Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Poznate osjecke ku�e, dio povijesti Osijeka

Pala�a Maksimovi�

1890.GODINA
Od gostionice ''K suncu'' prema �eljezni�koj stanici nalazi se obi�ni plo�nik od pe�ene cigle. Sa lijeve strane plo�nika bila je kamena cesta sve do same stanice,a sa lijeve i desne strane plo�nika bili su zasa�eni divlji kestenovi. Uz cestu i  plo�nik ,sa obje strane,bile su oranice na kojima  su sijani kukuruz i �ito. Izme�u ceste i plo�nika nalazila se pruga konjskog tramvaja sve do �eljezni�ke stanice.
(iz neobjavljenog rukopisa ''Kratka šetnja Osijekom 1890.g.'' Ivana Galovca) 


Pala�a Maksimovi�

Milan Maksimovi� bio je jedan od najbogatijih ljudi u Slavoniji. Pravnik po struci,novac je stekao upravljaju�i vlastelinstvom srpske Srijemsko-karlova�ke patrijaršije u Dalju. Pošto je bio zet tadašnjeg srpskog patrijarha Georgija Brankovi�a bio je pripadnik Khuenove stranke, te je izabran u Hrvatski sabor kao predstavnik Daljskog kotara.

Sredinom 1895.g. kupuje od Stefana Pillara zemljište u Kolodvorskoj ulici, a 1896.g. po�inje izgradnja pala�e. Arhitekt je bio vladimir Nikoli�.

Pala�a je dovršena i posve�ena u listopadu 1897.g. Pro�elje (isto�no krilo) prema Kolodvorskoj ulici imalo je raskošan vrt i reprezentativni trijem. Trijem se otvarao prema dvorištu u tri arkade, a bio je nadsvo�en kri�nim svodom u trijarama. U središnjem svodu bila je reprezentativna svjetiljka, a u samu pala�u vodila su dva ulaza: jedan od arkadnog trijema preko manjeg mramornog stepeništa u isto�no krilo, a drugi na dnu dvorišta vodio je u salon.


Pala�a Maksimovi� 1957. godine

U isto�nom krilu bila je soba Milana Maksimovi�a, dvije velike gostinjske sobe, u središtu (na uglu) dnevna soba trokutastog oblika. Pokraj dnevne sobe (s pogledom na Desati�inu) bile su još dvije gostinjske sobe. Na toj strani bio je i salon te soba gospo�e Maksimovi�.

Na uglu Desati�ine i Sun�ane nalazile su se dje�je sobe i spava�a soba bra�nog para Maksimovi�. Blagovaonica i muzi�ki salon imali su pogled na vrt.

Na zapadnom pro�elju u Sun�anoj ulici nalazio se kolni ulaz. Tu su se nalazile još i kupaonica, kuhinja, soba za djevojku i smo�nica. U dvorištu se nalazio i prizemni objekt gdje su bile: staja, praonica rublja, toalet, kuhinja, soba za radnike i prostor za ko�iju.

 

Sveukupno – pala�a je imala 37 prostorija.

(iz "Historicisti�ka pala�a dr. Milana Maksimovi�a u Osijeku'' Dragan Domjani�-net.)

*****

Ku�a Wlaszak


Ku�a Wlaszak, nacrt A.Slavi�eka iz 1903. godine
Glavni trg Donji grad

Ku�a Wlaszak izgra�ena je 1906.g.na uglu Glavnog trga i Gvozdene ulice u Donjem gradu. Graditelj je bio Ante Slavi�ek.

 
Ku�a Wlaszak, 1909. godine

Franjo i Hermina Marija (ro�ena Kner) bili su ku�evlasnici i ova je ku�a zidana za iznajmljivanje.
U prizemlju ju�nog krila ku�e, okrenutom prema Glavnom trgu, nalazili su se cijelom du�inom lokali. Dvorišni dio, kao i prizemlje isto�nog krila ,bio je stambeni prostor pa se pojavio nedostatak prate�eg prostora uz brojne lokale. Zbog toga je ispod cijele ku�e bio podrum gdje se nalazila i praonica rublja. Cijeli kat bio je stambeni prostor kojim su dominirala dva prostrana stana.


Ku�a Wlaszak, 1909. godine

U ku�i je bilo 18 soba, 2 kupaonice, 8 du�ana, 5 kuhinja i 18 nusprostorija te 12 stanova. U ku�i su �ivjela 23 stanovnika.


Ku�a Wlaszak, 2013. godine
(by Vera Markovi�)

Na pro�elju kata, sa strane trga, naknadno je dozidan balkon, a izlozi lokala povremeno su mijenjani.

