PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PROZA

Mirko Bo�i� (1919 - 1995)

Ro�en u Sinju 1919, studirao pravo u Beogradu i Zagrebu. Ve� kao gimnazijalac pi�e pjesme i dramske satiri�ne poku�aje Napad iz vazduha i Moderni suci. Aktivno sudjeluje u partizanima, gdje tako�er nastaje nekoliko dramskih djela, a nakon oslobo�enja 1945. osniva u Splitu kazali�te lutaka Pionir. U poratnom razdoblju izdaje drame Most (1947), Devet gomolja (1948), Povla�enje (1949), Skretnica (1957), Svilene papu�e i druge. Napisao je i scenarij Djevojka i hrast (1955), radio-dramu Bubnjevi (1963) i TV-seriju �ovik i po (1974). Umro je 1995.

Sva Bo�i�eva dramska lica preuzeta su iz �ivota (partizani) u sinjskoj krajinsko-partizanskoj i poratnoj sredini. Sli�no je i u njegovim proznim djelima, od pojave romana Kurlani (1952), zbirke Novela (1953) i romana Neisplakani (1955) te kasnije jo� romana Colonnello (1975) i Bomba (1976). Njihovo nastajanje potakli su spoznaja i do�ivljaj tragike "bijednog i mukotrpnog �ivota u Cetinskoj krajini" (Bo�i�), ali i egzistencijalni nemir i tjeskoba. Sve je velikim dijelom protkano i humorom (npr. ve� sam po�etak Kurlana). Bo�i� uspijeva shvatiti povezanost svoga vremena s davnim prohujalim vremenima, �to je ukomponirano u gotovo sva njegova djela koja on gotovo antropolo�ki razvija. Svoje likove i cetinski zavi�aj on prikazuje u doba krize i klasnih trvenja, ali i u ratnim prilikama te u pora�u. Ipak, Bo�i� nije naturalist, jer u psihologijama svojih likova otkriva eti�ke momente, iz njegovog djela progovara sna�an osje�aj humaniteta i eti�ka konstanta. Izuzetnu snagu u njegovim romanima ima �ena, koja nastupa kao simbol materinstva, gotovo kao misti�no bi�e. �ena je prva �rtva u grubosti sela, pod�injena i obespravljena.

Sve proze i drame komponirane su mu na dva plana: selo - grad, Gornji - Donji Kurlani, doma�i �ovjek - osvaja�, itd.

Svoje likove oblikuje govorom ikavsko-�tokavskog idioma Cetinske krajine, a kada o njima raspreda ili ih psiholo�ko-filozofijski produbljuje, slu�i se standardnim diskursom i mijenja ton pripovijedanja. Njegov je jezik svje�, naturalno �iv, autenti�an i metafori�an .

(�ime Vu�eti�, predgovor u PSHK, 147, Zagreb, 1980.)

KURLANI (1952)

Podijeljeni u tri dijela (Karneval, Procesija i Legenda), Kurlani prate te�ak �ivot zava�ene bra�e, Gornjih i Donjih Kurlana, koji �ive u te�koj mr�nji i me�usobnom optu�ivanju. Nakon �to magarac Mrkana iz Kurlana gornjeg napravi �tetu u vinogradu Kurlana donjih, Silvestar, kao njihov starje�ina, tu�i Gornje sudu te se u Sinju vodi parnica (gdje se vidi gor�ta�ko kurlanovsko nesnala�enje u gradskim uvjetima te polarizacija selo - grad). Pratimo na po�etku i pri�u mlade djevojke Gare koja ostane trudna s nekim Bosancem pa je poku�avaju udati za lokalnog albina Bikana, a tako�er i pri�u o Filipu i njegovoj �eni nerotkinji An�eliji koja najprije rodi mrtvo dijete, a zatim i zdravog sina. Pri poro�aju joj poma�e mlada udovica Perka, u koju se, me�utim zaljubi Filip te ona uskoro i s njim ostane trudna.

U Sinju se odr�ava velika procsija u povodu blagdana Velike Gospe. Svoje zavjete odlaze ispuniti i An�elija (koja moli Gospu da joj da jo� poroda) i Perka (koja tra�i oprost za svoj grijeh �to ga je po�inila s Filipom). Procesija u kojoj se pronosi Gospina �udotvorna slika, pretvorena je u masovnu histeriju praznovjernih ljudi koji �ekaju ho�e li Gospa sa slike proplakati ili se nasmijati (�to �e odrediti kakva �e budu�nost biti), i u toj gu�vi, nesretnoj Perki dijete ispadne i biva zga�eno.

Posljednji, izdvojeni dio, naslovljen LEGENDA, tematizira legendu o podrijetlu i �udima �to ih je po�inila �udotvorna slika Gospe Sinjske (napisana vi�e kao esejisti�ki prikaz i potpisana autorovim inicijalima).

KIPI�

Ispri�ana u Ich-formi, novela prati pri�u �arka Siroti�a, sredovje�nog slu�benika, koji nailazi na probleme na poslu nakon raskida sa svojom djevojkom Danicom. Isprva ne razumije promjenu pona�anja svojih kolega i pretpostavljenih, a zatim i prijatelja, ali na kraju se otkriva da je u pitanju bila Dani�ina osveta. Ona je naime po gradu razglasila kako on na stoli�u pored kreveta ima kipi� koji navodno predstavlja kraljevu bistu (�ime je Siroti� anti-dr�avno usmjeren /sve se doga�a u poratnom razdoblju, u drugoj polovici 40-ih godina 20. stolje�a). Radilo se zapravo o Siroti�evu autoportretu. �ele�i dokazati svoju nevinost i zabludu svojih kolega, Siroti� odlazi doma po statuu, �ele�i je donijeti u ured i svima pokazati da su u krivu, ali mu se u gu�vi u tramvaju kipi� razbije i jedini dokaz tako biva uni�ten.

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Vjekoslav Kaleb (1905 - 1996)