Hrvatski kri�ni put - tradicija tragedije

Hrvatski kri�ni put sinonim je za najve�u tragediju u povijesti hrvatskog naroda, koja se dogodila u svibnju 1945. nakon završetka Drugog svjetskog rata, kada su komunisti�ke vlasti pobile do dana današnjega neutvr�en broj tisu�a ljudi, njihovih ideoloških i klasnih neistomišljenika, pogotovo onih s predznakom Hrvatske.

Pobijeni su dobro bili zakopani, ba�eni u jame ili zatrpani u rudarska okna, kako se za njihovu sudbinu nikada ne bi doznalo, a mnogi koji su se usudili otkriti istinu, godinama su kasnije do�ivljavali isti kraj.

I tako se ta tragedija nevjerojatnih razmjera, kako u broju ubijenih, tako i u broju sudionika zlo�ina, uspjela sa�uvati od oka i uha javnosti gotovo pola stolje�a.

A onda su kosti polako po�ele izranjati na površinu. S njima se ukazala sva okrutnost, stravi�nost i neljudskost zlo�ina, velike tragedije skrivene kroz desetlje�a. Istina se više nije mogla kriti. Ali umjesto da netko odgovara za zlo�ine, umjesto da netko odgovara za skrivanje zlo�ina, ne doga�a se ništa. Ako je u i�emu hrvatska politika bila koegzistentna u ovih sedamdesetak godina, onda je to upravo odnos prema zlo�inima komunizma.

U prvoj dekadi postojanja dr�ave Hrvatske osnovano je povjerenstvo koje se trebalo time baviti. U drugoj dekadi ukinuto je to povjerenstvo. U tre�oj dekadi zaklju�eno je kako bi se time trebali baviti povjesni�ari.

Ovo posljednje je posebno interesantno, jer je došlo iz usta predsjednika dr�ave koji je pravnik, te koji je do svog trona došao krilaticom "Pravom do pravde". Naravno iz istih tih usta �ut �ete nebrojeno puta kako "zlo�in nikada ne zastarijeva" ili "svaki je zlo�in zlo�in", ali to vrijedi za neke druge zlo�ine.

I tako �ivimo u dr�avi u kojoj pravo ka�e da se zlo�inima bave povjesni�ari, a pravda ka�e da za zlo�ine nitko ne odgovara. �ivimo u dr�avi u kojoj zlo�in ipak zastarijeva, te u kojoj nije baš svaki zlo�in zlo�in.

Uglavnom, mi ni dan danas ne znamo koliko ima jama u kojima le�e kosti naših predaka, niti koliko ima tih kostiju, a Hrvatska postoji ve� skoro �etvrt stolje�a.

Ni trunke energije nije ulo�eno da bi se to saznalo. Ali zato je ulo�eno mnogo energije kako bi se uvjerila javnost da su to bili samo pojedina�ni ekscesi, da tu nije bilo masovnijih zlo�ina, ili da u stvari i ne treba �aliti za tim �rtvama, jer su oni ionako zaslu�ili smrt.

"Zaslu�io je smrt", vikala je davno svjetina. Kri�ni put ima 14 postaja, ali Hrvatski kri�ni put ima ih bezbroj. Bleiburg je samo jedna, najudaljenija i ona mo�da najmanje krvava postaja, koja se isti�e kao simbol �itavog kri�nog puta, ali toliko je postaja u našoj blizini, mnogo krvavijih, a da toga nismo ni svjesni.

Tragedija Hrvatskog kri�nog puta nije samo u stradanju i zatiranju hrvatskog bi�a i imena, nego i u prikrivanju istine, omalova�avanju �rtava i ismijavanju onih koji �rtvu razumiju. Ona je na�alost i danas �iva, te prisutna u našoj svakodnevici, u �ivotima rodbine i prijatelja �rtava i svih koji su �eljni pravde.

Sve je to jedna velika nepravda. A kada se preko tolike nepravde presko�i, onda više nemamo pravo govoriti o pravdi. Na�alost, u nas ni prava ni pravde. Kosti još uvijek �ekaju, a vrijeme prolazi i mete tragove povijesti.

Na jednom kri�u u nekoj od mnogobrojnih šuma koje kriju kosti �rtava komunizma stoji zapisano:
"Ako vam je te�ak kri� �estitosti, utaknite ga u zemlju u kojoj smo zakopani, mi �emo ga dr�ati."

Ljudi koji su ubijali ljude i bacali ih u jame, s njima su zakopali i svoj ljudski sram i Bo�ji strah. I zato zbog njih i njihovih nasljednika, nije dobro otkopavati jame, jer kada bi sve bilo otkopano mnogi bi umrli od srama i straha.

Ovako u�ivaju plodove svojih zlo�ina u zemlji �ija �e politika uskoro postati jedina u povijesti �ovje�anstva koja je oprostila genocid nad svojim vlastitim narodom. I to po drugi put.

Tekst i foto: Miki Bratani�
Izvor: Dalmacija News

Jedinstvena knji�ica poetskih meditacija
o stradanju hrvatskoga naroda na Kri�nome putu
mladog splitskog autora Mikija Bratani�a.

"Ruzarij za Hrvatski kri�ni put" mo�e se po cijeni od 30 kuna naru�iti putem interneta, na tel./faks 01/4874 319, nabaviti u Glasu Koncila na Kaptolu 8 u Zagrebu ili u bolje opskrbljenim knji�arama.  

Vezani �lanak:

Crtica iz nedavnog Gospi�a: Grob u podrumu