Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
     
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1914 - 1952

PROZA

Ivan Goran Kova�i� (1913- 1943)

antologijske pjesme: Bdjenje, Beli most, Mali pot, Petr Bre�ki harmonika�, Drvarska popevka, Moj grob, No�ni vlak, Jama

Osnovnu �kolu poha�ao je u rodnom Lukovdolu, a nakon toga odlazi u Karlovac u realnu gimnaziju, a 1926. u Zagreb. U knji�evnosti se prvi put javlja 1929. crticom �evina tu�aljka u Omladini. 1932. s jo� dvojicom mladih pjesnika (V. Jur�i� i J. Hitrec) objavljuje izbor svojih gimnazijskih pjesama. Iste godine upisuje studij slavistike od kojega odustaje nakon 6 semestara te se posve�uje knji�evnom i novinarskom radu. 1936. izlazi mu prva samostalna knjiga (i jedina za �ivota) - zbirka novela Dani gnjeva. Ubrzo postaje urednik kulturne rubrike u Hrvatskom dnevniku, a zatim u Novostima. Neko vrijeme bio je i politi�ki aktivan kao prista�a Radi�evog HSS-a.

Nakon uspostave NDH, usta�ke ga vlasti �alju za upravitelja po�te u Fo�u, ali ga M. Ujevi� zadr�ava kao suradnika u Hrvatskom bibliografskom zavodu. Ipak, krajem 1942, zajedno s Vladimirom Nazorom odlazi u partizane. Sredinom srpnja, u u blizini Fo�e ga ubijaju �etnici. Grob mu je ostao nepoznat pa mnogi tu vide za�udnu koincidenciju s njegovom poznatom pjesmom Moj grob (1937), kao i s njegovim najpoznatijim djelom, poemom Jama, koja je tiskana posthumno 1944. u Italiji. Zbog svoje tragi�ne smrti, Ivan Goran Kova�i� je nakon Drugog svjetskog rata pre�ao u legendu, �to je utjecalo i na sudbinu njegovog knji�evnog djela.

Knji�evni opus obuhva�a mu sedam novela iz knjige Dani gnjeva, poeziju (koja se dijeli na �tokavske i kajkavske pjesme), poemu Jama i Hrvatske pjesme partizanke, koje je pisao u ratu zajedno s Nazorom te brojne knji�evne i filmske prikaze, �lanke i polemike. Bio je i jedan od najplodnijih prevodilaca lirike u me�uratnom razdoblju, a osobito su va�ni njegovi prijevodi engleske lirike.

Novele iz knjige Dani gnjeva (Probu�eni djedovi, Sedam zvonara majke Marije, Smrt u �izmama i dr.) u znaku su povratka realizma i izrazita socijalnog anga�mana, �to je 30-ih godina 20. st. dominantna zna�ajka hrvatske proze. Pri�e se uglavnom bave sudbinama malih ljudi, politi�kom i socijalnom nepravdom, a prepoznatljiva je pripovjeda�eva tendencija da novelama probudi kriti�ku svijest i tako utje�e na te�ak polo�aj "poni�enih i uvrije�enih".

Socijalne motive nalazimo i u njegovoj poeziji, ali ne toliko nagla�eno kao u prozi. �tokavske su mu pjesme naj�e��e bazirane na simboli�koj vrijednosti odabrane slike (krajolika ili nekog kulturnog ili urbanog fenomena) kojom poku�ava izvu�i univerzalno zna�enje iz pojedina�nog doga�aja (Jesen u mojoj sobi, No�, Mra�no doba). Od samog po�etka, njegovom poezijom provla�e se i motivi smrti i umiranja (Moj grob, Le�evi putuju, Vojnikova ruka). Temeljno sredstvo razvoja Kova�i�eve lirske pjesme je deskripcija ili jasna analogija, a simbolika i lirska sintaksa redovito su vrlo razgovijetne.

