Krle�ina novelistika razvrstava se obi�no u tri
tematske skupine koje odgovaraju trima knjigama:
Napisao je i pet romana: Tri kavalira gospo�ice
Melanije (1922), Povratak Filipa Latinovicza (1932), Banket
u Blitvi (1938) i Na rubu pameti (1938), a u poratnom razdoblju
pi�e i pet knjiga povijesno-obiteljskog romana Zastave (1967).
KRISTOFOR KOLUMBO (Hrvatska rapsodija, 1918)
Jedno�inka
Zbiva se na admiralskoj la�i "Sveta Marija"
u no�i pred otkri�em Novoga Kopna. Olujna je no�, veliko nevrijeme
i o�ajni robovi proklinju Admirala (Kristofor Kolumbo) koji ih
je uvalio u ovu plovidbu u Nepoznato. Admiralska falanga poku�ava
ih urazumiti, ali robovi se osje�aju izigrani i prevareni velikim
obe�anjima o Novoj Zemlji pa se bune i otkazuju poslu�nost te
tra�e jednakost. Admiral priznaje falangi da ne vjeruje u Zemlju
i Stari svijet, pa tako ni u �panjolskog kralja, kojega opisuje
kao glupana. Falanga to ocjenjuje kao veleizdaju pa ga mu�e i
razapinju na jarbol. Utom svi�e i uo�ava se kopno na horizontu.
Svi pomahnitaju od radosti, a Admiral se u zavr�nom monologu obra�a
Narodu, njegove rane se razdiru, a po palubi curi admiralska krv.
KRALJEVO (Hrvatska rapsodija, 1918)
Jedno�inka
Radnja se zbiva na Kraljevskom sajmu, jedne no�i
u kolovozu u predratnom Zagrebu. Sve je prepuno neobuzdane vike.
Sva�aju se seljaci i gradska "gospoda"; sve je izmije�ano
s vikom mesara, kobasi�ara, kolportera i ostalih prodava�a. Uskoro
se radnja seli u kr�mu. Tamo piju no�ne dame Margit i Stella.
U kr�mu dolazi Madam pa joj se pridru�uju. Saznaju da se u bordelu
objesio �ovjek. Dolazi Janez - mrtvac koji se objesio. Djevojke
vri�te od straha. Pojavljuje se i utopljnik �tijef. Poziva Janeza
da se vrate na Mirogoj prije izlaska sunca, ali on �eka Anku u
koju je zaljubljen. Ona se pojavljuje sa svojim ljubavnikom Herkulesom.
Dok ovaj odlazi po pi�e, Janez dolazi do Anke i razgovara s njom.
Ona ga tjera od sebe jer smrdi kao mrtvac. Kolo mrtvaca s Mirogoja
ple�e oko u�asnute Anke. Vizija se rasplinjuje kad se vrati Herkules.
Anka pla�e u njegovom naru�ju, a Janez nasr�e na Herkulesa. Anka
s Herkulesom odlazi, a Janez sam nastavlja piti dok s prvim pijetlovima
ne padne definitivno mrtav. Odvoze ga mrtva�ka kola. Opet se ple�e
kolo i dalje slavi Kraljevo.
U Kraljevu Krle�a odbacuje sve kazali�ne konvencije
s po�etka stolje�a te se odlu�uje za posvema�nju pjesni�ku slobodu
u vo�enju radnje, izboru i povezivanju motiva spram vremena, prostora
i likova. Zadr�ava si i pravo mije�anja stilova; prijelaza iz
visoki u niski i prijelaza iz realnog u irealno te tako stvara
uzavreli pulsiraju�i svijet u kojem vrijede tek "logika ekstaze"
i "logika halucinacije". Naoko kaoti�na zbivanja kazali�na
su metafora bolesnog poreme�enog dru�tva koje bezglavo srlja u
propast Sa likovima (Janez, Anka, Herkules, �tijef) koji su nasljednici
tipiziranih likova renesansne komedije, Krle�a ljubavnu dramu
izvr�e u grotesknu farsu koja ironizira pu�ke vrijednosti i praznovjerje,
poigravaju�i se rodoboljubnim, sentimentalnim i sablasnim kli�ejima
(izlazak mrtvaca, lutanje zemljom i ponovni silazak u grob) koji
su karakteristi�ni za pu�ku knji�evnost .
VU�JAK (Savremenik, 1923)
Malogra�anski doga�aj u tri �ina
Drama u tri �ina s predigrom i intermecom
Predigra se doga�a u redakciji "Narodne sloge".
Razgovaraju suradnici u novinama: Polugan, meter �ipu�i�, Strelec
i dr. Dolazi vijest da se u haustoru nalazi mrtvac, a kasnije
se ispostavi da je rije� o veletrgovcu jajima, gospodinu Mayeru.
U redakciju dolazi Venger-Ugarkovi�, biv�i urednik i osniva� "Narodne
sloge". Sva�a se sa �efom tvrde�i da je oteo njegove novine.
Tu je i Kre�imir Horvat, apsolvent filozofije i invalid, ujedno
i suradnik "Narodne sloge" koji objavljuje da �e se
preseliti na selo.