(iz ''Peja�evi�ev zdenac i ku�a Wlaszak'' autora Vilima Mati�a)

*****

Ku�a Gillming-Hengl

Gillmingovi su bili jedna od najbogatijih osje�kih obitelji, a ku�u su darovali za vjen�anje svojoj k�erki  Matildi, koja se udala za javnog bilje�nika i odvjetnika dr. Vjekoslava Hengla, kasnije dugogodišnjeg osje�kog gradona�elnika.

Cijeli prvi kat bio je sedmerosobni stan vlasnika, a do njega se dolazi reprezentativnim zavojitim stubištem  koje je osvijetljeno ogromnim prozorima ispunjenim jetkanim staklima sa secesijskim biljnim motivima. Stakla su bila izra�ena u praškoj Umjetni�ko obrtnoj ustanovi Schulz&Comp. ali su stradala u bombardiranju Osijeka 1991. godine.

U prizemlju je bio nešto manji stan za iznajmljivanje i veliki ured dr. Hengla.
Ku�a je sagra�ena 1906. g. na mjestu negdašnjeg spremišta konjskog tramvaja. Gradnju je vodio osje�ki graditelj Franz Wybiral.


Matilda Gillming i Vjekoslav Hengl

Matilda i Vjekoslav Hengl �ivjeli su u ku�i sve do 1945. g. kada partizanska vlast ku�u nacionalizira.


Ku�a Gillming-Hengl, Europska avenija 24

Sada se u ku�i nalazi Gradska i sveu�ilišna knji�nica Osijek.

(iz ''Secesijski niz u Europskoj aveniji u Osijeku'' – Grgur Marko Ivankovi�-net)

*****

Ku�a Povischl


Ku�a Povischl, Europska avenija 22
(by Rocky031)

Josef Povischl bio je vlasnik zna�ajne osje�ke tvornice poku�stva i alata. Ku�a je sagra�ena 1904.g. kao  ku�a za iznajmljivanje, a projektirao ju je Ante Slavi�ek.

Stanovi u oba krila imaju ugra�eno teretno dizalo zbog lakšeg prijevoza ogrjeva od podruma do stanova.

(iz ''Secesijski niz u Europskoj aveniji u Osijeku''-Grgur Marko Ivankovi� – net.)

*****

Ku�a Nayer


Ku�a Nayer, Europska avenija 20
(by Rocky031)

Ku�a Laure Nayer sagra�ena je 1904.godine, a projekt je izradio osje�ki graditelj Wilim Carl Hofbauer. Ku�a je bila izgra�ena za iznajmljivanje, a imala je 4 stana.
Ku�a Nayer je bila prvo izgra�ena ku�a u secesijskom nizu Europske avenije.

(iz ''Urbanizacija i promet grada Osijeka na prijelazu stolje�a 1868.-1918. – Zlata �ivakovi�-Ker�e, 1996.)

*****

Ku�a Sauter


Ku�a Sauter, Europska avenija 18

Ku�a Sauter Ivana, odvjetnika i gradskog tajnika, i njegove supruge Adalbertine sagra�ena je 1905. godine prema projektu Ante Slavi�eka. Imala je 6 stanova. Stan vlasnika nalazio se na prvom katu-isto�no.
Ku�a je imala terasu koja je bila metalnim zavojitim stubama, izvana, povezana sa glavnim stubištem na polukatu.

(iz ''Secesijski niz u Europskoj aveniji u Osijeku''-Grgur Marko Ivankovi� – net.)

*****

Ku�a Kaestenbaum-Korsky


Ku�a Kaestenbaum-Korski, Europska avenija 16
(by Rocky031)

Ku�a  odvjetnika dr. Alfreda Kaestenbaum-Korskog je izgra�ena 1905.godine prema projektu njegovog brati�a, budimpeštanskog arhitekta i graditelja Ferenca Fichera.

Stan vlasnika protezao se cijelim prvim katom, na kojem su bile i odvjetni�ke pisarne, a središnje tri prostorije slu�ile su kao blagovaonica, salon i soba za gospodu. U  prizemlju su bila dva manja stana za iznajmljivanje.

Ku�a je danas dio O�nog odjela Klini�ke bolnice Osijek.

(iz''Secesijski niz u Europskoj aveniji u Osijeku'' –Grgur Marko Ivankovi� – net.)

Odvjetnik Alfred Kaestenbaum bio je sin uglednog osje�kog �idova Samuela Kaestenbauma koji je bio me�u utemeljiteljima Sinagoge u �upanijskoj ulici. Imao je dva sina: Alfreda i Roberta i oba su promijenila prezime u Korsky.

Alfred je prešao na katoli�anstvo, a njegov sin Ivan Korsky bio je pravnik. Pošto je postao ustaša nakon 1945. pobjegao je u Argentinu.

