Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Osijek i rijeka Drava - tekstom i slikom

  
Lijevo izvor Drave u ju�nom Tirolu, desno uš�e Drave u Dunav kod Aljmaša

Rijeka Drava, desni pritok Dunava, izvire u ju�nom Tirolu kod jezerca Dobiaco na 1192 m nadmorske visine, neposredno uz talijansku granicu. Duga�ka je 749 km, a plovna od uš�a u Dunav do mjesta �a�avice.

   
Pogled na Osijek 1906. god.


Pogled na Osijek oko 1910. god.


Pogled na Tvr�u i stari most

Osijek je nastao na prirodnom prometnom �vorištu: s jedne strane plovna Drava, a s druge strane kri�ište velikih kopnenih putova.

Na mnogim starim kartama ubilje�ene su oko Osijeka mo�vare, bare i potoci.


Mo�vara Pala�a - ju�no od Osijeka 1755. godine

Mo�vare su se protezale od današnje �epinske ceste, preko Vinkova�ke ulice i Tenjske ceste sve do nekadašnjeg Dr�avnog druma (danas Vukovarske ceste). Ovdje se ta voda trojnim koritom ulijevala u Dravu.

Bare su se nalazile u današnjoj Industrijskoj �etvrti na nekadašnjem vojnom vje�balištu i u velikom dijelu Donjeg grada.

Potoci: u Osijeku su postojala 4 potoka:

- jedan je protjecao izme�u Jägerove ulice i Ulice bra�e Radi�a te uz Gradsku knji�nicu ulijevao se u Dravu. Na tom potoku izgra�en je 1713. drveni most, budu�i da je Generalski vrt sa zapadne strane grani�io s imanjem kapucinskih redovnika.

- drugi je išao Stepin�evom i uz zapadni rub Perivoja kralja Tomislava ulijevao se u Dravu. I taj je tako�er imao drveni most.

- tre�i je išao uz isto�ni dio Tvr�e i ispod prilaza nekadašnjem kolnom mostu ulijevao se u Dravu.

- �etvrti je trebao odvoditi vode jugoisto�no od Donjeg grada, ali nije dosezao do Drave. Taj su potok zvali �male (ustajala voda).


Stara Drava, nastala nakon regulacije toka Drave

Sve te vode i potoci nestali su u 19. stolje�u kada je prokopan Poganovi�ko-kravi�ki kanal te regulirana korita Petriše, Crnog toka i Piškota.

Ve� u tre�em stolje�u nove ere imala je rimska Mursa pristanište na Dravi u kojem je bio prefekt Dunavskog brodovlja.

Osijek je imao dugu tradiciju brodogradnje pa je još za vrijeme Turaka bio poznato trgovište i luka, a od 1565. tu se grade brodovi i pravi njihova oprema.

U srednjem vijeku postojala je pokretna dravska skela, kako bi se omogu�io prolazak plovilima. Protezala se od Vodenih vrata do Krunske utvrde na lijevoj obali. Po njoj su prelazili putnici koji su nosili svoju robu na prodaju u Osijek, odnosno vra�ali se iz Osijeka. Za umorne putnike i trgovce na jednoj i na drugoj strani napravljen je �eram za okrjepu.

Iz tog vremena poti�u i izrazi kopitnica i tezgara.

Kopitnica je bio naziv za utaban put uz dravsku obalu po kojoj su ljudi ili konji vukli natovarene ili prazne la�e, šajke (brodice plosnatog dna) i �amce.

Tezgara (brodogradilište) je naziv �itave dravske obale od nekadašnje solare do Ribarskog trga. Na tezgari su gra�ene i popravljane šajke, la�e, �amci i vodenice.
Tako je ve� 1789. godine porinuta u Dravu prva la�a (topovnja�a) od onih koje su se gradile ispod mosta i nazvana je Lancia Canoneria.

Dravom je bilo razvijeno i splavarenje kao unosna grana privre�ivanja. Balvani, koji su se spuštali rijekom, slagali su se u posebno gra�ene splavi, a bili su povezani vrbovom šibom. Od splavarenja su �ivjeli vlasnici šuma, šumski radnici, splavari i prijevoznici. Splavi su se obi�no formirale od tesane gra�e u Vuhredu u Sloveniji, a tranzitna stanica bila je u Terezinom polju gdje je svaka splav pla�ala carinu i dobila carinsku deklaraciju, jer je prolazila kraj ma�arske granice.


