PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1914 - 1952

KNJI�EVNA KRITIKA

Ljubomir Marakovi� (1887 - 1959)

Prve literarne poku�aje ostvaruje u Be�u gdje je studirao slavistiku i germanistiku, te bio �lanom hrvatskog katoli�kog pokreta i urednikom �asopisa Lu�, u kojem objavljuje prve �lanke. Svoj teoretski esteti�ki program iznosi u studiji Novi �ivot (1910) s nepune 23 godine. Polaze�i od neoplatonisti�kog tuma�enja ideje o vje�nosti i neprolaznosti, Marakovi� u katoli�kom kr��anstvu pronalazi sjedinjenje i vje�nu istinu, koja je jedina kadra uspostaviti ravnote�u potrebnu svakoj kulturi. Razmatrana iz tog kuta, povijest hrvatske knji�evnosti zadovoljava njegova teorijska odre�enja. Marakovi� osu�uje artizam kao umjetnost koja je sama sebi svrhom, a u poeziji po�tuje sklad filozofije i forme iskazane umjetni�kim jezikom. Svoje postavke iz Novog �ivota, dalje razvija i utvr�uje u studiji Knji�evna smotra (1911), ujedno polemiziraju�i sa suvremenom knji�evnom teorijom i praksom. Uzimaju�i za primjer Kranj�evi�evo pjesni�tvo te smatraju�i da bi kritika trebala biti predvodnik knji�evnosti, knji�evnicima i �itavoj publici, zagovara potrebu estetiziranja katoli�ke kritike. Najzrelija razmi�ljanja o kritici iznosi u predgovoru antologiji Hrvatska knji�evna kritika (1935), prvoj takve vrste u nas: po kritici, knji�evnost kao cjelina dobiva zaklju�nu rije�, ona ima dru�tveno, ali i umjetni�ko poslanstvo.

Istodobno s teorijskim tekstovima, Marakovi� kao stalni suradnik Lu�i i Hrvatske prosvjete pi�e knji�evne prikaze. Pi�u�i o autorima koji se ne uklapaju u njegovo ideolo�ko opredijeljenje (Krle�a, Cesarec), Marakovi� koristi znanstvenu nepristranost koliko god je to mogu�e. Zavidnom erudicijom i upu�eno��u u tokove svjetske literature probija se u razli�ita pitanja hrvatske knji�evne aktualnosti. Tako je svojim studijama Ekspresionizam u Hrvatskoj i Iza ekspresionizma, me�u prvima utvrdio zna�enje ekspresionizma te je bio "prvi na� kriti�ar koji je u prosudbe o hrvatskoj knji�evnosti unio dosljednu komparativnu metodu" (Jel�i�). �ele�i pridonijeti popularizaciji i boljem razumijevanju razdoblja i knji�evnih pravaca, 1929. sabire dio svojih kriti�kih studija u knjizi Novi pripovjeda�i, a 1934. ure�uje knjigu Moderna hrvatska pripovijetka, gdje iznosi tezu o upitnosti djela jedne pripovijeda�ake epohe.

Raspravljaju�i o postekspresionizmu u hrvatskoj dramatici, Marakovi� uvodi pojam modernog objektivizma. U opse�noj studiji Hrvatska knji�evnost 1860-1935, pregledno i uzro�no-posljedi�no prkazuje stilsko-razvojni put hrvatske knji�evne kritke, od �enoina doba do suvremenosti. Sustavno se bavi i dramskom kritikom, redovito pi�u�i o predstavma HNK, prate�i istodobno i razvoj pojedinih dramskih pisaca: Begovi�a, Krle�e, Strozzija, Kulund�i�a. Knji�evno dramski svijet precizno dijeli od pozorni�kog, �to je demonstrirao u studiji Smjerovi drame (1921/1922), razglabaju�i njihovu razlikovnost te prate�i je od impresionizma do ekspresionizma.

U svom stvarala�tvu, Marakovi� je ostao doljedan svom estetsko-kulturnom odre�enju. Zbog "suradnje s okupatorom i narodnim izdajicama", 1945. suspendiran je kao profesor i ka�njen zabranom objavljivanja, a 1947/1948 izdr�ao je iz istih razloga i zatvorsku kaznu u Staroj Gradi�ki, poslije �ega je do 1953. djelovao kao profesor na Interdijecezanskoj srednjoj �koli u Zagrebu. Umro je u Zagrebu 1959.

(Antonija Bogner-�aban: SHK, Zagreb, 1997.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Josip Bogner (1906 - 1936)
[pseudonim: J. S. Ivanov]