Prvi �in doga�a se usred jake zime u selu Vu�jak,
u ku�i udovice seoskog u�itelja, Marijane Margeti�ke. Tu su i
narednik Pantelija Crnkovi�, Juro, stari Hadrovi� , �andar te
Amerikanka Eva, biv�a vlasnica crna�kog bordela u Chicagu. Udovica
se nakon smrti supruga koji je poginuo u ratu boji delo�acije,
ali ostali je tje�e da je kao udovicu palog ratnika ne smiju izbaciti.
Na vrata lupa ranjeni Horvat koji je postavljen u Vu�jak za novog
u�itelja. Na putu su ga napali i orobili pripadnici Zelenog kadera.
Nakon �to previju ranjenika, svi se spremaju za spavanje. U no�i
Horvat i udovica razgovaraju - on ju tje�i da ju ne�e izbaciti
iz stana, koji mu sada, kao u�itelju pripada.
Horvat se sva�a s Luka�em, Tomerlinom i starcem
- pripadnicima �kolskoga odbora koji ga optu�uju da je prodao
�kolska drva i �kaf te tra�e natrag �kolsku imovinu. Zapravo ih
je prodala udovica koju oni ne mogu podnijeti jer je u jednoj
prostoriji �kole otvorila trafiku. Kasnije se sva�aju Horvat i
udovica. Ona tvrdi da nosi njegovo dijete, dok on istovremeno
ljubuje s Evom. Iznenada se u selu pojavljuje Marjanin mu� Lazar
za kojega se vjerovalo da je poginuo. �itavo selo se �udi, a on
se vra�a prosvijetljen, svima govore�i o Bogu.
Tre�i �in doga�a se u Evinom domu. Ona se sva�a
s majkom jer od zvrjanja njezinog vretena ne mo�e slu�ati glazbu
pa joj vreteno baca u vatru. Dolazi Horvat koji joj se jada i
pri�a joj o svom no�a�njem snu.
U posljednjem dijelu opisan je "bjesomu�no
skandalozni san Kre�imira Horvata": on sanja svoje vjen�anje
s nekom gospo�icom iz djetinjstva koje pomalo nalikuje karminama.
Me�u gostima su i njegovi pokojni roditelji te Marijana prerezanih
�ila. Svi se sva�aju i vi�u jedni na druge. Dolazi Eva s brodskim
kartama i poziva ga da zajedno otputuju u Ameriku. Ona ima ukradene
dragocjenosti iz crkve s kojima �e u Americi kupiti farmu. No
Marijana ju je tu�ila pa dolazi Pantelija da je uhiti. Eva odlazi
da se presvu�e, ali se iznenada vra�a s pi�toljem i ubija Panteliju
koji ju je do�ao uhititi. Ona i Horvat odlaze u Ameriku.
GOLGOTA (SKG , 1922)
Drama u pet �inova
Sjenama Richmonda i Fortinbrasa
U pivnici, u sobi ruskog zarobljenika Andreja, sva�aju se �lanovi
arsenalskog odbora Pavle, Kristijan, Klement, Petar i Ivan. Pavle
optu�uje Kristijana da je njihovu namjeru da tunel i most dignu
u zrak izdao policiji i da �e jo� no�as osmorica biti strijeljana.
Dolazi Andrej s vije��u da je dio ljudi ve� zarobljen te s papirom
koji dokazuje da je policija o tome bila obavije�tena. Dakle,
me�u njima se nalazi izdajnik. U vrijeme kada se Andrej pojavljuje,
Kristijan neopa�en bje�i.
Drugi �in doga�a se u no�i u ku�i arsenalskog radnika
Ksavera. Njegova �ena �uje sumnjive �umove te moli mu�a da provjeri
o �emu se radi. U zada�nici svoga sina Ksaver pronalazi zada�u
o Ahasveru i �udi se �to u �koli daju djeci takve teme. Na vrata
lupa Pavle kojega progoni konjica. Ksaver mu �eli otvoriti, ali
�ena to ne dopu�ta (situacija je vrlo sli�na biblijskoj: Pavle
u ulozi Isusa, a Ksaver kao Ashaver) pa Pavla konjica susti�e
i objesi na �ljivu pred Ksaverovom ku�om.
Radnici na poslu u carskoj oklopnja�i raspravlju
o politici. Tu je i Ksaver koji sjedi kao izgubljen i bunca o
Pavlu koji je pred njegovom ku�om obje�en na �ljivi. Radnici misle
da je �enuo pame�u. Dolazi Kristijan koji poziva ljude na �trajk,
ali tu je i Andrej koji ga optu�uje kao Judu i izdajnika koji
ih je sve izdao. Jedni stanu na Kristijanovu, a drugi na Andrejevu
stranu, nastaje tu�njava na kraju koje Andreja odvode vojnici.
Na groblju pokapaju ubijene radnike arsenala. Ksaver
prepri�ava svoju pri�u s Pavlom koji ga je molio da ga spasi pred
progoniteljima, a on se to bojao u�initi te optu�uje svih kao
izdajnike nakon �ega ga ostali zatuku.
