Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
     
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1914 - 1952

PROZA

Milan Begovi� (1876 - 1948)
[pseudonimi: Tugomir Cetinski, Xeres de la Maraja, Stanko Du�i�]


Ro�en je 1876. u Vrlici u Dalmatinskoj zagori. U Splitu je poha�ao realnu gimnaziju i ve� tada po�eo prijateljevati s Nazorom. Upisao je studij prirodoslovlja na zagreba�kom sveu�ili�tu koji nikad nije zavr�io, ali je 1903. u Be�u diplomirao romanistiku i slavistiku te neko vrijeme radio u Splitu kao gimnazijski profesor.

1908. na lije�enju upoznaje direktora Deutsche Spielhausa iz Hamburga, �to je u velikoj mjeri odredilo njegovu knji�evnu i umjetni�ku budu�nost jer 1910. postaje umjetni�kim dramaturgom tog kazali�ta i objavljuje u hambur�koj periodici. 1912. postaje dramaturg u be�kom kazali�tu Neue Wiener B�hne te uspostavlja kontakte s brojnim uglednicima tamo�njeg kulturnog i knji�evnog kruga: Arthurom Schnitzlerom, Stefanom Zweigom, Hermannom Bahrom i drugima. Od 1920. predaje na gluma�koj �koli u Zagrebu, a 1927/28. postaje ravnatelj HNK. Nakon cenzorske zabrane njegove drame Hrvatski Diogenes, premje�ten je na mjesto profesora u III gimnaziji, gdje je 1932. i umirovljen. Posljednjih godina �ivota dosta se bavio prevo�enjem te je suure�ivao knji�evne �asopise Kritika i Savremenik. Umro je u Zagrebu 1948.

Prvi njegov knji�evni rad je pjesma iz gimnazijskih dana Nad spomenikom vi�ih junaka (1891) pod pseudonimom Tugomir Cetinski, kojim se nastavio i kasnije slu�iti. Izrazitu pa�nju publike i kritike privukao je 1900. zbirkom soneta, balada i sestina, pod naslovom Knjiga Boccadoro. Za tu je priliku stvorio novi pseudonim galantnog podrijetla, Xeres de la Maraja. Predstavnici "mladih" ocijenili su ovo djelo kao reprezentant hrvatske moderne, dok su je "stari" odbacili kao primjer "bolesne lirike". Iako ga od prve pjesni�ke zbirke prate negativne oznake "larpurlartista" i pomodnog pjesnika, u povijesti hrvatske poezije ostavio je traga i u kasnijim zbirkama: �ivot za cara, Vrelo i Izabrane pjesme.

Dramski opus po�inje mu neizvedenom dramom Myrrha (1902), koju objavljuje pod pseudonimom Stanko Du�i�, a 1906, potaknut Vojnovi�evim dramskim preradbama dubrova�ke povijesti pi�e dramu u stihovima Gospo�a Walewska. Narednih godina najvi�e se bavi jedno�inkama, koje �e objelodaniti u Zagrebu 1921. Dolazak u Zagreb i ina�e predstavlja va�an zamah u njegovom dramskom radu jer tamo nastaju njegovi najzna�ajniji kazali�ni komadi Bo�ji �ovjek (1924), Pustolov pred vratima (1926), Hrvatski Diogenes (1928, dramatizacija �enoina romana), Amerikanska jahta u splitskoj luci (1930). 30-ih godina posvetio se radu na romanu Giga Bari�eva i njezinih sedam prosaca, koji je prvotno objavljivan u dnevnim novinama. Kritika je bila sklona ovaj Begovi�ev roman uspore�ivati s Krle�inim ciklusom o Glembajevima. Na�in pripovijedanja i struktura romana pribli�avaju Begovi�a kao romanopisca modernisti�kim pripovjednim tehnikama. U okvirno pripovijedanje o gospo�i Bari�evoj, koja nakon duga �ekanja odlu�uje nestalog mu�a proglasiti mrtvim, upisuje se sedam novela koje prikazuju �ivote njezinih prosaca. Roman ima i epilog u dramskoj formi: pod naslovom Bez tre�ega, Begovi� objavljuje psiholo�ku dramu u kojoj su glavni likovi Giga i Marko. Mitska pripovijest o Odisejevu lutanju nakon rata i povratku ku�i je kod Begovi�a pretvorena u ubojstvo nasilnog i ljubomornog supruga.

