PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1914 - 1952

KNJI�EVNA KRITIKA

Josip Bogner (1906 - 1936)
[pseudonim: J. S. Ivanov]

U svega desetak godina djelovanja, knji�evni je kriti�ar i povjesni�ar Josip Bogner, jasno profiliranim interesom i izborom tema u�vrstio svoje mjesto u povijesti hrvatske knji�evnosti. U literaturu ulazi mladena�kim pjesmama objavljivanima u Mladosti (1923), ali ubrzo se ve�e uz knji�evnu kritiku, pi�u�i eseje i studije o suvremenim stvarateljima. Te�i sintetiziranju problematike i ra��i��avanju klju�nih pitanja. Od po�etka grade�i svoj odnos prema hrvatskoj i srpskoj knji�evnosti, otkrivaju�i njihova pro�imanja i upozoravaju�i na svojstvenosti, sustavno po�inje stvarati jo� kao student. Ve� u prvim tekstovima pokazuje zavidno znanje o problematici kojom se bavi: tra�enje esteti�kog i umjetni�kog, knji�evnog i povijesnog smisla realizma, simbolizma i ekspresionizma kao vremenskih i kulturolo�kih pojava koje proizlaze jedna iz druge te njihovu recepciju u hrvatskoj i srpskoj knji�evnosti.

Sustavan i analiti�an, Bogner zahtijeva i temeljnu preinaku onodobnog studija knji�evnosti na sveu�ili�tu . U eseju Zadaci knji�evne kritike najavljuje teorijsku sintezu svojega djelovanja kao knji�evnog kriti�ara koji stremi antropolo�koj sintezu problema, uklju�uju�i etiku i estetiku, upravo filozofiju, nerazdvojnu znanstvenu pratilju knji�evnosti. Knji�evna kritika morala bi biti i kritika dru�tvenog morala i vrednovanje op�ih �ivotnih problema. Sebi name�e visoke esteti�ke kriterije od kojih ne �eli odstupiti, a tim putem ide i u svojoj doktorskoj radnji Pravci i struje u hrvatskoj i srpskoj knji�evnosti od moderne do nadrealizma, svom kapitalnom djelu nastalom kada su mu bile svega 23 godine! U tekstu Subjektivizam u modernoj knji�evnosti (1930), studiozno i argumentirano osvjetljava brojnost knji�evnih -izama posljednjeg desetlje�a. Tamo simbolizam postavlja kao ideju, a ne �kolu, jer je sva moderna umjetnost po osnovnoj karakteristici, tj. po subjektivizmu simboli�na.

Zna�ajna je i njgova studija Po�eci ekspresionizma u hrvatskoj knji�evnosti, gdje upozorava na razli�itu recepciju ekspresionizma kod njegovih sljedbenika: Andri�a, Krle�e, Crnjanskog i Vinavera.
Bavi se i �akavskom lirikom (�akavska lirika u hrvatskoj knji�evnosti), a velik dio svojih tekstova posve�uje i hrvatskoj dramatici. Svoju posljednju studiju, Teatar Miroslava Feldmana, nije zavr�io jer ga je u tome sprije�ila prerana smrt .

(Antonija Bogner-�aban: SHK, Zagreb, 1997.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Petar �egedin (1909 - 1998)
[pseudonim: Petar Kru�i�]