Pijani Kristijan se vra�a ku�i. �eka ga o�ajna �ena
s bolesnim sinom. Kristijan ju tjera na spavanje i sam �eka doktora
koji konstatira da �e dje�ak, iako nema nikakvih komplikacija
- do jutra umrijeti. Kristijan tra�i obja�njenje i doktor mu saop�ava
da je to zbog toga �to je la�no prisegao na ime svojega djeteta
da govori istinu kada je lagao (u prvome �inu) i u posljednja
dva dana skrivio smrt tolikih svojih kolega. O�ajni Kristijan
odjednom postaje i pobo�an, iako to do tada nije bio, ali doktor
u crnim rukavicama zadavi bolesno dijete, dok Kristijan sve to
samo nemo�no gleda. Doktor odlazi, a �ena se budi, i kada vidi
�to se dogodilo - glasno nari�e i lupa glavom o postelju.
Ciklus o Glembajevima (tri drame i jedanaest proznih
fragmenata) nastao je u razdoblju 1926-1930. Svoj gra�anski ciklus
Krle�a do�ivljava kao svojevrsno uklju�ivanje u europski dijalog
o krizi gra�anske svijesti. Sam Krle�a demantira bilo kakvu vlastitu
intenciju da u ciklusu o Glembajevima predstavi stvarni �ivot
zagreba�ke visoke gra�anske klase. Naime, u Zagrebu se nije govorilo
jezikom kojim su govorili Glembajevi, niti su Hrvati imali gra�ane
na razini Glembajevih, pa ih treba shvatiti kao pi��ev umjetni�ki
konstrukt nastao u dosluhu s europskim knji�evnim i intelektualnim
tokovima. No glembajevska trilogija nije samo proizvod dijaloga
s europskom knji�evno��u, ve� postoje i sna�ne spone s Vojnovi�evom
Dubrova�kom trilogijom. Glembajevi su izrazito internacionalno,
kozmopolitski obilje�eni, a radnja je smje�tena u razdoblje oko
I. svjetskog rata (Gospoda Glembajevi doga�aju se 1913, U agoniji
1922, a Leda 1925.), uglavnom u gra�anskim salonima.
GOSPODA GLEMBAJEVI
Drama u tri �ina iz �ivota jedne agramerske patricijske obitelji
Odvija se jedne no�i, kasnog ljeta 1913, u ku�i
imu�ne bankarske obitelji Glembay. Nakon sve�ane ve�ere u �ast
sedam uspje�nih poslovnih desetlje�a obiteljske tvrtke "Glemby
Ltd", odvija se niz dijaloga u kojima se karakteriziraju
sudionici i uvode klju�ni dramski motivi. U sredi�tu se nalazi
odnos izme�u Leona Glembaya i njegova oca Ignjata. Ignjat je �ef
tvrtke, bankar i industrijalac, a Leone je slikar, nervozni ekscentrik
koji se nakon jedanaest godina vra�a u obiteljski dom. Leonova
majka je prije jedanaest godina izvr�ila samoubojstvo, kao i njegov
brat Ivan i sestra Alice. Nakon maj�ine smrti, otac se o�enio
svojom be�kom ljubavnicom Charlottom Wernerovom barunicom Castelli,
koja je to iskoristila za put u visoko s dru�tvo i s kojom je
dobio sina Olivera. Jedini prisan kontakt Leone te ve�eri uspostavlja
s barunicom Zygmuntoviz, udovicom svoga brata, koja je nakon Ivanove
smrti u�la u dominikanski samostan kao sestra Angelika. Prvi �in
zapo�inje njihovim dijalogom ("Mutno je sve to u nama, draga
moja Beatrice, nevjerojatno mutno."), koja otvara temu njihova
razgovora o odnosu racionalnog i osjetilnog, ali i navje��uje
�itav niz malih tajni koje se kriju iza fasade uspje�nog poslovnog
carstva. U konverzaciju ulazi i stari Fabriczy (Ignjatov brati�),
ispovjednik barunice Castelli Slberbrandt i dr. Paul Altman, lije�nik.
Leone neprestano podriva tobo�nju obiteljsku idilu, insistiraju�i
da je njihovo bogatstvo sticano na zlo�inima i prevarama. Puba,
mladi Fabriczy i pravni zastupnik tvrtke tra�i ovla�tenje za odgovor
u kampanji koja protiv barunice Castelli vodi socijalisti�ki tisak
jer je baruni�ina ko�ija nesretnim slu�ajem usmrtila 73-godi�nju
proleterku Rupertovu s kojom je �ivjela nevjen�ana �ena njezina
pokojnog sina Josipa - Fanika. Nakon smrti stare Rupertove, Fanika
je u interesu tek ro�enog djeteta podigla od�tetnu tu�bu protiv
barunice, ali je sud odbio njezin zahtjev pa ona ve� nekoliko
puta dolazi pred vrata Glembajevih i moli za materijalnu pomo�
kako bi kupila singericu i tako, kao �velja, pre�ivjela. Leone
joj kupuje singericu, ali ona u me�uvremenu jo� jednom dolazi
na vrata Glembajeva, a kada je posluga opet odbije, penje se na
tre�i kat njihove ku�e i sa sedmomjese�nim djetetom u naru�ju,
baca na ulicu. Obitelj �eli Leonovu gestu iskoristiti kao �in
glembajevske dobrohotnosti, ali on to odbija.
