti�ki kratki oblik pripovijedanja presudni je narativni mikro-oblik koji karakterizira i romaneskne cjeline, pa je tako i roman Vje�no nasmijano nebo, odnosno cijela trilogija, niz malih zaokru�enih poglavlja koja se mogu �itati kao posve samostalne epizode.

1956. izlaze dva mala romana Volio sam ki�e i konjanike i Korak u stranu, kojima se 1969. pridru�uje tre�a ljubavna ispovijest Tamo negdje neke o�i, a pod naslovom Na po�etku kraj. No me�u svim njegovim romanima te�inu antologijske vrijednosti ima trilogija Vje�no �alosni smijeh (1965), poglavito njezin prvi dio Vje�no nasmijano nebo, te Prosjaci & sinovi (1971).

VJE�NO NASMIJANO NEBO (1948)
Kronika moga djetinjstva

Roman obuhva�a najranije pripovjeda�evo �ivotno doba, provedeno u rodnom Medovu Dolcu. Zapo�inje s kratkih "�est pu�ko�kolskih zada�a" umjesto predgovora: MOJE SELO, MOJ OTAC, MOJA MAJKA, MOJ DID, MOJA BAKA I MOJ PRVI DO�IVLJAJ koje implicitno odre�uju bitne pretpostavke romanesknog opusa: djetinjstvo u Medovu Dolcu. Pripovijeda� (mali Ivan) u 1. licu pripovijeda o svojim dje�jim do�ivljajima i ljudima koji ga okru�uju: ozbiljnom ocu Petru, lako "raspaljivoj" majci, veselome didu Buji, popu Viculinu, Maloj Mariji, �oravoj babi Kati, u�itelju, pri �emu su ma�ta i igra temeljni pokreta� �ivota, jedino od �ega se zapravo i �ivi. U romanu je uvijek prisutna lirska nosta kao i nenadma�na i neponovljiva duhovitost pripovijedanja iz dje�je perspektive.

Napisano jo� 1948, Vje�no nasmijano nebo �itavo desetlje�e �ekalo je na objavljivanje te je izdano tek 1957. u zagreba�koj Zori. 1962. izlazi njegov nastavak �alosni Gospin vrt, a 1965. i cijela trilogija pod naslovom Vje�no �alosni smijeh (s tre�im dijelom Smijeh izgubljenih djevojaka). Trilogija predstavlja svojevrsnu autobiografsku pikarsku kroniku odrastanja u kojoj se ni�u Ivanovi do�ivljaji od ranoga djetinjstva, preko obla�enja kleri�ke halje, sve do gimnazijskih dana i susreta sa socijalnim slojem prostitutki i probisvijeta u splitskom Getu. Glavni lik je sam Ivan Raos, a u djelo su uvedeni i ostali stvarni likovi iz njegova �ivota. Jedna od najve�ih vrijednosti romana je zavi�ajni jezik Raosove Imotske krajine.

(Ana Lederer, Predgovor u Ivan Raos: VJE�NO NASMIJANO NEBO, Rije�, Vinkovci, 1997.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Slobodan Novak (1924)