Robert Korsky bio je veleposjednik. Njegov mla�i sin, Ivan Korsky, bio je predratni komunist i kao takav dospio je u zatvor u Srijemskoj Mitrovici i 08.07.1941. je smaknut.

Stariji Robertov sin, Vladimir, bio je odvjetnik u Zagrebu. Eksponirao se poma�u�i bratu Ivanu Korskom te je u prolje�e 1941. odveden u zatvor u Jastrebarsko, odande na Pag, a u kolovozu 1941. u Jasenovac. Od tamo je bio poslan na prisilni rad na logorsko dobro u Feri�ancima, gdje je od iscrpljenosti umro. Tako je od cijele obitelji II. sv. rat pre�ivjela samo k�erka Roberta Korskog Nada, jer mu je �ena na dan kad su Nijemci ušli u Zagreb po�inila samoubojstvo.

(iz ''Pri�a o kiparu i djevoj�ici s pletenicama '' – Vlasta Kova�-net.)

*****

Ku�a Spitzer


Ku�a Spitzer, Europska avenija 16
(by Rocky031)

Ku�a je izgra�ena 1905.g. za  dr. Hugu Spitzera koji je bio predstojnik Izraelisti�ke bogoštovne op�ine, gradski zastupnik i odvjetnik.

To je jednokatna ku�a sa dva stana. U prizemnom stanu izvedena su dvoja gljivoliko oblikovana ostakljena vrata s dvokrilnim vratnicama, a stubište je bilo ukrašeno višebojnim vitrajima koji su stradali u rat 1991.g. Na katu je bio veliki odvjetni�ki ured dr. Huga Spitzera.

Novi vlasnici, obitelj Herlinger, su 1934. g. ku�u preuredili u sanatorij, a zgrada i danas slu�i kao dio O�nog odjela KBC Osijek.

(iz ''Secesijski niz u Europskoj aveniji u Osijeku''-Grgur Marko Ivankovi�-net.)

*****

Ku�a Sekuli�

 
Ku�a Sekuli�, 1912. godine, u tadašnjoj Chavrakovoj ulici

Ku�a je izgra�ena 1905. za potpukovnika 78. pješa�ke pukovnije Nikole Sekuli�a. Ova,veli�inom i brojem najamnih stanova, najve�a ku�a u nizu, osim glavnog ulaza iz Europske avenije ima ulaz i iz Stepin�eve.

Pro�elje je u prizemlju obra�eno trakama glatke rustike, a glatka površina prvog i drugog kata ukrašena je jednostavnim secesijskim ukrasima.

Pred pro�eljem u Chavrakovoj ulici posa�en je predvrt od 5 m širine te postavljena providna �eljezna ograda. Pred ogradom je napravljen asfaltirani plo�nik 4 m širine. Zgrada je sa sve �etiri strane imala fasadu.


Ku�a Sekuli�-Plavši�

Ovu zgradu kasnije je prekupio dugogodišnji tajnik TOK za Slavoniju Nikola Atanasijev Plavši�, pa je ku�a poznata kao Ku�a Sekuli�-Plavši�.

(iz ''Secesijski niz u Europskoj aveniji u Osijeku'' Grgur Marko Ivankovi� –net.)
(iz ''Urbanizacija i promet grada Osijeka na prijelazu stolje�a 1868.-1918. – Zlata �ivakovi�-Ker�e, 1996.)

*****

Povischlove radni�ke ku�e


Jadranska ulica, Industrijska �etvrt

Josip Povischl, veleindustrijalac i ku�evlasnik, po�eo je u prvoj polovici 20. stolje�a uz naši�ku prugu graditi niz prizemnih ku�a u kojima je stanovalo radništvo, pa je to bio po�etak izgradnje Industrijske �etvrti.

Josip Povischl uposlio se 80-tih godina 19. stolje�a kao nadareni kalfa u Tvornicu za preradu drva Rudolf Kaiser i o svom trošku je u�io knjigovodstvo i strane jezike. Vrlo brzo je napredovao pa je 1884. g. otvorio samostalnu radionicu, a 1891. otvorio je i trgovinu namještaja i tapecirane robe.

1892. g. vjen�ao se sa Marijom Kaiser, k�eri Rudolfa Vjenceslava Kaisera. Kad je Kaiser umro, 1891.g., naslijedio ga je maloljetni, šesnaestogodišnji sin Rudolf Vjenceslav Josef Povischl. Povischl se udru�io sa Rudolfom i 1894. g. osnovana je nova tvrtka Povischl&Kaiser.

(iz ''S tradicionalnih na nove puteve'' Zlata �ivakovi�-Ker�e)

Za portal odabrala i pripremila: Ivanka Kasumovi�


Od iste autorice:

Osijek i rijeka Drava - tekstom i slikom

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.