Drugi �in zbiva se nepunih pola sata nakon provoga:
Leone je odlu�io smjesta otputovati te se pakira. Silberbrandt
ga moli da porekne njegove no�ne posjete barunici koje je Leone
maloprije spomenuo, a stari Glembay �uo. Potom i otac ulazi u
sobu, dolazi do sukoba: Leone predbacuje ocu maj�ino samoubojstvo
i poku�ava ga uvjeriti da je u braku s bludnicom, a kada ga otac
udari, priznaje mu da je i on spavao s njom kao 20-godi�njak.
Starom Glembayu je nato pozlilo i sru�io se.
Tre�i �in doga�a se oko odra starog Glembaya. Leone
crta pokojnog oca, a mladi Fabriczy saznaje da je glembajevsko
poslovno carstvo propalo. Barunica Castelli poku�ava se pribli�iti
Leoneu, ali on je odbija, a ona shva�a da je i sama financijski
upropa�tena jer je Glembay krivotvorio mjenice i manipulirao novcem
s njezinih ra�una. Leone pak shva�a da je njegov sukob s ocem
tipi�ni glembajevski konflikt, priznaje da se cijeloga �ivota
bori protiv vlastite naravi, poku�avaju�i pobijediti Glembaya
u sebi. Dok tra�i su�ut u Angelikinu dru�tvu, barunica ih vrije�a
u napadu bijesa te on pojuri za njom sa �karama u ruci. �uju se
tek rije�i jednoga sluge: "Gospon doktor zaklali su barunicu!"
Glembajevi su knji�evna tvorba i njihov svijet je
izmi�ljen pa tako i treba pristupiti tekstu u kojem se osje�a
jak utjecaj europske dramske tradicije od naturalizma do secesije,
s tipi�nim motivima dru�tvene nepravde, hipertrofirane osjetljivosti,
moralne degeneracije i biolo�ke determinacije. Smrt je jedan od
sredi�njih motiva, �to upu�uje na vezu s velikim dijelom pi��eve
novelistike, a sli�no vrijedi i za obiteljske odnose (posebice
oca i sina). Obitelj �ivi na tu�im smrtima, njezini se �lanovi
me�usobno ubijaju i di�u ruku na sebe, a na motiv smrti nadovezuju
se motivi novca, tijela, putenosti i duhovnosti. Logika dramskog
sukoba izvedena je sukobom pojedinca s okru�enjem iz kojeg potje�e
(Leon), ali unato� svemu, on je logikom krvi pravi Glembay i zato
�ini upravo ono �to i oni �esto �ine - ubija. Time se izravno
upu�uje na po�etak, potvr�uju�i slijedom zbivanja sukoba da je
"mutno" vrlo relevantan odgovor na pitanje kako stoji
stvar s �ovjekom.
U AGONIJI (Hrvatska revija, 1928)
Drama u tri �ina
Prvi �in odvija se u kroja�koj radnji Laure Lenbachove.
Njezin mu�, barun Lenbach, sklon kocki i alkoholu, tra�i od nje
novac koji mu Laura odbija dati, a on prijeti da �e po�initi samoubojstvo
jer se obvezao da �e imati novac do sedam sati. Dolazi dr. Ivan
Kri�ovec, a uskoro potom Lenbach odlazi. Kri�ovec i Laura razgovaraju.
Ona ne vjeruje da su Lenbachove prijetnje samoubojstvom ozbiljne
jer time prijeti ve� godinama. Dolazi Madeleine Petrovna. Laura
je poziva ve�eras k sebi, ali utom se Lenbach vra�a, opet se sva�a
s Laurom, uzima revolver i po�inja samoubojstvo pucav�i si u trbuh.
Kri�ovec i Laura razgovaraju. Do�la je policija.
Ona ne skriva da je �eljela njegovu smrt, ali ipak ga nije ubila.
Policija odlazi, a ona se nastavlja sva�ati s Kri�ovcem koji joj
priznaje da je imao ljubavnice iako je Laura zaljubljena u njega.
Ona ga tjera, odlazi u drugu sobu i �uju se hici iz revolvera.
Varijanta svr�etka drugog �ina i tre�i �in (dopisano
50-ih godina) : U �aru sva�e s Kri�ovcem, Laura telefonira policijskom
pristavu i izjavljuje da je ona ubila Lenbacha te poziva pristava
da do�e kako bi promijenila iskaz
Kri�ovec nastoji uvjeriti pristava da je Laura suludu
i neistinitu izjavu preko telefona dala u afektu. �itavo vrijeme
njihovog razgovora Laura je nezainteresirana i pasivna. Na kraju
ipak priznaje da nije ubila Lenbacha. Pristav odlazi, a uskoro
potom mora oti�i i Kri�ovec jer ujutro ima su�enje. Ve� svi�e.