Drvara ispred zgrade suda

U Osijeku se znalo godišnje istovariti od stotinu do tisu�u splavi rezane gra�e i dasaka iz tzv. ''hute'', koju se sastavljali sami splavari. Sve to se prodalo u Osijeku, a splavari su se vlakom vra�ali ku�ama.

Transportiranje drva Dravom vrlo je staro. Vjerojatno su se tim poslom bavili i stanovnici uz rijeku još prije dolaska Slavena. Splavarenje je prestalo kad su na Dravi podignute hidrocentrale.


Donjogradska obala, sušara

Obala od Tvr�e do donjogradske Kalvarije u 18. stolje�u zvala se sušara. Tu su u vrijeme ribolova danju i no�u gorjele male vatrice uz koje se riba �istila, rezala u komade, solila i sušila na vatri. Nadaleko su bili poznati osje�ki specijaliteti od ribe: trakanac (šaran isje�en na trake) i loparac (riba isje�ena niz le�a) koji su se tu odmah i prodavali, kako ugostiteljima tako i gra�anima. Potra�nja je bila tako velika pa se razvozila kolima po cijeloj Slavoniji.

  


Vodenice na Dravi kraj Osijeka

Ve� od 1697. godine na Dravi su bili aktivni vodeni�ari (1797.g. samo u Donjem gradu bilo ih je 34). Nakon što u Osijek sti�e prvi mlin na parni pogon, rastanak s Dravom kao pogonskom energijom bio je neizbje�an. Velika ''flota'' od prvobitnih 200-tinjak vodenica polako se rasipala.


Hen�ova vodenica

Tako je ostala samo Hen�ova vodenica koja je potopljena 1944. godine prilikom bombardiranja Osijeka i time je nestao višestoljetni simbol s obale Drave.

  
Lijevo va�enje pijeska iz Drave i desno prodavaonica pijeska uz obalu


Va�enje leda na Dravi

Voda iz Drave upotrebljavala se i za pi�e, a u zimskom periodu, kad je Drava bila smrznuta, vadio se led.

Prvi poznati vodovod bio je onaj iz 133. godine nove ere kada je rimska Mursa bila uvrštena u gradove prvog reda.

Drugi poznati vodovod imao je Osijek u vrijeme Turaka, pa su tako poznate turske javne �esme, bunari i kupališta.

Tre�i vodovod nastao je u tvr�i 1758. godine kao erarski vodovod na koji je osim vojnih zgrada bilo priklju�eno i nekoliko civilnih ku�a.

�etvrti osje�ki vodovod imali su najprije osje�ki vatrogasci iz Gornjeg grada, koji je 1893. odobren za javnu upotrebu, a 1926. izgra�ena je vodovodna centrala.


Vodovodna centrala
(Foto: Andre Bulgari)

Tek kasnije, 1935. godine, taj je vodovod potpao pod gradsku upravu te je 1937. prešao u vlasništvo Gradske op�ine Osijek.

Osijek je oduvijek bio poznat i po svojim kupalištima. Ve� 1836. godine osnovano je Rije�no kupališno društvo, 1864. otvoreno je garnizonsko kupalište poznato kao ''Garnika'', osnovano kao garnizonsko kupalište, jer se nalazilo uz stare gradske zidine iza kojih je bila garnizonska vojarna. Kupalište je imalo svoj prirodni dio – pješ�anu dravsku obalu i pli�ak uz nju. Samo kupalište je bilo ogra�eno drvenom ogradom, a �inio ju je ogradni zid svla�ionica izra�enih od dasaka. To su bile malene kabine s vješalicama za odlaganje odje�e. Sjeverno od kabina nalazila se drvena prilazna staza. Izme�u staze i obale nalazilo se pješ�ano sun�alište i igralište. Ve�i dio sun�ališta bio je oblo�en drvenim podom gdje su se mogle iznajmiti le�aljke (ligeštuli) i suncobrani.
S kopnene strane kupalište je bilo ogra�eno, a postojali su i kupališni redari. Za dobar ugo�aj moglo se kupiti osvje�avaju�e pi�e (na pr. poznati šabeso), te sladoled.
Cijeli vodeni kupališni prostor bio je ogra�en pluta�ama od starih kovnih ba�ava na kojima se nalazila drvena ogra�ena staza. Dio površine imao je i mali bazen za djecu.
Kupalište ''Garnika'' bilo je gotovo stotinu godina znamen i ponos grada, a onda je napušteno, zapušteno i kona�no 1965. srušeno.

