Portal objavljuje u nastavcima bilje�ke o knji�evnicima i njihovim djelima koje je pripremio Ante Ba�i�. Bilje�ke su objavljene u skripti nastaloj kao rezultat Ba�i�evog prou�avanja literature predvi�ene za polaganje ispita iz Novije hrvatske knji�evnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
S obzirom da je prvotno bila predvi�ena tek za osobnu upotrebu, kao pomo� i orijentacija u snala�enju me�u veoma iscrpnom i opse�nom literaturom, u skripti primijenjena metodologija ne dr�i se uvijek znanstvenih kriterija, nego izbor obra�enih autora i djela podre�uje zahtjevima propisane ispitne literature iz spomenutog kolegija. Sa�etci pojedina�nih djela nisu interpretativnog karaktera, nego ukratko prezentiraju sadr�aj.

PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

MODERNA

PJESNI�TVO

Antun Gustav Mato� (1873 - 1914)

antologijske pjesme: Srodnost, 1909., Jesenje ve�e, Ma�uhica, Stara pjesma, Mora, Zvono, Gri�ki dijalog, Gnijezdo bez sokola, Notturno

��������� Ubrzo nakon ro�enja u Tovarniku, roditelji su mu se preselili u Zagreb gdje je Mato� poha�ao pu�ku �kolu i gimnaziju. Nakon nezavr�ene gimnazije, propada mu i poku�aj studija veterine u Be�u pa se potpuno posve�uje pisanju i glazbi. U 19-oj godini Vijenac mu objavljuje novelu Mo� savjesti , Time je otvoreno novo poglavlje hrvatske knji�evnosti poznato pod imenom moderna.�
1893. pozvan je u vojsku, ali je slijede�e godine dezertirao te je morao napustiti Hrvatsku i oti�i u Beograd, a kasnije u M�nchen, Be� i �enevu i Pariz. U Parizu je ostao pet godina i taj je period bio presudan u formiranju njegovih esteti�kih na�ela; temeljito se upoznao s poezijom Baudelairea, francuskih parnasovaca i simbolista te proznim djelom E. A. Poea, M�rim�a i de Maupassanta, a tada je nastao i dobar dio njegove fikcionalne proze: Iverje (1899) i Novo iverje (1900).

1904. se vra�a u Beograd i tamo �e ostati do definitivnog povratka u Zagreb, 1908. Za drugog boravka u Beogradu, u Hrvatskoj su mu objavljeni Ogledi (1905) te Vidici i putovi (1907), a tada po�inje pisati i poeziju, koju objavljuje po listovima i �asopisima. Taj dio objavljen je tek posthumno (Pjesme, 1923).

U Zagrebu se aktivno uklju�io u knji�evni i politi�ki �ivot, neprestano ulaze�i u sukobe i polemike, a svojim poznavanjem suvremenih knji�evnih pravaca, nametnuo se kao jedan od vode�ih kriti�ara moderne. Oko sebe je okupio stotinu mladih pjesnika "Gri�ana", u koje se ubrajaju i Ljubo Wiesner, Fran Galovi�, Tin Ujevi� i jo� neki. �ivio je boemski, pre�ivljavaju�i kao profesionalni pisac i novinar, neprestano u oskudici, sve do smrti prouzrokovane rakom grla 1914. Za �ivota su mu iza�le jo� tri knjige: Umorne pri�e (1909), Na�i ljudi i krajevi (1910) i Pe�alba (1913), a velik dio neobjavljenih tekstova sakupljen je tek za Sabrana djela, iza�la u razdoblju od 1935. do 1940.

����������� Suvremenici su najvi�e cijenili njegove putopise (Oko Lobora, 1907), dok je Mato� osobno najvi�e dr�ao do svojih pripovijedaka, a do danas je do�lo do svojevrsnog uravnote�enja vrijednosti �itavog njegovog opusa, osobito u korist poezije (neke od njegovih pjesama; Mora, Notturno, Jesenje ve�e, Ma�uhica, Utjeha kose - smatraju se ponajboljim ostvarenjima hrvatske moderne).

����������� Europska poezija toga vremena sva je bila u znaku simbolizma, esteticizma i artizma, a Mato� je, slijede�i primjer svojih europskih kolega, insistirao na dotjeranoj formi (pa je sonet postao kanonskim oblikom). U okviru Mato�eve �kole velika se pa�nja posve�ivala zvukovnim, "glazbenim" kvalitetama izraza, a osobito se njegovala �ista i bogata rima.