Laura ostaje sama i nare�uje slu�avci Mariji da, ukoliko je tra�e,
svima ka�e da je otputovala. �uje se zvono na vratima, Laura ispaljuje
dva hica u sebe. Do�li su pogrebnici.
LEDA (Sabrana djela, 1932. )
Komedija jedne karnevalske no�i u �etiri �ina
Radnja se odvija jedna karnevalske no�i 1925. Prvi
�in doga�a se u salonu Melite Szlouganove, supruge veleindustrijalca
Klanfara. U sobi se nalazi bakrorez profesora (akademskog slikara)
Aurela koja prikazuje motiv Lede s Labudom. Melita razgovara s
Oliverom Urbanom. Ona �eli napustiti Klanfara. Dolazi Aurel koji
je u novinama pro�itao da je Klanfaru umrla majka. Potom dolazi
i Klanfar koji se ljuti �to ve�era jo� nije gotova jer �uri na
no�ni vlak da stigne na maj�in pogreb. Dolazi do sva�e izme�u
Melite i njega. Klanfar odlazi na vlak.
Drugi i tre�i �in odvija se tijekom no�i kod Aurelovih:
Aurel i Urban promatraju nacrte za budu�u Aurelovu vilu i razgovaraju.
Tu je i njegova supruga Klara zadubljena u svoje misli. Dolazi
pismo od Melite - ona moli Aurela da hitno do�e. Aurel odlazi,
iako su on i Klara planirali na ples. Sad je Klara ljuta i ne
�eli vi�e nikamo te pada u depresiju. Aurel se vra�a, a Klara
odlazi u krevet. Urban i Aurel razgovaraju. Aurel saop�ava da
je Melita trudna te da �eli o�eniti svoj slikarski model, mladu
djevojku Ledu. Zove Melitu no slu�avka saop�ava da je iza�la.
U no�i ulicom prolaze Melita i Urban. Urban ju je
dopratio do stana. Pojavljuje se i Klara, koja ipak nije oti�la
u krevet kako je bila rekla te otkriva Meliti kako se Aurel namjerava
o�eniti Ledom. Pojavljuje se Aurel koji misli da se Klara otrovala
te izbezumljen i zabrinut juri ulicama. Klara se za to vrijeme
sakrila i slu�a njihov razgovor. Aurel je o�ajan pa Klara iz njihovog
razgovora zaklju�uje da ju ipak voli kad se toliko zabrinuo za
nju misle�i da se otrovala. Svi odlaze doma. Urban susre�e jednu
no�nu damu koja mu nudi svoje usluge. On odvra�a kako mu je dosta
ljubavi za ve�eras, ali ipak ju poziva na viski.
POVRATAK FILIPA LATINOVCZA (1932)
Fabula zapo�inje Filipovim povratkom u rodni grad
koji je napustio nakon �to je u 7. razedu gimnazije majci ukrao
stotinjarku i tri dana lumpao s javnim �enama, nakon �ega ga majka
vi�e nije htjela primiti u stan. Njegova majka, trafikantica Regina,
sama je uzdr�avala sina, koji nikad nije uspio saznati tko mu
je otac. Nakon povratka u zavi�aj (koji se u romanu naziva Panonijom)
sje�a se nekih motiva iz djetinjstva (debela Karolina, odlazak
s majkom u grad), a zatim ga foringa� Jo�a vozi u Kostajevac gdje
mu �ivi majka. U Kostanjevcu se susre�e i s tamo�njim provincijskim
svijetom kojega utjelovljuje Silvije Liepach, nekada�nji kostanjeva�ki
plemeniti �upan. Upoznaje i Bobo�ku Radajevu, blagajnicu u kr�mi
(lik fatalne promiskuitetne �ene) iza koje je bogato �ivotno iskustvo
brodolomke i razvod braka kojim je pravno upravljao Vladimir Balo�anski.
On je poludio za Bobom, razorio brak i sve izgubiv�i dospio u
zatvor te je sad patolo�ki vezan za nju. Bobo�ka privla�i Filipa
te on samo zbog nje ostaje u Kostanjevcu. Me�utim, u mjesto sti�e
zagonetni Sergej Kirilovi� Kyriales, koji nihilisti�ki pobija
sve Filipove zamisli o naravi umjetni�kog stvaranja. On u nekoliko
navrata otvara i temu samoubojstva, �ime je anticipirao i vlastiti
svr�etak jer su ga ubrzo na�li mrtvog ispod �eljezni�kog mosta.
Boba �eli otputovati u Hamburg i moli Filipa da joj posudi novac,
ali Balo�anski naslu�uje kraj i svojom nazo�no��u spre�ava preuzimanje
novca. Majka upozorava Filipa na neprikladnost dru�tva u kojemu
se kre�e, �to izaziva sukob u kojem on saznaje da mu je otac zapravo
stari Liepach. Tad sti�e Balo�anski koji obavje�tava Filipa da
Bobi nije potreban novac jer je odustala od puta, ali Filip primje�uje
tragove krvi, nakon �ega Balo�anski bje�i, a on tr�i do Bobo�kine
sobe, gdje ju nalazi mrtvu, pregri�ena grkljana i otvorenih o�iju.
