PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

MODERNA

DRAMA

Sr�an Tuci� (1873 - 1940) 

Ro�en je u Po�egi 1873. �elio je postati kipar, ali se poslije Mileti�eve intendanture obreo kao glumac na zagreba�koj sceni te nekako u to vrijeme napisao i svoju jedno�inku Povratak - najzna�ajniji dramski tekst hrvatske moderne. Nakon neuspjeha drama Svr�etak i Bura, odlazi u Sofiju, potom kratko boravi u Osijeku, a onda se vra�a u Zagreb. 1911. u Zagrebu mu je izvedena trilogija Kroz �ivot . Ti tekstovi pisani su nekako stalo�enije i mirnije od prija�njih pa nisu tako efektni. Ozlojo�en napadima kritike i neuspjehom svoje drame Golgota, odlazi u tu�inu: nakon Pariza i Londona putuje u Ameriku. Umro je u New Yorku 1940.

U samom po�etku svoga stvarala�tva, Tuci� se ugledao na njema�ki naturalizam s Hauptmannon, a uskoro se zapa�a i Tolstojev utjecaj. Osim Povratka, tu su i drame Golgota, Osloboditelj, Barun Korilov (njegov neobjavljeni dramski prvijenac) te drama u tri �ina Kozaci, napisana prema istoimenoj Tolstojevoj prozi.

Pripovjeda�ki mu rad ni izdaleka nije tako opse�an niti zna�ajan kao dramski. 1900. je zajedno s Mihovilom Nikoli�em izdao Knjigu �ivota koju je M. De�man u predgovoru ocijenio "impresionisti�kom lirikom" te odulju prozu Zajedni�ko poglavlje.

POVRATAK (Nada, 1898)
Drama u 1 �inu
Odigrava se u jednom slavonskom selu na Badnju ve�er. Jela i njena majka Kata spremaju se na polno�ku. Tu je i Stanko koji ljubuje s Jelom, a ona je prihvatila njegovu ljubav zbog materijalne oskudice. Dolazi stari prosjak Dako koji pri�a pri�u kako je u mladosti bio zaljubljen u djevojku koju je njena mati htjela udati za bogatog momka, pa je djevojka ipak pobjegla k njemu. No dok se na Badnjak vra�ao ku�i, svoju ljubljenu nije zatekao doma. Prona�ao ju je u crkvi, na polno�ki, zagrljenu s drugim momkom. Ta pri�a se svih nekako nelagodno dojmila. Jela odjednom postaje neraspolo�ena na Stankova udvaranja, a on odlazi ku�i da se pripremi za polno�ku.

Iznenada netko kuca na vrata. To je Jelin mu� Ivo koji je bio dulje vremena na radu u tvornici. I Jela i majka zaprepa�tene su njegovim iznenadnim dolaskom. Strepe da se Stanko ne pojavi na vratima pa mu predla�u da jo� ove no�i napuste selo jer su ljudi tu postali zli. Ivo je bez ruke, ka�e da ju je izgubio na stroju u tvornici, ali je za nju dobio veliku od�tetu (zapravo je namjerno �rtvovao ruku kako bi ih sve izvukao iz bijede). Uto dolazi Marta koja raskrinkava Jelu kao bludnicu. Ivo isprva ne �eli vjerovati, ali se ipak uvjeri da je sve istina. O�ajan, trga i spaljuje sav novac koji je dobio za ruku, a kad na vrata pokuca Stanko da povede Jelu i Katu na polno�ku, Ivo ga do�eka iza vrata i ubije no�em. Nakon toga, pod noge mu se baca i Jela, htiju�i da sada ubije i nju. Ivo odbija, a komad zavr�ava njegovim rije�ima: "Gore ... gore po te da ostne� �iva."

Omiljena tema Tuci�a kao dramati�ara je preljub i ubojstvo (Povratak, Truli dom, Svr�etak, Bura). Gotovo svi njegovi tekstovi imaju kompozicijsko-dramatur�kih srodnosti; nemaju uobi�ajeni razvoj nego se ubrzano penju kulminaciji. Zato Povratak djeluje prili�no kompaktno, dok kompozicijski tvori zatvorenu cjelinu koja ima svoje unutarnje poente i kauzalne dramatur�ke spone, a sam kraj, pun dinamike i Ivina o�ajanja, koje ga tjera da spali novac za koji je �rtvovao ruku i ubio Stanka, mnogo doprinosi op�em utisku o djelu. I drame Svr�etak, Truli dom i Bura tako�er se temelje na preljubu te zavr�avaju ubojstvom, ali se motivacija preljuba i ubojstva razlikuju.

(Branko He�imovi�, PSHK 72, Zagreb, 1969.)

 

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a �
za portal pripremio Zvonimir Mitar �

 

*****

Sutra na portalu:

Ivo Vojnovi� (1857 - 1929)
[pseudonim: Sergij P. (Pustjerna]

 

 

 

Po�etak