PUSTOLOV PRED VRATIMA (1926)
Tragikomedija u devet slika (posve�eno glumici Viki Podgorskoj)

Drama je podijeljena u dva prostora: u realnoj igri sudjeluju tri lica (Djevojka, Sestra Milosrdnica i Lije�nik), a u igri privi�enja dvadesetak lica, od kojih su sredi�nja Agneza (transformacija uloge Djevojke iz realnog plana, i Smrt, koja se pokazuje u desetak preobrazbi.

U prvom planu radnje odvija se realno doga�anje, dok je u drugom san, irealno i oniri�ko doga�anje - prostor Djevoj�ina snovi�enja, u deliriju prije smrti. Naslovni lik, "Pustolov pred vratima", samo je jedno od uobli�enja Smrti.

Prva slika pokazuje realni prostor u kojem Djevojka razgovara sa Sestrom Milosrdnicom o ljubavi i �ivotu. Zatim se pojavljuje Neznanac koji djevojci nudi "filmski" prikaz njezina �ivota. U drugoj slici, u vrtu, upoznajemo djevojku kao Agnezu, njezinog supruga i druge likove. Od tre�e do devete slike izmjenjuju se razni prizori u kojima je Agneza uvijek sredi�nji lik, a klju�an je njezin suigra� - preodjevena i maskirana Smrt. Tre�a slika smje�tena je u Agnezinu budoaru �etvrta u kupeu spava�ih kola, peta u hotelu u Alpama �esta u Agnezinu stanu, sedma u salonu kod gospo�e Rubicius, a Osma na ulici, u nekom predgra�u. Agneza tamo susre�e razli�ite osobe: Gospodina sa prslukom, Kristinu, Plavu gospo�u, Brutalnog ljubavnika, � Svi oni imaju funkciju da joj omogu�e igranje neke od u �ivotu nepro�ivljenih scena. U tim prizorima pojavljuje se i Smrt u nizu oblika: Neznanca, Profesora s velikim nao�alama, Messenger-boya, Podvornika u spava�im kolima, Policajca, U�iga�a svjetiljaka, Upravitelja tvrtke za nadgrobne spomenike, Policajca itd. Sve uloge Smrti mora igrati isti glumac. U posljednjoj, devetoj sceni, opet susre�emo Djevojku u "realnom prostoru" s Neznancem, Sestrom i Lije�nikom koji samo mo�e konstatirati smrt.

Sredi�nji dio drame u sedam slika, stvoren je iz elemenata Djevoj�ine ma�te i njezinih �elja. Uz stereotipne scene iz gra�anskog �ivota, velik dio u snovi�enju imaju i prizori preuzeti iz tzv. "�und" literature koja je bila pretpostavljena Djevoj�ina lektira. U centar zbivanja postavljeni su njoj nedosti�ni doga�aji poput zabava, balova, neobi�nih putovanja, skupih hotela. Glazbena pratnja nudi fox-trot kontrapunktiran posmrtnom mar�u �to tako�er nagla�ava sukob dvaju planova, Erosa (nedosti�ni mondeni �ivot) i Thanatosa (koji na sve baca sjenku smrti).

Pustolov pred vratima je drama o �eni koja �ezne za idealnom i neostvarivom ljubavi, a za razumijevanje dramske konstrukcije treba prije svega naglasiti ulogu prostora i na�in na koji je on strukturiran; s jedne strane on je sumorno mjesto umiranja, dok se, s druge strane, s terase otvara pogled na cestu "koja vodi u �ivot". Na kraju Djevojka kona�no dolazi do spoznaje kako "sre�a nije u �ivotu", nego je sre�a "odmicanje od �ivota".

Pustolov je �esto uspore�ivan s tekstovima i poetikom Luigija Pirandella, �to nije bez razloga, jer je Begovi� neposredno pred pisanje ove drame preveo Pirandellovu dramu �est lica tra�i autora pa je to utjecalo na njegovo oblikovanje �ivota i fikcije, odnosno �ivota i "kina", kako govori Neznanac u prvoj slici.

(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar


*****

Sutra na portalu:

Ivo Kozar�anin (1911 - 1941)










 

 


Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:


Untitled Document

 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.