PREGLED
NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost
1952 - danas
PROZA
Vjekoslav
Kaleb (1905 - 1996)
Ro�en je u Tijesnu kod �ibenika.
Od 1924. u�iteljevao je uglavnom po selima, gdje je imao prilike dobro upoznati
�ivotne odnose i obi�aje njihovih stanovnika, �to mu je kasnije poslu�ilo u proznom
stvaranju. Kaleb je autor niza novela, uglavnom objavljenih u zbirkama Na kamenju
(1940), Izvan stvari (1942), Brigada (1947), Novele (1947)
te romana Poni�ene ulice (1950), Bijeli kamen (1954) i Divota pra�ine (1954).
DIVOTA
PRA�INE (1954)
Mladi partizani, Dje�ak i Goli zajedno putuju
prema partizanskom �tabu. Gladni i iscrpljeni prolaze kroz pusta, popaljena sela,
susre�u�i putem mno�tvo mrtvih tifusara i tek pokoju staricu ili �ovjeka. Poku�avaju�i
preplivati rijeku, Goli je ostao bez hla�a, pa njegova pojava golih mr�avih nogu
djeluje prije groteskno negoli juna�ki. U jednom selu pridru�e im se Novi i djevojka
Ljuba. Naposlijetku sti�u do partizanskog �taba, gdje Novi i Ljuba ostaju, dok
Dje�ak i Goli nastavljaju put. Bolesne i i sasvim iscrpljene na putu ih susretnu
�ene koje naprave nosila i ponesu ih na svojim le�ima.
Njegova
izvornost zasnovana je prvenstveno na lucidnim zapa�anjima �ivotnih pojava i portretiranju
zanimljivih tipova, zapanjuju�i otkri�ima neobi�nog i svakodnevnog. Ne nastoje�i
stvoriti neki zaplet, snagu stvara opservacijom, a ne imaginacijom. Iznimna vrijednost
njegovih novela je u otkrivanju novih veza, dotada nepoznatih. Tako Kaleb otkriva
novu pretpostavku umjentnosti kao otkrivenja, a ne prepoznavanja svijeta u kojem
�ivimo. �ak i one proze u kojima su mnogi vrednovali jedino snagu realisti�kog
dokumenta o odre�enoj stvarnosti (Odlazak Peru�ine, Izme�u dana i no�i) nadilaze
stvarni motiv, ne samo simboli�kim smislom, ve� i pro�irenjem svoje djelotvornosti
s podru�ja analize zbilje u beskraj mitske sinteze . To potvr�uju i romani: Bijeli
kamen i Divota pra�ine - od kojih je posljednji u stvari mitska projekcija iskonske
ljudske fiziolo�ke gladi i metafizi�ke potrebe da se �ivot osmisli slu�enjem nekoj
vi�oj svrsi.
Ve� i mjesto doga�anja ve�ine njegovih proza
odredio je autor naslovom prve knjige - "na kamenju" - �to u realisti�kom
k�du determinira podru�je dalmatinsko-zagorskog pejza�a, dok u mitskoj dimenziji
poprima dublji smisao, simboliziraju�i surovost �ivota u odre�enim uvjetima.
Kalebov
odnos prema �ivotu vi�e je pokretan radoznalo��u nego afektima (�egedin), a njegovi
se likovi, pate�i zbog osje�anja nepotpunosti svoga postojanja, trude da osmisle
svoje �ivljenje; �rtvuju�i mnogo, oni nastoje doku�iti i ostvariti svrhu �ivota.
Zato npr. Goli i Dje�ak u Divoti pra�ine ula�u nadljudske napore da bi stigli
na cilj i do�ivjeli ispunjenje svrhe svoga kretanja, da bi se popeli do aposlutnog
apogeja do kojeg se ina�e mo�e uzdi�i �ovjek, ispunjen svije��u da mu �ivot nije
protekao uzalud. Biti va�an i uva�en tako�er je �est movens osoba Kalebovih proza.
Neobi�ni
kut promatranja pomogao je Kalebu da ostvari i svje�e, bizarne novelisti�ke strukture,
kao npr. u noveli Gost - u kojoj se mije�aju crni humor i o�tro rezana naturalisti�ka
zapa�anja, realizam apsurda i onirizam .
GOST (Novosti, 1940)
Jedne
ve�eri, na vratima Franine ku�e pojavi se veliki lova�ki pas prepeli�ar. I Frane
i �ena mu Mara, bili su iznena�eni, pitaju�i se �iji je i kako je ovdje zalutao.
A pas ih je samo mirno gledao, dr�e�i se distancirano, "ko gospodin",
tako da su ga po�eli gledati s nekim strahopo�tovanjem. Uskoro su se po�eli okupljati
i susjedi, �ude�i se neobi�nom gostu (�pirkan, mali Jerko, �ene, zvonar Markutina,
�aka). Jedino je Franina i Marina maloumna k�i ponavljala neprestano: "Reka
je dobra ve�er". Nakon �to je neko vrijeme odle�ao na krevetu, nezainteresiran
za ljudska naklapanja oko sebe, pas je odjednom ustao i na iznena�enje sviju,
odjednom se uputio prema izlazu; smo�iv�i prag na dvori�nim vratima prije kona�nog
odlaska - ba� "kao sasvim obi�an pas".
U ostvarivanju
napetosti Kaleb uglavnom varira dva postupka: jedan je zasnovan na stati�koj dinamici
(novela Usput) , a drugi na dinami�koj statici (roman Divota pra�ine). Naj�e��a
Kalebova kompozicijska shema podsje�a na Odiseju: nema isprepletenih struja zbivanja,
ni pravih zapleta, nego sve te�e sudbinski predodre�enim tijekom, vrlo �esto -
opasuju�i i opisuju�i krug. U Divoti pra�ine protagonisti ne osvajaju ni�ta vi�e
od onoga �to su ve� imali, nego se samo odisejski probijaju do brigade koju su
izgubili za vrijeme bitke. �este su i situacije koje emocionalno ili stvarno odgovaraju
viziji �ovjeka na proputovanju i u gibanju. Otuda i pogre�an dojam da njegove
proze zavr�avaju uglavnom bez pravog zavr�etka, gotovo kao odrezane. A radi se
zapravo o tome da je putovanje �ovjeka kroz �ivot beskrajno i monotono: dovoljno
je prikazati samo djeli� da bismo zamislili cjelinu.
Za Kaleba
je svijet jedinstveni organizam, sastavljen od dijelova koji su tako�er sastavljeni
od dijelova ... i tako dalje, i tako sve dublje. Zato on svijet ne prikazuje kao
jedinstveni komad �ivota ve� ga razla�e na dijelove, izla�u�i pritom svoj odnos
prema dijelovima, a zatim od tih dijelova opet sastavlja cjelinu koje na kraju
izra�avaju neki bitni smisao, �ak i onda kada se �ini da samo odra�avaju realnosti.
Sadr�aj je svijet i istina o njemu, ali sadr�aj je i odnos umjetnika prema svijetu
i njegovoj istini. U ovom drugom nalazi se i Kalebova modernost. On analizira
da bi mogao konstruirati, a konsturira radi analiti�ke eksplikacije svojih bitnih
pogleda na �ovjeka i svijet; on stvara konstruiraju�i.
�ak
i najrealisti�nije Kalebove novele nabijene su podtekstom, �to ih �ini modernijima
od mnogih kojima je vanjska oznaka modernosti jedina preporuka.
(Vlatko
Pavleti�: PSHK 118, Zagreb, 1973.)
Dopu�tenjem autora prof.
Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra
na portalu:
Ivan Raos (1921 - 1987)
