Na istini utemeljena crtica iz povijesti
SU�ANJ IZ RASINJE
U vrijeme turske vladavine mnogo je našeg �ivlja palo u tursko roblje. S osvaja�kih plja�kaških pohoda prema Zapadu pojedini turski sultani i njihovi vojskovo�e vra�ali su se s više desetaka tisu�a su�njeva iz Hrvatske, a me�u njima je bilo najviše onih koji nikad više nisu ugledali svoje domaje. Samo se rijetkima nasmijala sre�a kao hrvatskom mladi�u Juraju Husu iz slavonskog sela Rasinje, koga su Turci sa svim njegovim suseljanima godine 1532. odveli u su�anjstvo i on se nakon nekoliko uzaludnih pokušaja bijega i osam godina dugog su�anjskog puta, koji ga je doveo i do daleke Indije, ipak na koncu do�epao slobode i vratio svojoj "preslatkoj domovini".
Sulejman Veli�anstveni
Slu�aj ovog Hrvata zanimljiv je i zbog knjige „Descriptio peregrinationis Georgii Husztkii“ („Opis tu�ine Georgija Husa“) objavljene na latinskom, u kojoj je Juraj Hus opisao prilike i zemlje u kojima je kao turski su�anj proveo teških osam godina. Kad je sultan Sulejman Veli�anstveni u prolje�e godine 1532. s vojskom od 140 tisu�a vojnika, s više stotina konja i deva i s velikim brojem topova-lumbarda krenuo u pravcu Be�a u namjeri da potu�e glavne neprijatelje: austrijskog kralja Ferdinanda i njegova brata, rimsko-njema�kog cara Karla Petoga, nitko mu se na tom putu nije suprotstavio, ...
... osim tvrdog grada Kisega i njegova juna�kog zapovjednika, Hrvata iz Senja Nikole Juriši�a, koji je sa 700 hrabrih branitelja u �estokim okršajima kroz tri tjedna nadvladao trinaest krvavih turskih juriša.
Juriši�eva utvrda u Kisegu
I bio bi još, da Turcima nije dojadilo suludo prolijevanje krvi bez uspjeha, pa su odustali od Kisega i umjesto k Be�u, s obiljem robova krenuli k Carigradu, ostavivši iza sebe mnoga zgarišta.
Selo Rasinje u slavonskoj ravnici
No usprkos toj nevolji, bilo bi se ve�e zlo izbjeglo, da u slavonskoj ravnici kod sela Rasinje jedno topovsko tane poslano iz tvr�ave Oboja nije ubilo Tur�ina Šabana, brata turskog defterdara Skendera �elebije, pa su Turci za uzvrat spalili selo, dio njegovih �itelja nabili na kolac, a ostale odveli u ropstvo, i me�u njima i mladog Jurja Husa, koji se tek bio vratio s latinskih škola iz ugarskoga Pe�uha.
Svršeni školarac na trgu robova
Te�ak je i tu�an bio rastanak mladoga Rasinjanina sa slavonskom ravnicom i još tu�niji ulazak u sjajnu prijestolnicu silne turske carevine, u koju je mladi Hrvat iz Rasinje ušao u nepreglednoj koloni su�njeva.
Punih osam dana slavili su u Carigradu „donanmu“, u kojoj su veli�ali osobu sultana i njegovu pobjedu, dok je Juraj Hus stajao na Trgu robova pokraj veli�anstvene d�amije Muhameda Drugoga izlo�en potra�nji i zakonima tr�išta, kao i druga raznovrsna i najobi�nija roba. Kupio ga je dr�avni defterdar �elebija, brat ubijenoga Šabana, koji je posjedovao �ak sedam tisu�a robova, me�u kojima i 300 sa zlatnim kapama, tzv. "�arkulama“, ili „mufijama“ koje je još kosovski Murat uveo u znak dvorskih �inovnika i tjelesne stra�e turskih dr�avnih dostojanstvenika. Budu�i da je Turskoj u vrijeme sultana Sulejmana Veli�anstvenog trebalo više vrsnih zakonodavaca, filozofa i u�itelja koji bi upravljali silnom dr�avom rastegnutom od Hrvatske do dalekoga Indijskog oceana i da su obnova derutnih carigradskih zdanja i izgradnja veli�anstvenih d�amija zahtijevale mnogo vrsnih graditelja, slikara i rezbara, a uspjesi u ratu tra�ili pjesnike da ih opjevaju i da osvaja�ki moral podignu u narodu, Turci su i talentiranijim robovima dozvoljavali školovanje i nakon svršene medrese napredovanje i do visokih vojni�kih i dr�avnih polo�aja. �ak i ondašnji turski veliki vezir Ibrahim-paša bio je prije petnaestak godina kao rob doveden u Carigrad iz gr�kog grada Parga s obale Jonskog mora. Tako se i mladom Rasinjaninu, kad je njegov vlasnik �elebija doznao da je završio u Pe�uhu latinske škole, otvorio put do medrese i nakon nje do najviših polo�aja, uz uvjet da prije�e na islam i bude poslušan, što je, me�utim, odva�ni Slavonac odbio, ispunjen nadom da �e, posre�ili mu se, pobje�i - što se nakon osam godina i dogodilo. Defterdar �elebija ga je dao u glazbenu školu i nakon nje Juraj Hus je svirao na dvoru svoga gospodara. Tako su mu tekli dani u Stanbulu na Bosporu, jednom od najljepših ondašnjih gradova, koji su poetski zvali "vrata neba" i "majka bla�enstva", a za koji je Juraj Hus znao da se sav sjaj i bogatstvo u njemu temelje na krvi i na patnjama mnogih pokorenih naroda, me�u njima i Hrvata.