Posthumno je objavljena kajkavska zbirka Ognji i ro�e, koja je nastajala 1936-1942, ali je ostala nedovr�ena. Poput novela, i Ognji i ro�e usko su povezani s Goranovim zavi�ajem, �ijim se narje�jem i poslu�io. Time se i Kova�i� pridru�io dijalektalnim pjesnicima (Krle�a, Galovi�, Domjani�) koji su u 20. st. ponovo afirmirali dijalektalni izri�aj kao stilisti�ki odabir u posebne knji�evne svrhe. Kova�i� je i u ovoj zbirci ostao autorom vizualne poezije i umjerene narativnosti, kakav je bio i u svojim �tokavskim pjesmama.

Jama je ratna poema podijeljena u 10 pjevanja (394 stiha raspore�ena u sestine). Lirski subjekt, civil koji je u ratu odveden na masovno gubili�te i jedini pre�ivio pogubljenje, dijelom naracijom, a dijelom opisima svojih osje�aja i dojmova za vrijeme pogubljenja, naknadno govori partizanima-osloboditeljima o stradanjima nevinih �rtva i svom izlasku iz jame.


JAMA

Iskopanih o�iju, lirski subjekt u I pjevanju iznosi pojedinosti koje su se dogodile pred sam zlo�in i svoj u�as zbog gubitka vida. Prisiljen da zgnje�i vlastite o�i, obeznanjuje se. U II pjevanju opisuje zbivanja pred po�etak pokolja, i�ivljavanja krvnika i njihov smijeh. U III i IV pjevanju slijepi stradalnik oslu�kuje udarce no�a i pad u jamu onih koji su ispred njega, broji poginule i zami�lja vlastito pogubljenje. U V pjevanju i on ranjen pada u jamu ve� prepunu le�eva, dok u VI poku�ava odrediti svoj polo�aj me�u mrtvim tijelima. U VII i VIII pjevanju krvnici izlijevaju vapno na pobijene i udaljuju se, a on poku�ava iza�i iz jame. Osjetiv�i vlagu, zaklju�uje da se smrkava i penje se, obaraju�i mrtva tjelesa oko sebe. Za�uje udaljenu pjesmu zlo�inaca i osje�a miris paljevine iz svog sela. Iz �ume iznenada dolaze zvuci bitke i on se upu�uje prema pucnjevima. Partizani ga nalaze bez svijesti i on im iznosi svoje prija�nje muke. Poema programatski zavr�ava glorifikacijom novog �ivota, osvete i slobode.

Sva �itanja Jame polaze od konstatacije o kontrastu izme�u strahote prikazanih doga�aja i kompozicijskog i formalnog sklada koji obilje�ava poemu. Poema po�inje bez uvoda, in medias res, da bi postupnim trodijelnim razvojem (1. put prema jami/ "paklu", 2. boravak u jami i 3. izlazak iz jame/put u slobodu), do�la u po�etne okvirne situacije (ispovijed pred mogu�u smrt koja je ujedno simboli�ki novi �ivot). Pad u jamu lociran je u sredinu poeme (V pjevanje), �ime je djelo i simetri�ni razdijeljeno. Preciznost kompozicije upotpunjuje i formalni odabir sesta rime (abacc) i dominantni jampski jedanaesterac.

Put koji lirski subjekt prolazi u Jami, zasniva se na temeljnom paradoksu da on nakon po�etnog �oka izazvanog gubitkom vida postupno vra�a svoje spoznajne i osjetilne sposobnosti i prolazi put osvje��enja. Dubinska tema Jame zapravo i jest prikaz svijesti u grani�noj situaciji i posljedice koje taj doga�aj na svijest ostavlja. U posljednjem je pjevanju imaginacija (pa i poezija) i doslovno identificirana s vizijom novog �ivota. Sljepilo je omogu�ilo dublje i dalekose�nije vi�enje od onoga �to ga posjeduje obi�an pogled.

Zbog trodijelne kompozicije, stroge metri�ke i strofi�ke forme, Jama se �esto promatrala kao odjek Danteove Bo�anstvene komedije. Bez obzira na takve mogu�e aluzije, Jama je izrazito uspjelo djelo, nastalo u ratu i potaknuto aktualnim zlo�inima, s prvom zada�om da djeluje humanisti�ki i anga�irano u izrazito nehumanim okolnostima, odnosno da veli�a duh otpora te i danas ostavlja sna�an dojam na �itatelja.