Osim Garnike postojala su i mnoga privatna kupališta: ''Golibar'', ''Zra�na banja'', ''Inhof'' i mnoga druga.

U novije vrijeme su popularna kupališta na lijevoj obali Drave ''Copacabana'' - zvano i "Kopika" i ''�eljo'', te na desnoj obali ''Pampas''. To su dugo vremena bila divlja kupališta, a 1965. godine ''Copacabana'' je ure�ena i postala je gradsko kupalište, dok su ostala dva i dalje divlje pla�e.

Mala foto galerija osje�kih kupališta na Dravi
(Vrijedi za sve tri foto galerije: kliknite na malu sliku da ju pove�ate, a zatim od slike do slike!)



K01. ''Garnika'' 1904. god. / K02. ''Garnika'' / K03. ''Garnika'' 1963. god. / K04. ''Golibar'' / K05. Donji grad 1869. god. / K06. Donji grad 1928. god. / K07. Kupalište zimska luka (0d 1894. Ritteserovo dravsko kupaliste) / K08. Kupalište u zimskoj luci 1957. god. / K09. ''�eljo'' / K10. ''Copacabana'' 1984. god. / K11. ''Kopika''na lijevoj obali Drave / K12. ''Kopika'' 2011. god. / K13. ''Kopika'' 2011. god. / K14. ''Kopika'', iz zraka

  
VK ''Drava'' Donji grad, isto�na fasada 1960. i Ribarski dom ''Drava'' Osijek

Uz Dravu je bilo i domova koji su prete�no pripadali vesla�kim klubovima. 1909. godine sagra�en je dom VK ''Neptun'', 1923. godine Janda osniva Vesla�ki klub malo ni�e od ''Golibara'', a 1932. godine izgra�en je dom VK  ''Drava'' u Donjem gradu, malo ni�e od še�eranske pumpe.

Na dravskoj obali je od davnina bilo vrlo �ivo – tu su plovili �amci, teretne brodice i brodovi, jer je takav prijevoz robe bio najlakši i najjeftiniji. Na desnoj obali, u smjeru istoka i zapada, nalazila su se brojna skladišta svakovrsne gra�e i drvare, a od polovice 19.stolje�a i Zimska luka u koju su od jeseni smješteni brodovi, barke, vodenice i sl. Tijekom cijele godine tu se ukrcavala razna drvena gra�a, vo�e, povr�e, �ito i druga roba.

Budu�i da do 70-tih godina 19. stolje�a na slavonskom podru�ju nema izgra�enih �eljezni�kih pruga, bio je razvijen vodeni promet – uzvodno do Kotoribe, a kad su bile povoljne vremenske prilike, Dravom i Dunavom do Pešte.


Klade na Pampasu u Retfali 1946. god.

Trgova�ka obrtni�ka komora za Slavoniju 1860. pokrenula je akciju za reguliranje toka Drave od Osijeka do Barcsa. 1869. godine raspravljalo se na Glavnoj skupštini o ure�enju obale i doneseno je nekoliko odluka za ure�enje. Kako je obala na svim mjestima bila zakr�ena drvenom gra�om i kladama, donesena je odluka da se prostor uz Dravu širine 6 hvatova oslobodi od bilo kakve gra�e, a roba pripremljena za utovar ili istovar ne smije se zadr�avati na obali du�e od 24 sata.

1870. godine po�elo je ure�ivanje rije�nog toka Drave do Barcsa. Regulacija je najprije provedena na gornjem toku i trajala je 10 godina. Tako je presje�en niz dravskih zavoja i po�elo je utvr�ivanje obale kamenom.


Izgradnja obaloutvrde

1874. godine bio je vrlo nizak vodostaj pa je uo�eno da se dravska obala od solare na Solarskom trgu pa nizvodno po�ela urušavati, jer prokop koji je napravljen na retfala�ko-osje�kom zemljištu (Pampas), a trebao je odvra�ati maticu rijeke, ustvari je dovla�io još više vode. Tada je donesena odluka da se obala utvrdi pove�im koljem na potezu od solare do Tvr�e. Radovi su zapo�eli kr�enjem gradske šume i tom je gra�om po�elo postavljanje 6 traverzi (špornjeva), a 1888. godine izgra�ena je obaloutvrda. Ovi  zahvati su po�eci utvr�ivanja obale na kojoj se nalazi Osijek.