Neuspio pokušaj bijega
Kad su godine 1533. poslanici austrijskog kralja Ferdinanda došli u Carigrad pregovarati s Turcima o Ugarskoj i nekim hrvatskim krajevima, pa kad su oni krenuli nazad, preodjenuv Juraj Hus se me�u njih prikrio i pobjegao iz Carigrada. Njegov vlasnik primijetio je njegov nestanak i na sve strane za njim je raspisao potjernicu te je nesretni bjegunac kod Skadra bio uhva�en. No iako je odbjeglom robu prijetilo mu�enje i smrt, vlasnik �elebija se svomu su�nju smilovao i nije ga ubio. Dobro je �initi dobro, osobito kad je po�i polo�iti ra�une u onozemno, pa ovim što je svomu su�nju u�inio turski defterdar kao da je svoju sudbinu naslutio. Kad je, naime, uskoro sultanov ljubimac i zet, veliki vezir Ibrahim-paša sa silnom vojskom krenuo u ratni pohod na Perziju s njim je krenuo i defterdar �elebija, koji se s tog pohoda nije vratio, jer ga je podmukli Ibrahim-paša pred sultanom oklevetao, pa je turski defterdar na jednim vratima u Bagdadu skon�ao, i kao znak silne sultanove mo�i i nemilosrdnosti prema neposlušnima tri dana je na tim vratima bio izlo�en na vješalima. A njegov su�anj Juraj Hus, kao i drugi njegovi robovi, i sve što je u svom posjedu imao pripalo je dr�avi, jer je to tako po ondašnjem turskom zakonu o osu�enima trebalo. Tako je Juraj Hus dospio u sultanovo vlasništvo, a sultan mu je dao slobodu s ograni�enim pravom kretanja i naš Slavonac je uglavnom svirao u sultanovu haremu i na raznim dvorskim sve�anostima. U haremu je upoznao i ljepoticu iz naših krajeva, djevojku s nepunih 17 godina, koju su Turci odveli iz Sarajeva i koju je izuzetna ljepota u sultanov harem dovela...
Iz Carigrada u Egipat, pa u Indiju i kona�no nazad u Rasinju
Kad je kapetan turskog namjesnika u Egiptu, okrutnoga Sulejman-paše godine 1536. došao u Carigrad skupljati dobrovoljce za pohod na Indiju Juraj Hus je iskoristio priliku i javio mu se. U Egiptu je s vojskom vje�bao do godine 1538. i onda je kao truba� Sulejman-pašine armije krenuo put Indije. U spomenutoj knjizi "Descriptio peregrinationis" opisao je zemlje kroz koje je prošao: Egipat i drevne faraonske piramide u njemu, Crveno more i njegove zanimljive egzoti�ne obale, na kojima se Sulejman-pašina vojska zaustavljala zbog plja�ke, Indijski ocean i d�unglu na domak Indije.
U tom opisu najdirljivije su stranice koje govore o vesla�ima na turskim brodovima, okovanima, gladnima i �ednim robovima, koji su najve�im dijelom bili iz naše Dalmacije.
Sulejman-pašin pohod na Indiju nije uspio i Turci su se vratili u Egipat. 76 turskih la�a s pogonom na vesla za vjetrovitoga dana prevaljivale su i do 160 kilometara, i put od Sueza do Indije i nazad svladale su za 52 dana. U Egiptu se Juraj Hus na jedvite jade razvoja�io i prerušen u trgovca ukrcao se u Aleksandriji u brod iz Genove, te prikriven doplovio do Sicilije i nakon punih osam godina do�epao se slobode. Iz Italije se vratio u Hrvatsku i u svoje razoreno selo Rasinju u Slavoniji, odakle je uskoro u bujici Hrvata krenuo dalje, opet gonjen turskom najezdom.
Pécs - Pe�uh
Dospio je do Pe�uha u Ugarskoj i tamo se zaposlio u komorskoj kancelariji kralja Ferdinanda, koga je i pohodio u Be�u, i darovao mu �islo crnih koralja, koje je kao Sulejman-pašin vojnik ponio iz Arabije. Starost ga je zatekla u Po�unu u današnjoj Slova�koj. Tu je Juraj Hus nad�ivio mnoge svoje turske gospodare: velikog vezira Ibrahim-pašu, koga je godine 1621. sam sultan Sulejman Veli�anstveni dao ubiti u svojim odajama; turskog namjesnika u Egiptu, okrutnog Sulejman-pašu, koji je bio postao veliki vezir u Carigradu, ali ga je sultan zbog njegova naprasnog temperamenta i zbog svadljivosti s tog polo�aja degradirao i koji je u dubokoj starosti godine 1566. umro i-kona�no, nad�ivio je i sultana Sulejmana Veli�anstvenog, koji je iznenada no�u s 4. na 5. rujna 1566. godine umro pod Sigetom, dok je opsjedao našeg Sigetskog Leonidu Nikolu Šubi�a Zrinskog.
Po�un - današnja Bratislava
Iste 1566. godine je u Po�unu u dubokoj �ivotnoj dobi i Juraj Hus umro u Po�unu. Iza sebe je ostavio zanimljivu knjigu uspomena, koja je u povijesti hrvatske knji�evnosti ubilje�ena kao najvrjedniji hrvatski putopis u 16. stolje�u.
Za portal: Mr. sc. Nikola Bi�ani�, prof.
Od istog autora:
Istinito iz nedavne Like: Dvoje s Petrašice
Vezani �lanak:
Sulejman "Veli�anstveni"? Kako za koga !!!
Za Turke vjerojatno DA, za Hrvate sigurno NE !!!