(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)


SMRT U �IZMAMA (1935)

Bogati veleindustrijalac Klar kupio je stari zamak nad Kupom. Uskoro ga je po�eo prure�ivati, a seljani su bili sve nezadovoljniji jer se Klar iz dana u dan sve vi�e bahatio i �irio na svom novom posjedu. Uskoro je seljanima bio zabranjen i lov jer je i �uma pripadala gospodinu Klaru. U �elji da o�uva svoje imanje, Klar unajmljuje lovopazitelje, me�u kojima se nalazi i seoski momak Miha Rabar. Za svakog ubijenog psa ili ma�ku koji se zateknu na Klarovu posjedu, on nudi nagradu (tako da mu lovopazitelji donesu nju�ku ubijene �ivotinje) pa tako Miha Rabar rani kuju Ivana Tu�e - Buru, i jo� �ivoj joj odsje�e nju�ku. Kad se napola mrtva kuja dovu�e ku�i, razbje�enjeni Tu�a odlu�i se osvetiti Mihi. Za vrijeme velikog snije�nog nevremena, odlazi Tu�a s Levarom u �umu, znaju�i da �e tako namamiti i Mihu (koji ih kani raskrinkati u krivolovu te ih zato slijedi). U snje�noj vijavici Tu�a ubija Mihu, skida mu �izme, a tijelo prepu�ta vukovima. Snijeg je zameo sve tragove te tako prikirio zlo�in, a od Mihe su ostale samo �izme zataknute u snijeg.


MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA (1935)

Seoski �oban Ja�ica �afran �itav je �ivot proveo �obanuju�i, a kad je ostario oduzeli su mu taj posao i kao nagradu ponudili staru kravicu Golubu. Ja�ica se te�ko pomirio sa sudbinom, ali naposlijetku se ipak povukao u �umu sa svojom kravicom. Uskoro se pored njegove kolibe nastanio golemi drvosje�a i ugljenar Franina Brdar, kojega se Ja�ica, kao i svi u selu, pribojavao. Jednog dana do�la je u selo vijest da �e vlast ubirati vojnicu (nov�anu naknadu) od onih koji nisu odslu�ili svoju vojnu du�nost. Dakako, me�u njima je bio i Ja�ica, ali, kako nije imao novaca, odveli su mu jedino blago �to je imao i jedinu nagradu �to je dobio za svoj dugogodi�nji rad - kravicu Golubu.


SEDAM ZVONARA MAJKE MARIJE
(1936)

Siroma�ni seljak Jura Gre�nik imao je osmero gladne djece i jedva spajao kraj s krajem. Jednoga dana u selo dolazi visoki crkveni dostojanstvenik koji, obilaze�i crkvu, ugleda Gre�nikovu djecu koja su se tamo najradije igrala. Saznav�i od �upnika da te�ko �ive, zauzme se da Gre�niku dodijele posao zvonara (jer je nedavno umro stari zvonar Rok). Gre�nik neko vrijeme obavlja posao, ali ga s vremenom sve vi�e prepu�ta djeci, a on odlazi na rad u polje. Djevoj�ice (Branka, Nevenka, Tuga, Zorka, An�ica i Ton�ica [jedini brat Branko bio je negdje na zanatu]), sada zadu�ene za zvonjavu sve vi�e borave u crkvi, pa tako jednom pojedu sve hostije i naprave veliku nepriliku za vrijeme mise - za �to je bio optu�en Gre�nik. Uskoro do�e jo� ve�a nevolja: odjednom navali silno nevrijeme s tu�om i uni�ti svu ljetinu. Gnjevni seljaci okrivi�e Gre�nika i otpu�taju ga iz zvonarske slu�be, nakon �ega se on objesi - i to upravo za u�e na kojem je visilo zvono u tornju! Kao samoubojica, Gre�nik nije smio biti pokopan u posve�enoj zemlji na seoskom groblju, pa su tijelo odnijeli daleko u �umu, toliko daleko gdje se vi�e nije �ula zvonjava seoskog zvona te ga tamo pokopali.

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar


*****

Sutra na portalu:

Mile Budak (1889 - 1945)

 










 

 


Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:


Untitled Document

 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.