PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1914 - 1952
PJESNI�TVO
Ljubo Wiesner (1885 - 1951)
antologijske pjesme: Tihi �ivot, Pjesma, Odrazi, �etnja u samo�i, Blago ve�e, Avantire, Kupac �arobnih krijesnica, Ikarov odgovor
Ro�en je u Zagrebu. Radio je kao novinski korektor, novinar, urednik i izdava�. Bio je i prevoditelj (Lurd i Rim E. Zole, Jadnici V. Hugoa), a za vrijeme II. svjetskog rata, u Berlinu je ure�ivao mjese�nik Suradnja. Od 1948. do smrti, 1951. boravi u Rimu. Umro je u rimskoj ludnici od posljedica progresivne paralize.
U svojoj poeziji Wiesner je pejza�ist, ladanjski idili�ar, sljedbenik "Mato�eve �kole". U pjesni�kom opusu od svega pedesetak pjesama, polovicu �ine soneti, pokoja glosa, ekloga ili balada te nekoliko "narativnih" ve�ih pjesama (Moja majka, Kip domovine). Najslabiji dio njegovih soneta svakako predstavlja formalna stega koja se o�ituje u naivnim rimama . Rima je �esto skretala logi�nost i uop�e sadr�aj njegovih pjesama u paradoksalne obrate . Radi rime Wiesner je katkada gradio i banalne ukrasne sintagme, sa stereotipnim i neadekvatnim atributima, �to je degradilo, ne samo pojedini stih, nego i �itave pjesme. Samo posljednja njegova pjesma, lamentacija Kip domovine, pribli�ila se besprijekornosti forme, ali njome je Wiesner na�alost i zaklju�io svoje pjesnikovanje.
Otprilike istovremeno s pjesmama (1910), javlja se Wiesner i sa �lancima. S te strane najzna�ajniji je njegov programatski uvod u Hrvatsku mladu liriku (1914) �ime programatski definira novi pjesni�ki program Mato�evih sljedbenika .
Do kraja �ivota opsesija mu je bila da napi�e knji�evnu studiju i biografiju A. G. Mato�a pa je velik dio �ivota sakupljao gra�u, a dva puta je �ak u tu svrhu boravio i u Parizu, �to je rezultiralo s nekoliko raznobojnih feljtona o Mato�u.
(Milan Selakovi�: PSHK 85, Zagreb, 1970.)
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Gustav Krklec (1899 - 1977)
Radi se o rimama tipa:
visini - pau�ini, pomakla - stakla, ormari - stvari, kavaliri - klaviri, hiljada - mlada, ubogara - oltara, sunaca - kladenaca itd.
Te�ko�e s rimom vidljivi su i u pjesni�tvu Stanka Vraza, Petra Preradovi�a, a njenom �rtvom katkada� je znao biti i sam Mato�.
Tin Ujevi� u nenaslovljenoj studiji-pamfletu o Mato�u (Mogu�nosti, 1963) iznosi "glavna na�ela" pjesni�ke grupe okupljene u Hrvatskoj mladoj lirici i poslije u �asopisu Gri�: "1. Pjesni�ki jezik treba biti biran: on izra�ava impresije, senzacije i emocije koje se odlikuju svojom kvalitetom; 2. Gradnja stiha mora biti metri�ki pravilna, dotjerana i glatka; stihovi ne smiju hramati ni biti hrapavi; uklanjaju se elizije; poslije 4, 5. i 6. sloga stoji cezura; strofe su zavr�ene cjeline; 3. Pjesnik, ukoliko pi�e na �tokavskom najrje�ju, mora poznavati �tokavski akcenat; isto tako kao �to stih mora biti gladak rima treba da bude po mogu�nosti potpuna, precizna; troslo�ne rime imaju prednost." itd.