Radovi se nastavljaju 1890./91. godine postavljanjem pilotirane obaloutvrde na lijevoj obali. Na desnoj obali radovi su se izvodili od 1895.godine do 1901. i time je dio gradske obale osiguran kamenom.

Mala foto galerija zimske luke na Dravi u Osijeku



S lijeva na desno, odozgor na dolje:
Z01. Zimska luka,prije obaloutvrde / Z02. Zimska luka 1900. god. / Z03. Zimska luka, brod ''Drava'' / Z04. Zimska luka 1940. god. / Z05. Zimska luka 1950. god. / Z06. Zimska luka 1960. god. / Z07. Zimska luka, prastara / Z08. Zimska luka, stara, zimovalište / Z09. Zimska luka s Šeperovom pivovarom izgra�enom 1856. god. / Z10. Restoran ''Bijela la�a'' uz zimsku luku 1966. god. / Z11. Šetalište uz zimsku luku i ''Bijelu la�u'' / Z12. Zimska luka 1984. god. / Z13. Zimska luka 1986. god. s novom ''Bijelom la�om'' / Z14. Promenada uz Dravu, ulaz u zimsku luku, stara slika nepoznatog slikara

Zimska luka se po�ela graditi 1870. kad se vršila regulacija Drave. Istovremeno se utvr�ivala obala i na njoj je sagra�ena cesta od granitnih kocaka. Zimovnik je mogao primiti 4 velika broda, 13 manjih, 17 la�a i 4 vodenice. Od 1896. do 1898. godine nastavljena je gradnja postavljanjem traverze (špornja) koja se danas više ne nazire.

1886. godine uslijed naglog kretanja leda skoro je došlo do poplave u Donjogradskoj podravini. Do poplave nije došlo samo zbog toga što su se tu zatekle na zimovanju vodenice i nekoliko brodova.

Uslijed kiša 1914. dravska obala uz Zimsku luku na više se mjesta ulegla pa se uz obalu uop�e nije moglo prolaziti. Vlasnicima svratišta 'Royal'', bra�i Georoeg, poslan je zahtjev da iza strojarnice njihovog vodovoda poprave obalu.

Osim toga, ustanovljeno je da su ošte�enja nastala ve�inom od strane vlasnika tovarnih la�a prigodom utovara i istovara robe. Na onim mjestima gdje su pri�vrš�ene prijelazne daske za ulaz s obale dolazilo je do odrona. Napuštaju�i obalu vlasnici brodova nisu popravljali ošte�enja pa su postavljeni redarstveni organi koji bi pazili da do ošte�enja ubudu�e ne dolazi.

Od 1903. godine pristupilo se postupnom ulaganju u objekte potrebne za rad pristaništa. Uveden je �eljezni�ki kolosijek od glavnog kolodvora i kolodvora u Tvr�i do pristaništa uz prugu za Baranju i cestu koja je povezivala Gornji i Donji grad.

1907. godine osnovano je Osje�ko prometno skladište, prvobitno smješteno u barake, a tek kasnije su sagra�ena dva velika skladišta od opeke.

Sva prava na to skladište 1930. prenesena su na Gradsku op�inu sve do 1945. godine.

1817. Antun Bernhardt osniva prvo parobrodarsko društvo u Austrijskoj monarhiji. Sagradio je parobrod ''Carolina'' (nosivost 20 tona) koji je plovio Be�-Pešta-Osijek, ali njegovo društvo nije bilo dugog vijeka, jer je radi velike konkurencija propalo.


Josip Juraj Strossmayer u Osijeku 26.09.1850. god.

1842. u Osijek je stigao brod ''Franjo Karlo'', a 1855. bio je tu brod ''Sofija'', ''Gyoer''. Uskoro je otvoren promet na relaciji Osijek-Aljmaš-Donji Miholjac-Barcs.

Ponekad je u Dravu uplovljavao i parobrod ''Hunyadi'', te ''Boka'' (parobrod lopatar).

1891. uveden je rije�ni saobra�aj Osijek-Beliš�e-Osijek; 1906. uplovljava brod ''Hrvatska'' koji je dovezao �ito za ''Union'';


Prva parobrodska linija Barcs, Osijek, Aljmaš

Po�etkom svibnja 1909. godine uspostavljena je parobrodarska linija Osijek-Barcs-Osijek, ali ve� 1910. prestaje sa radom, a brod ''Hungaria'' odr�ava liniju Osijek-Aljmaš-Osijek.