Roman zapo�inje antologijskim re�enicama hrvatske pripovjedne
proze: "Svitalo je, kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor.
Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u ovom zakutku, a znao
je jo� uvijek sve kako dolazi: i truli slinavi krovovi i jaka
buka fratarskog tornja i siva, vjetrom isprana jednokatnica na
dnu mra�nog drvoreda." U tim re�enicama prisutan je tipi�an
postupak modernisti�kog pripovjednog otvaranja romana, jer (proustovskim)
sje�anjem po�inje doga�ajni i asocijativni niz, a stvara se i
napetost koja uvodi �itatelja u narativni svijet.
U prvom dijelu romana dominira Filipovo sje�anje
na doga�aje, ljude i pojave iz djetinjstva. Osnovni je pripovjedni
postupak unutarnji monolog, kojim je (slikarskim okom) percipirana
materijalnost svijeta u koji se vratio i obuhva�en retrospektivni
narativni sloj kojim se izla�u sredi�nji problemi zbog kojih se
Filip odlu�io vratiti, kao �to su nemogu�nost slikanja i pitanja
o identitetu.
Drugi dio romana izgra�en je oko doga�aja u Kostanjevcu,
mjestu u kojem mu �ivi majka, i odnosa koje Filip uspostavlja
s likovima iz tog svijeta. Drugi dio romana, u vezi s modernisti�kim
premje�tanjem doga�aja iz svijeta u svijest, manje je moderan
od prvog jer u njemu dominiraju izvanjski doga�aji i situacije
koje vode dramskom raspletu zbivanja, ovdje su izvanjski doga�aji
ravnopravni slikarevoj introspekciji.
Ravnopravno se �uju dva glasa: pripovjeda�ev i Filipov,
a obojica �esto dijele diskurz pripovjednom monologu (slobodnom
neupravnom govoru).
Povratak Filipa Latinovicza prvi je moderni roman
u hrvatskoj knji�evnosti, a kritika ga smje�ta u egzistencijalisti�ki
odvjetak modernisti�ke proze , uspore�uju�i ga s kasnije objavljenom
Satreovom Mu�ninom i Camsovim Strancem. Roman obra�uje i problem
umjetni�kog stvaranja, pa su pojedini prizori, propu�teni kroz
Filipovu percepciju i svijest, oblikovani prema pikturalnom na�elu
kao umjetni�ke slike u tradiciji modernih slikarskih poetika.
Stoga se Povratak nadovezuje na tako�er va�nu struju modernog
romana, tzv. roman o umjetniku, �to Krle�u povezuje npr. s Joyceom,
T. Mannom ili Rilkeom.
(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)
NA RUBU PAMETI (1938)
Roman retrospektivno, u formi ispovjednog monologa
glavnog lika, sredovje�nog intelektualca Doktora, prati posljedice
njegova suprotstavljanja uglednom veleindustrijalcu Doma�inskom,
koji se hvalio kako je ubio �etiri �ovjeka koji su poku�ali provaliti
u njegovu pivnicu, a Doktor je to ocijenio kao nemoralan i nizak
�in. Budu�i da je Doma�inski ugledan gra�anin, �itavo dru�tvo
(koje Doktor ironi�no naziva "homo cylindriacus") staje
na njegovu stranu i Doktor je u svojoj individualnoj pobuni gotovo
sam protiv sviju, izlo�en nevi�enoj hajci i organiziranom bojkotu
sredine, pa �ak i vlastite obitelji. Protiv njega je pokrenut
proces (tu�itelj je Hugo Hugo), koji je naravno, izgubio, te je
osu�en na osam mjeseci zatvora. Nakon izlaska iz zatvora on odlazi
u Vatikan i razgledava Sikstinsku kapelu (kojom autor metafori�ki
ozna�ava dana�nju trulu civilizaciju u cjelini), ali tamo susre�e
svojeg sugra�anina Golombeka, s kojim se potu�e, te saznaje da
je za njim iz domovine izdana tjeralica zbog krivotvorenja novca
(iako zato nije zapravo kriv) te po povratku u domovinu zavr�ava
u ludnici. No njegova usamljeni�ka pozicija u neku ruku je i privilegija:
to je pozicija slobode, dostojanstva, nesputanosti dru�tvenim
obzirima koja mu omogu�uje da prkosno igra ulogu skida�a maski,
kriti�ara i suca koji podi�e optu�bu protiv dru�tvene hipokrizije,
totalitarizma, samovolje pojedinca i nasilja.