����������� Tematski se njegova lirika kre�e od simbolizacije krajolika (Notturno, Jesenje ve�e, Srodnost, Ma�uhica), preko estetizacije smrti, starosti ili drugih fenomena koji ina�e pobu�uju osje�aj odbojnosti i nelagode (Utjeha kose, Prababa). Mato�evi poetski tekstovi ipak ne usvajaju tzv. "estetiku ru�noga", tada popularnu u europskoj poeziji (Baudelaire, Rimbaud). Drugi dio Mato�eva opusa blizak je njegovom kriti�kom i polemi�kom temperamentu. Te pjesme su satiri�ki ili humoristi�ni pogledi na moralne� kvalitete suvremenika (Stara pjesma, Mora) ili politi�ke okolnosti (Gri�ki dijalog, Basna), a u najpoznatijim patriotskim pjesmama (1909., Pri svetom kralju, Gospa Marija, Iseljenik) satira uzmi�e pred domoljubnom tu�aljkom ili alegorijskim prikazima tragi�nog polo�aja domovine.

KIP DOMOVINE LETA 188*
����������� Na svega dvije kartice teksta opisuje se revolt piljarice Pepice Poga�i�eve da uzmakme pred vojskom koja na poziv vlasti tre�i dan bune juri�a na Jela�i�ev plac. Njen mu� Jo�kec moli je da skupa pobjegnu, ali ona se ne da, i tek kad on pobjegne, a ona ugleda vojsku, spopadne je strah. A nakon prolaska vojske, Poga�i� nalazi mrtvu �enu pod� prosutim zelenjem koje je tu prodavala te se sav zdvojan opije u prvoj rakija�nici, a zatim i sam umire u bolnici Milosrdne bra�e.
�"(...) I nju i njega zakopa�e - kri�om dragi �itao�e, kri�om ..."

PERECI, FRI�KI PERECI
����������� Nakon gubitka �itavog imetka na kartama, suprug gospo�e N.,a Dragi�in otac, umire od sr�ane kapi te se one, ostav�i bez i�ega u Zagrebu, presele u slavonsko selo Lipovac, gdje dobiju namje�tenje kao po�tarice. Me�utim, ni tamo ne uspijevaju izbje�i ogovaranja seoske "gospo�tine". Jedini koji im je dolazio, bio je komandant husarske �ete, von Wurstlingen, koji je udvarao djevojci. No Dragica se zaljubi u mladoga husara Ivana Unuki�a, poznatog po razuzdanom i bekrijskom �ivotu, koji tako�er prema njoj gaji simpatije te ju za vrijeme parade otme ja�u�i, zbog �ega je kasnije okrutno ka�njen da nekoliko sati visi naglavce. Uskoro potom se Dragica i Unuki� vjena�aju, a von Wurstlingen se sasvim srozao i postao prodava� pereca.

CAMAO
����������� Za vrijeme glazbenog �kolovanja, mladi pijanist Alfred Kamenski ostaje bez skrbnika te zapo�inje boemski �ivot lutaju�i po europskim gradovima. U �enevi nalazi posao kod �idovskog bankara Diamanta. Jedne ve�eri u "Metropolu" upoznaje� ekscentri�nu poljsku plemkinju Fanny s kojom odmah dolazi do fatalne ljubavne veze; Fanny ga odvodi u svoju vilu, nakon �ega stari sluga dojavi njezinom mu�u, ameri�kom bogata�u za �enin preljub pa se ovaj napre�ac vra�a s puta. Alfred se sakrije, a Fanny isprva uspijeva zavarati supruga, ali ih odaje papiga koja ponavlja njihova ljubavna tepanja i donosi Alfredovu crnu kravatu. Suprug napadne Fanny, Alfred je poku�ava obraniti, ali mu Amerikanac slomi obje ruke i baci ga niz terasu. Potom ubije �enu, slugu i pse i objesi se Alfredovom kravatom. Kasnije susjedi pronalaze pet le�eva i papigu koja i dalje ponavlja refren, opona�aju�i Fannyna mu�a.

CVIJET SA RASKR��A
����������� Pripovjeda�, boem, lutalica i fotograf, sti�e u blizinu ljetnikovca u nekom gradi�u na jugu Francuske i od umora zaspi u vrtu. Probudi ga milovanje mlade djevojke s psom za koju ustanovi da je slijepa. Pripovjeda�ev glas Izabelu podsje�a na glas umrlog brata, te ga ona moli da na�e zaposlenje kao njezin u�itelj, a kad on to odbije, Izabela ga poziva da zajedno odu u svijet. On je odgovara od bijega, a potom sti�e i njen otac sa slugama koji je odvodi u dvorac. Pripovjeda�, o�ajan, nastavlja svoju skitnju.

