Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
     
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 


PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

 

Knji�evnost 1914 - 1952

PROZA

August Cesarec (1893 - 1941)


NACRT ZA JEDNU MONOGRAFIJU

Svojim najranijim radom, ve� kao srednjo�kolac, Cesarec je odredio svoj umjetni�ki i politi�ki profil. Ve� njegova proza u �a�kom Pobratimu i socijaldemokratskoj Slobodnoj rije�i 1908-1910, pokazuje zanimanje za "svijet potla�enih"; kasnije sudjeluje u jugoslavenski orijentiranom Valu te �a�kom �trajku i atentatu na bana Cuvaja 1912. te publicisti�ki istupa polemi�kom bro�urom �a�ki pokret zbog �ega je dospio u tamnicu.

Ro�en 1893. u Zagrebu. Gimnaziju prekida zbog spomenute bro�ure te je osu�en na tri godine tamnice iz koje izlazi 1914. Nakon povratka iz vojske 1918. posve�uje se literarno-publicisti�kom radu. S Krle�om osniva i djelomice ispunjava Plamen (1919.), pristupa komunistima te objavljuje prvu knjigu Stihovi (1919), a krajem iste godine bje�i iz zemlje te boravi u Pragu. Na povratku ulazi u redakciju novog partijskog glasila Novi svijet. 1922. ilegalno prelazi granicu i odlazi u Moskvu te sudjeluje na IV. kongresu Kominterne. Po povratku je uhi�en i osu�en na �est mjeseci zatvora.

Zapu�taju�i ekspresionisti�ku, sve se vi�e priklanja realisti�koj tehnici pisanja te ulazi u svoje najplodnije razdoblje. Suradnjom u Krle�inoj Knji�evnoj republici na�oj knji�evnosti diktira lijevi smjer. Radi i u Knji�evniku, pi�e priloge o psihoanalizi i te prevodi Ha�eka, Zolu, Hugoa, a sura�uje i na prire�ivanju za tisak prijevoda Marxova Kapitala. Uo�i drugog svjetskog rata sudjeluje u Novoj rije�i i Izrazu, a nakon kapitulacije monarhisti�ke Jugoslavije, uhi�en je i strijeljan, vjerojatno po�etkom kolovoza 1941. u Maksimirskoj �umi.

Cesar�eva literarna djelatnost odvijala se u vremenu izme�u dva rata, �to je utjecalo na smisao i zna�enje njegova djela. Njegova prva i jedina zbirka pjesama Stihovi, izlazi 1919. a obilje�ila su je tri zna�ajna elementa njegova dotada�njeg �ivota: �kolovanje, zatvor i vojska. Prevladava socijalno-politi�ka nota kojom on �ini svojevrstan uvod u socijalnu literaturu, a svoj pjesni�ki govor iskazuje prema bitnim svojstvima ekspresionizma (nagla�eno zvu�no i slikovito, pateti�no i �esto parola�ki deklarativno) te uz Krle�u �ini "jedno od dva najve�a imena hrvatske revolucionarne avangarde" (Flaker).

Nakon poezije, prelazi na kratku prozu koju �ini sedamdesetak pripovjedaka i novela nastalih u razdoblju 1910-1940. U stilu svoje sklonosti prema analizi dru�tva i njegovih negativnih pojava, u svojoj ekspresionisti�koj fazi (1919-1924) daje novelisti�ki pripovjedni ciklus u �ijem je sredi�tu autobiografski lik Ilije Korena. Stalno je okrenut prema moralno i politi�ki nezreloj zajednici u �ijem je sredi�tu integralan �ovjek. Unato� srodstvu s Dostojevskim, od njega se razilazi upravo u stavu da ozdravljenju dru�tva nije put u kr��anskoj filozofiji ve� u socijalnoj revoluciji. Time Cesarec otvara novo poglavlje u novijoj hrvatskoj knji�evnosti i vezuje se uz revolucionarnu europsku avangardu.

Od 1925, dr�e�i se etike kao temeljne stvarala�ke motivacije, sve se vi�e priklanja realisti�koj koncepciji knji�evnosti, a zbog �estosije�anjske diktature pribjegava alegorijskom obliku pisanja (ciklus legendi) tj. samo prividnom bijegu u pro�lost. Prihvativ�i Adlerov individualizam, Cesarec sudbine malih junaka iz malogra�anske sredine podvrgava sociopsiholo�koj analizi. Me�u novelama iz tog razdoblja, Tonkina jedina ljubav (1931) spada me�u najuspjelija njegova djela i predstavlja zaokret u tematiku o malim ljudima, karakteristi�nu za tridesete godine.