Prostor romana otvara traktat O ljudskoj gluposti,
o�ito inspiriran Erazmom Rotterdamskim. Ovo je jedini Krle�in
roman pisan u Ich-formi; sve vidimo kroz o�i glavnog lika i njegovu
ironijsku perepsektivu. Ironija je jedino �to je jo� preostalo
revolitranom, diskriminiranom i pora�enom intelektualcu. Svijet
oko sebe Krle�in junak do�ivljava kao pozornicu (theatrum mundi),
�ivot kao glumu, a ljude kao glumce i marionete koji igraju nau�ene
uloge po pravilima koja diktiraju dru�tvene predrasude. Li�en
�ak i imena i prezimena (glavni lik poznat nam je jedino kao Doktor),
on postaje jedan od mnogih tipi�nih primjera pojedina�nog revolta.
Od svih Krle�inih djela, ovaj roman do�ivio je naj�e��e
kriti�ke napade, osobito od strane dogmatskih socrealisti�kih
kriti�ara koji su autoru zamjerili relativizam, skepticizam, negiranje
dru�tvenog napretka i nedostatak socijalnog osje�aja pa je roman
postao jedan od Krle�inih tekstova koji su poslu�ili kao povod
ideolo�kim obra�unima komunisti�kih intelektualaca krajem tridesetih
godina . Ivan Goran Kova�i� proglasio je ovaj roman "najslobodoumnijim
Krle�inim djelom."
(Kre�imir Nemec, predgovor u Miroslav Krle�a: NA RUBU PAMETI,
�K, Zagreb, 1996.)
BALADE PETRICE KEREMPUHA (1936)
Djelo je prvi put objavljeno u izdanju Akademske
zalo�be iz Ljubljane. To izdanje imalo je ukupno 30 pjesama, dok
je drugo, iz 1946, upotpunjeno sa jo� 4 balade pa se one mogu
smatrati najzavr�enijim Krle�inim djelom (sva ostala prepravljao
je i dora�ivao vi�e puta).
Ve� u naslovnoj sintagmi u neobi�an odnos dovedena
su dva kontrastna pojma: balade kao pjesni�ke vrste i humoristi�nog
lika Petrice Kerempuha. Time je Krle�a najavio samosvojan tip
moderne balade kojoj je u osnovici baladeskna vizija poreme�enog
i izobli�enog svijeta promotrena s pozicije humora ispod vje�ala
kao tragi�nog simbola pu�ke sudbine kroz stolje�a. S obzirom da
posjeduje sva svojstva antibalade, Krle�a se ovim djelom uklju�uje
u moderne i modernisti�ke tendencije europske i hrvatske lirike
dvadesetih i tridesetih godina.
U Baladama je rije� o ljudskoj patnji, stradanju,
stalnoj ugro�enosti, a protagonist djela je anoniman pu�ki kolektiv.
Sredi�nji lik - Petrica Kerempuh, lik je iz europske knji�evne
tradicije , ali je poprimio i brojne zna�ajke doma�e kajkavske
sredine, osobito duh i mentalitet; on je pu�ki zabalja�, dosjetljivac,
lakrdija�, otkrivatelj i ka�anjavatelj ljudske gluposti. Kerempuh
je pojam koji ozna�ava crijeva, drobinu, trbuh; u prenesenom zna�enju
lukava, spretna �ovjeka, ispi�uturu, vragolana i prevrtljivca.
Kao takav, on je u Krle�inu djelu komentator cjelokupne hrvatske
drame kroz stolje�a, istodobno i cinik i satirik, groteskan, karikaturalan
i sarkasti�an.
Iako protagonist Balada, Kerempuh je u njima prisutan
sasvim diskretno, jer se direktno pojavljuje samo u dvije balade
(Petrica i gal�enjaki i Komendija�i), ali njegov duh pro�imlje
�itavo djelo, dok zavr�na scena (Planetarijom) na scenu dovodi
samog Pjesnika te tako potvr�uje autorovu sveprisutnost u djelu.
Uz zna�ajne slojeve simbolisti�kih transpozicija
jezika, motiva i likova, dominantna poetska faktura Balada zapravo
je ekspresionisti�ka, �to najvi�e do izra�aja dolazi u dominantnom
kolorizmu poeme s ekspresivnim naslagama crvene i crne boje kao
prepoznatljivih signuma krvi i mraka u doslovnom i prenesenom
zna�enju.
Balade se mogu smatrati i nastavkom autorove ratne,
socijalne i satiri�ke lirike. Kao jezi�ni izvor poslu�io mu je
govor njegove bake Terezije Gori�anec, ali i dijakronijska vertikala
kajkavskog jezika koje je Krle�a sustavno prou�avao u djelima
starih kajkavskih pisaca. Tako je Krle�a stvorio i afirmirao jezik
svekajkavske sinteze u koju su bili uklju�eni i drugi supstrati,
i �tokavskog narje�ja, ali i onih stranih jezika koji su se infiltrirali
u kajkavski jezik (latinski, njema�ki i ma�arski). Ipak, taj je
jezik originalan autorski, osobni izbor koji na razini djela funkcionira
kao cjelovit jezi�ni sustav te posjeduje sve zna�ajke autorskog
jezika.