Od 1914.uspostavljena je i redovita linija Osijek-Budimpešta. To su najprije bile teretne linije, ali je vrlo brzo uspostavljen i prijevoz putnika.

Zbog I. sv. rata promet putnika je smanjen, ali se ve� 1917. godine ponovo putuje prema Budimpešti i Beogradu, a putnike primaju na parobrodarskim postajama u Gornjem i Donjem gradu.

Od 1925. na Dravi je ponovo �ivo; parobrod ''Zora'' dovozi materijal za elektri�nu centralu, brod ''Nimrod'' (nizozemski) raznu robu, te se pojavljuju brodovi ''Sava'', ''Morava'' i ''Lov�en'',

1926. dolaze ''Sokol'', ''Drava'', ''Vukovar'' i ''Apatin''.


Slep  iz 1932. god. (Gordana Moritz)

1929. dolazi prvi osje�ki parobrod ''Nikola'' �iji su vlasnici bili kapetan broda Adam Goegoes i gostioni�ar Drago Kamenko. Uskoro postoji prava mala osje�ka flota: remorker ''Herman'', mot. dereglija ''Regina'', a za prijevoz putnika ''Albatros'', ''Velebit'', ''Jastreb'', ''Slavuj'', ''Saša Paula'' te ''Puci''.

Mala foto galerija osje�kih pristaništa na Dravi



S lijeva na desno, odozgor na dolje:
P01. Lokacije pristaništa i mostovi / P02. Pristanište 1900. god.  / P03. Pristanište Donji grad 1921. god. / P04. Pristanište i skladišta 1910. god. / P05. Pristanište za parobrode u Donjem gradu 1913., parobrod ''Carolina'' vozio je na liniji Osijek-Pešta-Be� / P06. Pristanište / P07. Pristanište za parobrode u Donjem gradu / P08. Pristanište na Dravi / P09. Pristanište šlepova u Donjem gradu 1976. god.  / P10. Pristanište u Gornjem gradu / P11. Dio pristaništa u Gornjem gradu / P12. ukrcavanje donjogra�ana / P13. Suton na Dravi 1962. god. / P14. Brod ispred Tvr�e  / P15. Pristanište na Dravi


Prijevoz preko Drave, prije nego su uspostavljene kompe


Gornjogradska kompa �eka na putnike


Kompa i remorker

  
Gornjogradska kompa 1964. god.

Od 13.listopada 1918. godine datiraju osje�ke kompe. Jedna je vozila od vodovodne crpke do Tvr�avice, a druga je bila u Donjem gradu. �eli�nu u�ad je nabavio poduzetnik Arpad �iki iz nekog  rudnika u Karpatima, a �eljezne nosa�e na obje obale postavio je majstor Josip Klari�, dok je kompu pravio Dragutin Ilik.

  
Donjogradska kompa 1963. god.


Nosa�, ostatak donjogradske kompe 2012. god.

Kompa u Donjem gradu je prestala s radom, ali na desnoj obali u blizini Ribarskog doma i danas stoji �eljezni nosa�. Dok kompa u Gornjem gradu još uvijek radi.

Literatura:
Bo�o Plevnik: ''Stari Osijek''
Ervin Heine: ''Pri�e iz povijesti srednjoeuropskog Osijeka''
Stjepan Sršan: ''Osje�ki ljetopis''
Vlado Pest: ''Garnika'' nestala u zaboravu (Glas Slavonije 14.02.2009.)
Zlata �ivakovi�-Ker�e: ''Urbanizacija i promet grada Osijeka na prijelazu stolje�a
Mario Šipek (internet): ''�ovjek i okoliš - Dravska zanimanja s osvrtom na Sylvu'' 2011.god.

Tekst sastavila: Ivanka Kasumovi�
Fotografije: Prijatelji grada Osijeka, Andre Bulgari, Gordana Moritz i Ivanka Kasumovi�

Za portal dizajnirao i pripremio: Zvonimir Mitar

Vezani �lanci:

Mo�da smo ipak djeca Drave

Sulejmanov most od Osijeka preko baranjskih mo�vara do Darde

I jedan prilog iste autorice, Ivanke Kasumovi�:

Povijest osje�kih tr�nica

 

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.