Svoj roman prvijenac Bijeli lutalac zapo�inje u vojni�kim danima. Roman predstavlja alegorijsko-metafori�ku pri�u o idealnom revolucionaru s romanti�nom vizijom revolucije (D. Cvitan). Sli�no je i u drugom romanu, Krist i Juda, koji, uz nagla�enu autobiografi�nost nastavlja sredi�nju Cesar�evu novelisti�ku preokupaciju: o smislu, na�inima i oblicima revolucionarnog djelovanja.

Manje su poznate i �anrovski te�ko odredive jo� dvije njegove proze: �uk u njenome duplju (Vijenac, 1926) i Majka bo�ja bistri�ka (objavljen tek 1955.), ali najpoznatiji je po romanima: Careva kraljevna, Zlatni mladi� i Bjegunci.

Autor je i triju drama: Otkri�e, Kr�ma "�iroko grlo" i Sin domovine. Po redu nastajanja, raste i njihova vrijednost; dok je Otkri�e tek po�etni�ko ostvarenje, Sin domovine predstavlja djelo zreloga pisca i ide u red boljih povijesnih drama u hrvatskoj knji�evnosti.

Cesar�ev putopisni opus zaprema dvije knjige: Dana�nja Rusija (1937) i �panjolski susreti (1938), tri bro�ure ciklusa Putovanje po Sovjetskom savezu (1940) i nekoliko impresija s putovanja po SSSR-u i Italiji iz 1939. objavljenih u �asopisima. Putopisi u SSSR-u zapravo su "reporeterska proza" (I. Jeli�) koja je trebala popularizirati prvu zemlju socijalizma, bez osobitih knji�evno-umjetni�kih pretenzija. U �panjolskim susretima potresno je progovorio o do�ivljajima gra�anskog rata.

Njegova publicisti�ka aktivnost traje od �a�kih dana (�a�ki pokret 1912.) i traje, s kra�im prekidima, sve do smrti. Sura�uje u Plamenu, Borbi, Knji�evnoj republici, Novoj rije�i i Izrazu. Kao zasebne knjige objavio je 1925. Stjepan Radi� i Republika te Psihoanaliza i individualna psihologija 1932. U prvim prilozima prevladavaju rasprave i polemike usmjerene na sagledavanje nacionalnih, socijalnih i kulturnih problema Jugoslavije u kojima, zajedno s Krle�om, "crnoj realnosti na�oj" suprotstavlja vlastitu viziju, a pi�e i o oktobarskoj revoluciji, kongresu Kominterne, Lenjinu itd. Pi�e bez uljep�avanja, perom knji�evnika i o�trog promatra�a. Jedan je od prvih europskih knji�evnika koji je posjetio SSSR i pisao o njegovom dru�tvenom i politi�kom �ivotu, a tako�er je prvi u nas pisao i o Adlerovoj individualnoj psihologiji.

Cesarec je bio vizionar koji je svoju revolucionarnu svijest neprestano isku�avao i provjeravao revolucionarnom praksom i tako oboga�ivao vlastitu imaginaciju i stvarnost. Zapravo je zagovarao koncept nove civilizacije s integralno ostvarenim �ovjekom kao socio-politi�kim i kulturno-umjetni�kim slobodnim bi�em. Prilike izme�u dva svjetska rata uvelike su predodredile njegov stav prema knji�evnosti, a bit Cesarca kao �ovjeka i umjetnika, njegov eti�ki i estetski credo mogao bi se izre�i jednom rije�ju - sloboda.

(Vinko Bre�i�: NOVIJA HRVATSKA KNJI�EVNOST, Zagreb, 1994.)

HOBOTNICA (1932)

Bogati i beskrupulozni direktor banke, gospodin �muc (ljigav, crven i debeo, nalik hobotnici), uz sav novac, bavi se jo� i lihvarstvom. Gospodinu Viki�u, stolaru koji izra�uje namje�taj za njegovu k�erku Lil�i, otkazao je zajam za kredit pa ga nesretni stolar dolazi moliti da povu�e otkaz jer �e on i njegova obitelj u protivnom propasti. �muc predla�e stolaru da proda ku�u (jedino �to jo� ima) kako bi isplatio zajam. Ne poma�u ni suze stolarove �ene koja slijede�eg dana posjeti �muca u uredu pa se Viki�evi savjetuju s mladim advokatom (ne znaju�i da je i on u dosluhu sa �mucom) koji im obe�ava pomo�i. Na nagovor advokata gospodin �muc povla�i lihvarske kamate, a kada Viki�evi odu, podijele zaradu. No uskoro Viki�u opet do�u na naplatu kamate koje je �muc obe�ao povu�i pa Viki� bijesan dolazi u njegov ured i tek pod fizi�kom prijetnjom uspijeva izmamiti od �muca brisanje kamata.


Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar


*****

Sutra na portalu:

Slavko Kolar (1891 - 1963)







 

 


Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:


Untitled Document

 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.