����������� Gotovo u svim Mato�evim pripovijetkama, u ve�oj ili manjoj mjeri, uo�ava se lirizacija iskaza, lutanje ma�tom u predjele apstraktne ljepote (Balkon, Cvijet sa raskr��a) Novije podjele njegova pripovjeda�kog opusa baziraju se na dominantnim stilskim obilje�jima pa bi podjela mogla biti slijede�a:

����������� - impresionisti�ke novele, u kojima se obra�uje neki istinit doga�aj (Kip domovine leta 188*) ili autorovi privatni do�ivljaji (Nekad bilo - sad se spominjalo), ili do�ivljaji utemeljeni na stvarnim slu�ajevima (On, Pereci, fri�ki pereci) koje su specifi�ne po svom anegdotskom, reporta�nom karakteru, fragmentarnosti i odmaku od realisti�ke poetike. Impresionisti�ki senzibilitet pripovjeda�a najvi�e dolazi do izra�aja u lirskim dijelovima gdje se neposredno okru�je percipira svim osjetilima (sinestezija). Krajolik je redovito povod za profinjen do�ivljaj, bilo pripovjeda�a ili nekog od likova, a neposredan do�ivljaj oboga�en je obi�no asocijacijama iz svijeta kulture, dok asocijacije naj�e��e dolaze iz svijeta umjetnosti, religije i mitologije, �to je vrlo �esta pojava u djelima modernih autora.

U prozi tipa Camao i Cvijet sa raskr��a, opis �ene redovito je zasnovan na usporedbi sa �enskim portretima velikih majstora europskog slikarstva ili likovi svoju �ivotnu pri�u idealiziraju u skladu s motivima iz svijeta umjetnosti.

- simbolisti�ke novele (Lijepa Jelena, Put u Ni�ta ili Balkon) posjeduju simboli�ko zna�enje i nagla�avaju razmak izme�u realne zbilje i "vi�ega" idealnog svijeta u kojemu se naslu�uju ljubav, ljepota i harmonija. Tu se neprestano variraju teme (idealne) ljubavi i smrti. U tom se tipu Mato�eve novelistike ljubav pojavljuje kao nemogu�nost ostvarenja trajnog sklada. Rascjep izme�u zbilje i ideala i nemogu�nost pomirenja tih dviju sfera potje�e iz romanti�e tradicije, a europski simbolisti pretvorili su tu spoznaju u gotovo jedini sadr�aj svoje poezije i proze (Lijepa Jelena).
Zato su protagonisti Mato�eve novelistike dru�tveni autsajderi, boemi, lutalice, umjetnici i sanjari, �esto bolesni i krajnje neuroti�ni.
(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)

Visoko iznad svoga vremena, Mato� je bio uzdignut i iznad svih jednostranosti i simplifikacija; ni�emu i nikome nije robovao, pa ni onome �to voli. Zato je i prema manama svojega naroda bio strog i kriti�an, �ak stro�i i kriti�niji nego prema ne�emu do �ega mu nije bilo stalo. Osobnu slobodu cijenio je iznad svega pa je stoga svjesno odabrao najte�i na�in �ivota - onaj boemski te je �ivio u velikoj oskudici, vrlo �esto i od tu�e milosti, ali uvijek pun pouzdanja u sre�u i nepredvi�en sretan slu�aj. Iako je zapravo bio nesvr�eni gimnazijalac, Mato� danas slovi kao jedan od najve�ih hrvatskih erudita. Bio je naknadno stekao i zvanje u�itelja, ali na tu du�nost nikada nije stupio iako je neko vrijeme ubirao u�iteljsku pla�u. To je bio jedini njegov redovni prihod u �ivotu.

Zbog otvorenih svojih stavova i nepristajanja na robovanje i ulagivanje bilo pojedincima bilo politici, �esto je bio �rtva prljavih politi�kih intriga kojima su se mediokriteti osve�ivali. Unato� tome, Mato� je bio ostao u sje�anjima svojim suvremenika kao nenadma�ni humorist, uvijek spreman na �alu. Vrlo nestalan i prepun opre�nih mi�ljenja i ideja, najbolje ga je okarakterizirao Albert Bazala kada je napisao da je Mato� bio dosljedan jedino u svojoj nedosljednosti.

(Dubravko Jel�i�: MATO�, Zagreb, 1984.)

*****
   
Prof. Ante Ba�i� je ro�en u Senju 1981. godine, gdje je zavr�io osnovnu i srednju �kolu. 1999. godine upisao je studij Kroatistike i Ju�ne slavistike na Filozofskom fakultetu Sveu�ili�ta u Zagrebu. Diplomirao je 2006. s diplomskim radom o Andri�u (Andri�evo svjetlo iznad puta - poetika proze Ive Andri�a kroz prizmu Jungove analiti�ke psihologije, s posebnim osvrtom na pripovijetku Jelena, �ena koje nema i ostale pojavne manifestacije Jelenine).

Trenutno radi kao profesor hrvatskoga jezika i knji�evnosti u jednoj osnovnoj �koli. Paralelno, kao doktorand na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike, priprema temu za svoj doktorski rad.

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Vladimir Nazor (1876 - 1949)

 

 

Po�etak