Po samoj izjavi autora, povod Baladama bila je predstoje�a
ratna kataklizma, ali su one nadrasle svoj povod te ih mo�emo
promatrati na svevremenskoj, univerzalnoj razini. U njima je Krle�a
poveo i nastavio svoj polemi�ki dijalog s povije��u; povijest
je promatrana "odozdo", s motri�ta njenih tragi�nih,
anonimnih sudionika, s znakovitim koloristi�kim ekspresionisti�kim
dekorom krvi u raznim varijantama (kerv, karv, kri).
(Jo�a Skok: predgovor BALADAMA PETRICE KEREMPUHA, Tipex,
Zagreb, 1996.)
MLADA MISA ALOJZA TI�EKA (Savremenik, 1921)
Zbog nepovoljnih financijskih prilika u obitelji,
mladi Alojz Ti�ek morao je u "crnu �kolu", tj. u sjemeni�te.
Istoga dana kada njegov otac, redarstveni nadstra�ar Alojz slavi
svoj 58 ro�endan i mladi Alojz - Slavko (kao su ga zvali) slavi
svoju mladu misu, na veliki ponos majke Cecilije. Na proslavu
je pozvana rodbina i kaptolska gospoda. Me�utim, Alojz je zaljubljen
u Miciku i stoga se ne veseli svom zare�enju, a za pravo mu daju
i mla�i brat Ivica i njegov kolega Mi�o Navala. Pri kraju proslave,
koja se ve� pomalo pretvarala u pijanku Ivica odr�i �estok govor
u kojem napadne crkvu i Rim te optu�uje roditelje da su Alojza
prinijeli kao �rtvu, �to izazove zgra�anje njegova oca i prisutne
kaptolske gospode. Dolazi do tu�e nakon koje mladomisnik Alojz
ostaje sjediti za stolom u posvema�njoj apatiji.
HRVATSKI BOG MARS
Ve� 1916. mladi Krle�a, na osnovu vlastitih vojnih
iskustava razmi�lja o knji�evnom uobli�enju traumatskog vojnog
i ratnog iskustva svojega nara�taja te radi na prvim manjim cjelinama
iz kojih je kanio sklopiti veliki (protu)ratni roman. Iako taj
roman nikada nije uobli�io, u prve dvije-tri poslijeratne godine
dogotovio je tro�insku dramu Galicija (30-ih godina prepra�enu
u novi tekst, U logoru) te niz proznih tekstova koje je 1921/1922
tiskao u knjigama Magyar Kir�lyi Honov�d Novela (Kraljevska ugarska
domobranska novela) i Hrvatski bog Mars. U prvoj se knjizi nalazila
samo istoimena pripovijetka, gotovo kra�i roman, a u drugoj novele
Tri domobrana, Baraka Pet Be, Domobran Jambrek i Smrt Franje Kadavera.
1923. nastala je i Bitka kod Bistrice Lesne. 1933. izlazi kona�no
izdanje sa novelama: Bitka kod Bistrice Lesne, Magyar Kir�lyi
Honov�d Novella (Kraljevska ugarska domobranska novela), (Tri
domobrana), Baraka Pet Be, Domobran Jambrek i Smrt Franje Kadavera.
Iako se ne radi o homogenoj cjelini, u zbirci se ni�u prozori
nova�enja domobrana, njihova odlaska u vojarne, vje�banja s �asnicima
i do�asnicima, mimohoda, neposluha i ka�njavanja, i��ekivanja
odlaska na boji�nicu, obiteljskih razmirica, vojnih transporta,
juri�a, smrti i ranjavanja, mu�nog umiranja u vojnim bolnicama,
samoubojstva i bje�anja u "zeleni kadar". Me�u likovima
nalazimo sve dru�tvene slojeve, od Njezina Vios�anstva Marije
Annunziate Valerije Konastance koja se nastrano i kratkotrajno
zaljubljuje u ranjenoga Jambreka i grofa Maksimilijana Axelrodea,
koji ravna velikim malte�kim �pitalom gdje �e u Baraci Pet Be
iskrvariti student Vidovi�, preko profesionalnih �asnika (pukovnik
Wallenstein i satnik Jugovi�) do desetina pri�uvnih �asnika, stotnika,
mobliziranih intelektualaca, �inovnika, obrtnika i zagorskih seljaka
(Jambrek, Vid Trdak, Franjo Kadaver, Svetec) unaprijed osu�enih
na poni�enja, patnju i mu�eni�ku smrt. Svi ovi nesretni likovi
izgubljeni su u ratu za nedoku�ive, vi�e - a zapravo tu�e - ciljeve,
u dalekoj i tu�oj zemlji kojoj je voljom drugih, postao neprijatelj.
Iz novele u novelu Krle�a osvjetljuje rat kao dugu, besmislenu
Muku koju na�i ljudi stoi�ki podnose iz nara�taja u nara�taj pa
ovu ratnu prozu mo�emo gledati i kao jedan od najglasnijih Krle�inih
poziva na mijenjanje svijeta.
(Boris Senker: predgovor u M. Krle�a, KRALJEVO & HRVATSKI
BOG MARS, KZ, Vara�din, 2000.)
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Ulderiko Donadini (1894 - 1923)
