Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
     
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PROZA

Petar �egedin (1909 - 1998)
[pseudonim: Petar Kru�i�]

Ro�en je u �rnovu na Kor�uli. Romanopisac, novelist, putopisac i esejist. Bio je tajnik Matice hrvatske, Leksikografskog zavoda "Miroslav Krle�a" te predsjednik DHK. Autor je romana Djeca bo�ja (1946), Osamljenici (1947), Crni smije�ak (1969), Getsemanski vrtovi (1981), Vjetar (1986); novela i pripovijesti Mrtvo more (1954), Na istom putu (1963), Orfej u maloj ba�ti (1964), Sveti vrag (1966), Izvje�taj iz pokrajine (1969), Ti�ina (1983), Licem u lice (1987), Svijetle no�i (1993); eseja Eseji (1956), Rije� o rije�i (1971), Svi smo mi odgovorni? (1971); putopisa Na putu (1953) i Susreti (1962) te dnevni�kog zapisa Frankufurtski dnevnik (1993).


DJECA BO�JA (1946)

Roman opisuje doga�aje u kor�ulanskom selu �rnovu. U sredi�tu je zbivanja znati�eljni osmogodi�nji dje�ak Stakan. Tu je i seoski �upnik don Petar sa svojom starom sestrom Marcelom koja se zaljubi u mladog Sakristana, a kada joj ovaj ne uzvrati ljubav, ona od sramote izgubi razum i pogine u po�aru koji je sama izazvala.

Stakanov stric Antunica umire i razmi�lja o uzaludnosti svoga �ivota, a mali Stakan misli da ga �avao uzima pod svoju vlast pa se odlu�uje �rtvovati onako kako se i sam Isus �rtvovao - razapinjanjem na kri�! Stoga odlazi od ku�e poku�avaju�i postati pustinjak, ali ve� prve ve�eri, za oluje, prestra�en bje�i po nevremenu, nakon �ega dobije upalu plu�a te danima le�i u te�koj groznici. Majka Komi�ka moli za Stakanovo ozdravljenje, a umiru�i stric Antunica ostavlja mu svoje papire (knji�evne uratke ?), misle�i da je Stakan jedini koji bi ih mogao razumjeti. Stakan je i dalje opsjednut mi�lju o tome da dolazi pod sve ve�u vlast �avla pa kona�no odlu�uje izvesti svoj naum o razapinjanju na kri�. Tra�i pomo� prijatelja Mike, no ovaj (kad Stakan legne gol na kri�) u strahu pobjegne pa se Stakan sam poku�a razapeti. Osje�aju�i u�asan strah uspijeva pribiti jednu ruku. Kuja Rebeka li�e krv koja kapa s njegove ruke...


A POKOJNA PAVULINA...

Krajem ljeta pripovjeda� se trajektom vra�a ku�i i slu�a razgovor svojih suputnika: starice s djevoj�icom, jednoga mladi�a i jo� nekoliko �ena koje pri�aju o pokojnoj Pavulini koja se je, jo� dok je bila �iva temeljito pripremila za smrt: dala si je sa�iti odje�u, pripremiti krunicu i ostalu opremu i to je dr�ala u kutiji na ormaru, da uvijek sve ima na oku. �ak si je dala tiskati i osmrtnice. Kada je u selu umrla jedna druga �ena, sve�enik je zamolio njezine sinove (Tobiju i Ka�imira) da posude osmrtnice od Pavuline jer je ova umrla ba� za vikend pa nisu mogli odmah tiskati nove. Tako su preko Pavulinina imena zaljepili ime Luce Fjamengove, starice koja je umrla. Ali te no�i padala je jaka ki�a pa je voda odljepila nalijepljeni papir te se ispod ukazalo Pavulinino ime. Isti taj dan kad je padala ki�a doista je umrla i Pavulina.

Trajekt je do�ao na odred�te, putnici se razilaze, a djevoj�ica �to je bila sa staricom zapitkuje o pokojnoj Pavulini. I pripovjeda� se vra�a s�m, preplavljen svojom "tjeskobnom rado��u" - �ini mu se da je neki "Pokojni Ja" "koji se izdvojio iz razgovora o pokojnoj Pavulini s grupom Pavulin�, pa se sad s�m vra�a planini, tamnoj svojoj planini.

Vrhunac pripovijeda�kog umije�a �egedin je dosegao u svojim novelama. Svaka od njih zatvoren je, jedinstven i cjelovit svijet; svijet u kojem se �ivot otimlje zaboravu i neznanju. Motiv svake novele je svakodnevan, gotovo sitan do�ivljaj, koji ve�ina ne bi ni zamijetila, a kamoli se na njemu zaustavila. Suptilnu sposobnost do�ivljavanja uokviruje ozbiljan intelektualizam, da bi veli�ina malenih stvari pokazala kako nezna�ajne pojave u svijetu i ne postoje - postoje samo ograni�eni primatelji njihovih poruka. Prividno, njegove novele uvijek po�ivaju na realnom svijetu, ali realnost se katkada pokazuje toliko za�udnom da dobije odbljesak fantasti�noga.


Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a


za portal pripremio Zvonimir Mitar


*****

Sutra na portalu:

Ranko Marinkovi� (1913 - 2001)












 

 


Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:


Untitled Document

 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.